Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Svijeta što nakon korone?

Dok Sabor raspravlja o nadzoru mobitela, Harari upozorava: Takve odluke dugoročno će oblikovati svijet, vlasti se nerado odriču totalitarnih ovlasti

Piše Davor Krile
25. ožujka 2020. - 14:57
Luis Acosta/AFP

U Saboru je u hitnoj proceduri zakon o nadzoru lokacije građana putem mobitela, koji se opravdava kontrolom svih neodgovornih koji zadnjih dana krše pravila samoizolacije. Ta mogućnost u slučaju velike elementarne nepogode poput pandemije ne spada u kršenja pravila o zaštiti osobnih podataka, famoznog GDPR-a.

Naša zemlja nipošto nije pionir u ovakvim inicijativama: kretanje građana zbog „korone“ preko mobitela već odavno nadzire Kina, slične mjere poduzela je i Putinova Rusija, a Izrael pod palicom Bibija Netanyahua ovlastio je čak i bez parlamenta svoje obavještajne agencije da na građane slobodno primijene tehnologiju koja se dosad koristila isključivo za nadzor potencijalnih terorista. U vremenu epidemije, svi su građani rutinski označeni kao potencijalni teroristi.

Koronavirus diljem svijeta daje legitimitet  zastrašujućem novom sustavu nadzora. U vremenu epidemije koja je mnogima smrtna opasnost, građani se tim zahvatima neće previše protiviti, no temeljni je problem ovih metoda što nema jamstva da će, nakon što se jednom uvedu, biti jednostavno ukinute kad opasnost mine.

Ne tako davna povijest nas uči da se vlasti nerado odriču totalitarnih ovlasti kad ih jednom steknu. Nakon 11. rujna i rušenja njujorških tornjeva SAD su uvele sličan Patriotski zakon, kojim se godinama potom pravdalo masovno prisluškivanje i nadziranje komunikacija milijuna Amerikanaca, što je kasnije javnosti otkrio zviždač Edward Snowden. Izrael je još u vrijeme Šestodnevnog rata 1967. također u ime sigurnosti donio slične nadzorne propise, pa su oni još i danas na snazi.

Na te vrste opasnosti i život u svijetu nakon korone upozoravajući tekst u Financial Timesu nedavno je objavio jedan od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, izraelski povjesničar i filozof Yuval Noah Harari.

Autor nekoliko bestsellera koji su prodani u nakladi od gotovo 25 milijuna primjeraka zapitao se hoće li tehnike koje će mnogim vladama omogućiti da sutra znaju temperaturu vašeg prsta ili krvni tlak, istima na dugi rok omogućiti da znaju što gledaš na televiziji i na internetu, raduješ li se izjavama mudrog vrhovništva ili se, pak, na njihove tvrdnje posprdno smiješ? 

“Ako korporacije i vlade počnu masovno prikupljati naše biometrijske podatke, moći će nas upoznati puno bolje nego što sami poznajemo sebe. Predviđati će naše osjećaje i njima manipulirati kako bi nam prodali bilo što – proizvode ili političare. U usporedbi s biometrijskim nadzorom koji se zbog korone upravo posvuda uvodi, taktike hakiranja koje je koristila Cambridge Analytica doimaju se kao metode iz Kamenoga doba“, upozorava Harari.

Čak ni KGB prije 50 godina nije mogao 24 sata dnevno pratiti svih 240 milijuna sovjetskih građana, a današnje se vlade tome slobodno mogu nadati, zahvaljujući sveprisutnim senzorima i moćnim algoritmima umjesto limitiranih agenata od krvi i mesa.

"Zamislite Sjevernu Koreju u kojoj svaki građanin mora nositi biometrijsku narukvicu 24 sata dnevno, a što se upravo sad najavljuje" – navodi na razmišljanje izraelski znanstvenik. Ako u trenutku dok slušate govor Velikog vođe vaša narukvica detektira znakove bijesa ili sumnje, vi ste naprosto označeni kao neprijatelj režima i - gotovi.  

Predavač na katedri povijesti na hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu upozorava kako će odluke koje ljudi i vlade donesu u razdoblju od ovih nekoliko tjedana dugoročno oblikovati cijeli svijet u godinama koje dolaze.

One će se reflektirati na sve: zdravstvene sustave, politiku, ekonomiju, obrazovanje i kulturu. Kad biramo između trenutno suženih alternativa, trebali bismo se zapitati ne samo kako prevladati neposrednu prijetnju, već i kakav ćemo svijet zateći nakon što oluja prođe. A ona će sigurno proći i čovječanstvo će preživjeti, no mi ćemo onda zamijetiti posve drugačiji svijet – tvrdi Harari.

On nalazi da nas aktualna kriza suočava s dva posebno važna izbora: prvi je onaj između totalitarnog nadzora i osnaživanja građana, a drugi je između nacionalističke izolacije i globalne solidarnosti. Tjeranje ljudi na izbor između prava na privatnost i zdravlja lažni je izbor i korijen svih budućih problema: svi mi možemo i trebamo uživati ​​i u svojoj privatnosti i u zdravlju.

Nasuprot totalitarnim mjerama režimskoga nadzora, Harari nudi već dokazano efikasno rješenje: neke od najuspješnijih modela suzbijanja epidemije koronavirusa dosad su organizirali Južna Koreja, Tajvan i Singapur. I to ne oslanjajući se primarno na aplikacije za praćenje i nadzor, nego na opsežno testiranje, pošteno izvještavanje i dobrovoljnu suradnju dobro informirane javnosti u kolektivnoj borbi protiv epidemije.       

"Kad se ljudima na vrijeme kažu znanstvene činjenice i kada oni steknu povjerenje u autoritete, građani će učiniti ispravnu stvar bez velikog Brata koji im zaviruje preko ramena. Samomotivirano i dobro informirano stanovništvo obično je daleko moćnije i učinkovitije od policije i režimskih špijuna.

Za ostvarenje takvoga sklada potrebno je povjerenje u znanost, u obnašatelje vlasti i u medije. Umjesto izgradnje čvrstih nadzornih režima, kriza je upravo prilika da se obnovi povjerenje ljudi u znanost, u javne dužnosnike i u medije" – recept je za budućnost koji nudi Yuval Harari kojemu je srednje ime još i Noah.

A na svakome je izbor hoće li se u ovome globalnome potopu pouzdati u njegovu, ili neku drugu korablju.

#NADZOR PUTEM MOBITELJA#YUVAL NOAH HARARI#TOTALITARNE OVLASTI

Izdvojeno