Dok se polako razvija i pitanje prisustva pojedinih država na međunarodnom mirovnom summitu u Švicarskoj, zakazanom za 15. i 16. lipnja u Bürgenstocku južno od Luzerna (Argentina praktično odustala, a Mađarska će ipak slati ministra vanjskih poslova) – posebno treba napomenuti zadnjih dana jako vidljivo pogoršanje međudržavnih odnosa Ruske Federacije i Francuske. Iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron dugo pokušavao balansirati među zaraćenim stranama te jako dozirati i francusku pomoć Ukrajini – zadnjih tjedana ta je igra izgleda završila, piše u Jutarnjem listu vojni analitičar Igor Tabak.
Posebno je loše u Moskvi sjelo njegovo objavljivanje mogućeg (nipošto ne i sigurnog) slanja francuskog vojnog osoblja u Ukrajinu, bilo kao instruktora ili u nekim drugim ulogama.
Dok se takve najave (za francusko ljudstvo, ali i općenito za snage NATO saveza) u Parizu opravdavalo „održavanjem strateške neodređenosti ili dvosmislenosti“ – reakcije iz Rusije bile su sve samo ne mirne ili umjerene. Kako izgleda, osim diplomacije krenulo se tu i drugim sredstvima, pa je u subotu 1. lipnja usred Pariza osvanulo pet (lažnih) ljesova prekrivenih francuskom zastavom s natpisima „Francuski vojnici iz Ukrajine“ – koje su nedaleko Eiffelova tornja ostavila trojica ljudi iz Bugarske, Njemačke i Ukrajine, kasnije uhićenih u bijegu iz Francuske prema Njemačkoj.
No dok je u utorak 4. lipnja proruski talijanski političar Salvini poručivao Macronu da „stavi kacigu i sam ode u Ukrajinu“ – ispred francuskog veleposlanstva u Moskvi osvanuli su plakati s likom francuskog generala Edgara Puauda (jednog od zadnjih zapovjednika njemačke SS divizije Charlemagne u Drugom svjetskom ratu) – s upozorenjima kako tako prolaze Francuzi koji se krenu boriti „protiv Rusije na strani nacista“.
Stvari su se dodatno zakomplicirale u četvrtak 6. lipnja, kada je u Francuskoj bio uhićen čovjek koji je navodno pokušao dići u zrak pošiljku francuske vojne pomoći za Ukrajinu (mladić iz Donbasa, državljanin i Rusije i Ukrajine) – na što se istog dana u Moskvi „sklepalo“ Francuza pod optužbom za špijunažu, a koji je ondje boravio kao djelatnik švicarske humanitarne organizacije „Centar za humanitarni dijalog“.
Sve to nije omelo vlasti Francuske da ovoga tjedna ugoste ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – koji je prvo bio jedan od gostiju na svečanom obilježavanju 80. godišnjice savezničkog iskrcavanja na Normandiju 6. lipnja ove godine – da bi onda u petak 7. lipnja nastavio prema Parizu i ondje imao sastanke s Macronom te ostatkom državnog vrha Francuske, te s predstavnicima tamošnje vojne industrije razgovarao o konkretnoj pomoći za Ukrajinu. Kako se moglo čuti od francuskog predsjednika, tu se prvenstveno radi o slanju određenog broja francuskih starijih borbenih aviona Mirage 2000-5, te obuci osoblja za njihovo korištenje, kao i o opremanju i obuci jedne brigade od oko 4.500 Ukrajinaca (sa ili bez slanja francuskih instruktora), piše Tabak u Jutarnjem listu.
