Iran je prvo ismijavao napad, a onda se dogodila promjena: ‘Sve je jasnije što su im Izraelci pogodili i uništili‘

Izraelski napadi na vojne ciljeve u Iranu mogli bi predstavljati prekretnicu i potencijalno okončati "40-godišnji tabu", prelazeći granicu neizravnog sukoba u otvoreni rat, što bi moglo imati značajne regionalne i globalne posljedice, piše Jutarnji list. 

Neobično je da su izraelski dužnosnici javno priznali ovaj napad, što predstavlja odstupanje od uobičajene prakse jer su izraelske vojne operacije povijesno često bile obavljane u tajnosti, napominje CNN.

Unatoč desetljećima neprijateljstva, točnije od Islamske revolucije 1979. godine, izravni vojni sukob između dviju zemalja nikad nije izbio, ali su zato obje strane bile uključene u "rat iz sjene", koji je uključivao izraelske kibernetičke napade, atentate na iranske nuklearne znanstvenike, iransku potporu proxy-skupinama i povremene vojne operacije u Siriji i Libanonu.

Prema riječima glasnogovornika izraelske vojske Daniela Hagarija, subotnji izraelski napadi su ciljali "strateške sustave" unutar Irana, što se odnosi na obrambenu infrastrukturu, posebno iranske sustave raketne i protuzračne obrane.

Benyamin Netanyahu

Xose Bouzas/

Oslabljena protuzračna obrana

Napad je ostavio vidljiv trag na iranskim obrambenim sposobnostima. Iako su iranski državni mediji u početku umanjivali štetu, lokalni izvještaji i neki stručnjaci, poput Nicole Grajewski iz Carnegie Endowment for International Peace, sugeriraju da je opseg uništenja veći nego što Teheran priznaje. Iranski radarski i protuzračni sustavi, ključni za prepoznavanje nadolazećih projektila, navodno su kompromitirani, što je izazvalo pitanja unutar iranskog vodstva o tome kako učinkovito odgovoriti.

Posebno je značajno oštećenje baze u Shahroudu, koju Korpus Iranske revolucionarne garde (IRGC) koristi za proizvodnju balističkih projektila i lansiranje raketa u sklopu svemirskog programa. Odmah nakon napada, iranski državni mediji umanjili su, pa čak i ismijavali napad. No neki su analitičari primijetili nedavnu suptilnu promjenu u retorici.

"Gledajući iranske medije, jasno je da je u tijeku rasprava o tome treba li i kako odgovoriti, ali retorika se pomiče s umanjivanja značaja napada na obećanje odgovora", kaže Michael Horowitz, direktor konzultantske tvrtke Le Beck Internationala, za Al Arabiya English. Čini se da je ova promjena uslijedila nakon izjave vrhovnog vođe Alija Hameneija, koji je rekao da se Izrael mora natjerati da shvati "moć iranske nacije".

Iran ima malo opcija za odgovor i niti jedna nije dobra. Odabir da se ne odgovori riskira daljnje slabljenje strategije odvraćanja i iranskog kredibiliteta i mogao bi potaknuti nove izraelske napade. Ako Teheran odluči napasti Izrael treći put, riskira snažniji izraelski odgovor, koji bi potencijalno ciljao kritičnu infrastrukturu, poput energetskih objekata ili nuklearnih lokacija.

Načelnik stožera izraelske vojske Herzi Halevi je već upozorio Iran rekavši da će Izrael reagirati još snažnije i pogoditi ciljeve koje je u posljednjem napadu "poštedio" ako Teheran ponovo lansira projektile. Iran je desetljećima gradio mrežu proxy-milicija koje je koristio za neizravne napade na Izrael, no nakon izraelske kampanje protiv Hamasa, u kojoj su ubijeni deseci tisuća Palestinaca, postavlja se pitanje učinkovitosti ove strategije.

Jalaa Marey/Afp

Ako se prepucavanja nastave, iranski odgovor mogao bi uključivati i potpunu militarizaciju nuklearnog programa. Iranska vlada predložila je povećanje vojnog proračuna za 200 posto u 2025.

Prema trustu mozgova SIPRI, iranska vojna potrošnja u 2023. iznosila je oko 10,3 milijarde dolara, od čega je najveći dio otišao IRGC-ju. S druge strane, izraelska vojna potrošnja dosegnula je 27,5 milijardi dolara u 2023., čime je sada druga u regiji, nakon Saudijske Arabije.

Izrael ne odustaje

U međuvremenu, ključni iranski saveznik u Libanonu Hezbolah također trpi snažne posljedice izraelske vojne kampanje. Nedavna smrt Hasana Nasralaha, dugogodišnjeg čelnika terorističke organizacije, dovela je do promjena upravljačke strukture. Na njegovo mjesto imenovan je Naim Kasem. Ovo imenovanje dolazi u trenutku kada je Hezbolah značajno oslabljen izraelskim udarima, izgubivši velik broj svojih čelnika i operativnih kapaciteta, uključujući raketne sposobnosti.

Imenovanje Kasema je očekivano jer je bio dugogodišnji zamjenik Nasralaha, ali neki analitičari poput Mohanada Hagea Alija iz Centra Carnegie ističu da njegovo postavljanje nije donijelo veliki strateški pomak, nego predstavlja "siguran izbor" za organizaciju.

Izraelski ministar obrane Yoav Gallant je ovu promjenu unutar Hezbolaha komentirao cinično, tvrdeći da je Kasemovo imenovanje "privremeno", te je sugerirao da izraelski napadi neće prestati.