Nakon što su trgovci i proizvođači ove posljednje inflacijske godine proveli bjesomučno dižući cijene očekujući kako će kupci pokorno otvarati novčanike i nastaviti kupovati istim tempom, čini se da se taj balon njihovog optimizma počeo ispuhivati. Da razjasnimo odmah na početku: ovdje govorimo isključivo o trgovcima u SAD-u, Ujedinjenoj Kraljevini i Europi.
Kako to objašnjava Washington Post, Amerikanci su recimo prestali kupovati u mjeri u kojoj su kupovali prije pandemije, i trgovci ih sada pokušavaju dovabiti natrag. Potrošači sve opreznije barataju novcem, posebice kada je riječ o većim kupovinama poput automobila, bijele tehnike i slično, ali i onih manjih kao što su hrana i odjeća, piše Jutarnji list.
Trgovci stoga osjećaju pritisak i nakon poduljeg razdoblja rekordnih prodajnih rezultata i profita, mnogi su u problemu: ne mogu zadržati kupce koje su imali, a pogotovo ne mogu privući nove. Jedini odgovor je stoga - sniziti cijene. Walmart, Target, Tesco, Aldi, JCPenney, IKEA, Nike, Domino’s Pizza… samo su neke od kompanija koje su posljednjih tjedana počele rezati cijene, a isto se događa i s proizvodima za čišćenje, odjećom i restoranima, piše The Wall Street Journal (WSJ).
Razlog za ovaj obrat naravno nije njihov iznenada otkriveni altruizam, nego strategija kojom žele vratiti mušterije natrag u dućane nakon što su kupci, pritisnuti sve višim troškovima osnovnih živežnih namirnica, počeli puno mudrije organizirati svoje kućne budžete.
U posebnoj gabuli našli su se trgovci koji prodaju stvari koje nisu neophodne za preživljavanje - od Ikeinih polica do Air Jordan tenisica - a koji su prethodnih godina rapidno podizali cijene dok su rasli troškovi radne snage i dostavnih lanaca, a kupci su i dalje bili spremni izdvajati više iznose za te proizvode. Međutim, potražnja za takvom robom koja nije nužnost prilično je pala, zbog čega su se trgovci tim artiklima našli u nezavidnoj poziciji da se bore za sve manje porcije raspoloživog novca.
Premda je inflacija u SAD-u ove godine popustila, potrošači su i dalje pod pritiskom cijena koje su puno više nego što su bile prije pandemije, što uključuje i bazične stvari kao što su hrana, stanovanje i osiguranje.
Ove je godine inflacija pogodila kupce u cijelom svijetu i "svi su morali plaćati više za troškove stanovanja, za hranu i za energiju", kazao je za WSJ Jon Abrahamsson Ring, izvršni direktor Inter IKEA Group. Kako bi potaknuli potražnju za svojim proizvodima, IKEA je globalno snizila cijene za oko 10 posto u ovoj fiskalnoj godini, što je najveće godišnje pojeftinjenje u povijesti kompanije.
U posljednje dvije godie IKEA je dizala cijene kako bi ublažili rast ulaznih troškova, a premda su ovogodišnja pojeftinjenja dovela više kupaca u trgovine, kumulativno su trošili manje pa je prodaja na godišnjoj razini pala 5,3 posto.
Nike ima drugi razlog za snižavanje cijena - moraju se riješiti nakupljenog inventara koji se nije prodavao onako dobro kao što su se nadali. Prihodi su im pali 10 posto u posjednjem kvartalu, a profit čak 28 posto u odnosu na godinu ranije. Projekcije pokazuju kako bi prodaja mogla pasti za dodatnih 10 posto u trenutanom kvartalu.
Nakon godina u kojima su dizali cijene, restorani sada također rade na tome da kupcima pruže popuste kako bi stimulirali potražnju. Promet je u padu, posebice u lancima koji se ne oslanjaju toliko na dostavu. Premda ni dostavni lanci nisu pošteđeni pa implementiraju sve više popusta i promotivnih akcija nega ikada ranije, prema istraživanju agencije Black Box Intelligence.
Domino’s Pizza u posjednjem kvartalu podigla je cijene 1,6 posto, ali pošto se konzumenti s nižim platežnim mogućnostima sve manje odlučuju na dostave, lanac koristi sve više privremenih akcija kako bi pojačao prodaju.
U rujnu su tako nudili veliku pizzu po cijeni srednje, a ovaj su mjesec vratili akciju poznatu kao "Emergency Pizza", u kojoj se za kupnju jedne pizze druga dobije besplatno.
Dostavni lanci nastavit će se natjecati cijenama u doglednoj budućnosti, procijenio je za WSJ glavni izvršni direktor Domino’sa Russell Weiner. "Nalazimo se usred rata za pizzu", poručio je na nedavnom okruglom stolu.
I drugi lanci bacili su se u igru s promocijama s krajem ljeta. McDonald’s je poručio kako će i dalje nastaviti prodavati specijalni meni za 5 dolara koji su predstavili još u lipnju. Lanac talijanskih restorana Olive Garden uveo je "Never-Ending Pasta Bowl" (u osnovi, jedi paštu dok ti ne izađe na nos za fiksnu cijenu).
Najveći američki lanac trgovina Walmart najavio je kako kompanija vrši pritisak na svoje dobavljače da snize cijene kako bi onda prenijeli tu uštedu na kupce - tako barem tvrdi CEO Walmarta Doug McMillon. Kako piše Quartz, planiraju sniziti cijene više od 7000 prehrambenih artikala, premda će procesirana hrana, poput gaziranih pića, biti izvan te liste.
Istovremeno, Walmart je objavio kako će u tekućoj godini zabilježiti rast prodaje u rasponu između 3,75 i 4,75 posto. Ali, kako tvrde, za to nije zaslužno povećanje cijena, nego povećanje interesa za njihove kućne brendove, poglavito u diviziji zdravstvenih i fitness proizvoda.
I drugi veliki američki lanac, Target, najavio je kako će srezati cijene za više od 5000 "najtraženijih" artikala - prije svega prehrambenih, ali i pelena, pseće hrane i mnogih drugih.
"Znamo da su kupci pod pritiskom da izvuku što je više moguće iz svojih kućnih budžeta i Target je tu da im pomogne u tome da uštede što više", poručio je Rick Gomez, izvršni potpredsjednik tvrtke.
Inače, Target je 2023. godine - uz inflaciju koja je gurala cijene prema gore i kupce koji su stezali remen - zabilježio pad prodaje od 1,7 posto u odnosu na godinu ranije. To je bio prvi put od 2016. godine da su imali pad prodaje.
U Ujedinjenoj kraljevini najveći trgovački lanac Tesco "snižava cijene što je brže moguće", kazao je za The Telegraph glavni izvršni direktor Ken Murphy.
Murphy tvrdi da su nedavno snizili cijene za tisuće proizvoda u skladu s "olakšavanjem inflatornog pritiska". "Nastavljamo raditi s našim dobavljačima kako bismo smanjili cijene za naše kupce što je brže moguće".
I brojni europski lanci su prigrlili ovaj trend masovnog snižavanja cijena kako bi privukli kupce koji su sve oprezniji sa svojim kućnim budžetima. Recimo, poljski Lidl je izašao kao pobjednik u cjenovnom ratu sa svojim konkurentom Biedronkom - imali su 2-postotni porast prometa u drugom kvartalu, dok je Biedronka zabiježila pad od 4,6 posto. Razlika je bila u strategiji: Lidl se fokusirao na zadržvanje niskih cijena i povremena dodatna snižavanja umjesto promotivnih akcija.
Španjolska Mercadona investirala je 150 milijuna eura kako bi snizili cijene za više do 1000 proizvoda, što, prema procjenama, omogućuje redovitim kupcima prosječnu uštedu od 150 eura godišnje. Ova inicijativa uključuje značajne popuste na osnovne namirnice kao što su maslinovo ulje, riba, kruh...
Rumunjska divizija francuskog Carrefoura proširila je svoj program pod nazivom "Minus la Suta", u kojemu se nudi popust do 20 posto na proizvode u raznim kategorijama i uključuje i Carrefourove kućne brendove i internacionalne proizvode, zaključuje Jutarnji list.