Dok je Zapad zaokupljen ukrajinskim ratom, u pozadini se odvija veliko preslagivanje svijeta...

Dok je Zapad zaokupljen ukrajinskim ratom, u pozadini se odvija veliko preslagivanje svijeta. Tako su zadnjih tjedana još četiri zemlje izrazile namjeru da se pridruže skupini BRICS, sve jačoj organizaciji zemalja u razvoju koju predvode Kina i Rusija, a koja se nameće kao globalni konkurent zapadnim asocijacijama.

Abecednim redom, to su Malezija, Tajland, Turska i Vijetnam. Te četiri zemlje zajedno imaju preko 300 milijuna stanovnika (Turska i Vijetnam po 100 milijuna, Tajland 70 milijuna i Malezija 35 milijuna), što je dvije trećine populacije Europske unije.

Od tih potencijalnih novih članica BRICS-a svakako je najzanimljivija Turska, jer je riječ ne samo o članici NATO-a, već i o jednoj od ključnih članica tog zapadnog vojnog saveza.

Turska je i ranije koketirala s mogućim pridruživanjem BRICS-u, a tu senzacionalnu opciju početkom ovog mjeseca opet je najavio turski šef diplomacije Hakan Fidan za vrijeme posjeta Kini.

- Skupina BRICS mogla bi poslužiti Turskoj kao dobra alternativa Europskoj uniji. Svakako, voljeli bismo postati članica BRICS-a – rekao je Fidan, kako prenosi list South China Morning Post.

Zahtjev za pridruživanje EU-u Turska je podnijela prije gotovo 40 godina (dok se EU još zvala Europska ekonomska zajednica), a 1999. je službeno priznata kao kandidat za punopravno članstvo. Pristupni pregovori započeli su 2005., ali su već dugo u zastoju, a Fidan je u Kini ustvrdio da neke velike EU zemlje zbog „politika identiteta” ne dopuštaju Turskoj ulazak u europski blok.

- Dakle, moramo tražiti alternative. Ne možemo zanemariti činjenicu da BRICS, kao važna platforma za suradnju, nekim drugim zemljama nudi dobru alternativu. Vidimo potencijal u BRICS-u – zaključio je turski šef diplomacije.

Ovacije iz Moskve

Dakako, takve turske aspiracije najtoplije su primljene u Moskvi, gdje bi se prelazak Turske „na istočnu stranu” doživio kao pobjeda nad Zapadom.

- Rusija pozdravlja izraženu želju Turske da postane dio skupine BRICS - rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, dok je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov poručio da su vrata BRICS-a „otvorena za predstavnike najrazličitijih gospodarskih i političkih sustava te makroregija”.

Samo par dana ranije, 28. svibnja, zahtjev za članstvom u BRICS-u podnio je i Tajland, čime bi ta zemlja postala prva članica BRICS-a iz jugoistočne Azije. Vlada u Bangkoku, kako je objavio njezin glasnogovornik Chai Wacharonke, odobrila je tekst službenog pisma u kojem se izražava namjera Tajlanda da se pridruži BRICS-u.

„Vizija Tajlanda za budućnost je u skladu s principima BRICS-a i pridruživanje bi zemlji koristilo na mnogo načina, uključujući jačanje njene uloge u međunarodnoj areni i pružanje mogućnosti da sudjeluje u oblikovanju novog svjetskog poretka”, navodi se u pismu, te se ističe da Tajland „razumije važnost multipolarnosti i sve veću ulogu zemalja u razvoju u međunarodnim poslovima”.

- BRICS je pozvao zemlje koje se žele pridružiti da sudjeluju na sljedećem samitu grupe, koji je zakazan za kraj listopada u Kazanju u Rusiji. Prisustvovanje samitu bila bi prilika za Tajland da ubrza proces prijave - rekao je Chai.

Veći utjecaj Kine i Rusije

Glas Amerike (VoA) u članku od 13. lipnja donosi komentare međunarodnih analitičara, koji ocjenjuju da kandidatura Tajlanda uvelike podržava vanjskopolitičke ciljeve Pekinga i Moskve.

- Pridruživanje BRICS-u svakako znači veću izloženost političkim programima i utjecaju Kine i Rusije – smatra analitičarka Mihaela Papa, viša suradnica u školi Fletcher na američkom Sveučilištu

Tufts, a slično misli i njezin kolega Soumya Bhowmick, suradnik u Zakladi Observer Research u indijskom gradu Calcutti:

- Entuzijazam Tajlanda u pridruživanju BRICS-u podupire napore Kine i Rusije da prošire svoj gospodarski utjecaj u jugoistočnoj Aziji. Pridruživanjem BRICS-u, Tajland može pridonijeti kolektivnom utjecaju bloka u globalnoj ekonomskoj politici, podupirući tako strateške ciljeve Kine i Rusije u regiji - rekao je Bhowmick za Glas Amerike.

Tri tjedna nakon Tajlanda, upravo prošle nedjelje, 16. lipnja, namjeru za pridruživanjem BRICS-u objavila je još jedna zemlja jugoistočne Azije – Malezija. Tu namjeru iskazao je osobno malezijski premijer Anwar Ibrahim u intervjuu za kinesku medijsku kuću Guancha.

- Malezija se priprema pridružiti BRICS-u. Donijeli smo odluku, uskoro ćemo pokrenuti formalne procedure - rekao je Anwar, a tu njegovu izjavu dva dana potom, 18. lipnja, za Reuters je potvrdio i predstavnik Anwarova ureda.

Reuters ističe da su Anwarovi komentari došli uoči ovotjednog posjeta kineskog premijera Li Qianga, u sklopu proslave obilježavanja 50. godišnjice diplomatskih odnosa između Malezije i Kine. Britanska agencija navodi kako se očekuje da će tijekom Lijeva posjeta Malezija i Kina potpisati više trgovinskih i gospodarskih sporazuma.

Priča o komunističkom uspjehu

Ostao je još komunistički Vijetnam, koji već godinama ekonomski raste po stopama iznad pet posto. I Svjetska banka smatra da je vijetnamsko gospodarstvo „priča o uspjehu u razvoju”, jer su ekonomske reforme u zadnjih 30 godina postigle da se jedna od najsiromašnijih država u svijetu pretvori u gospodarstvo srednjeg dohotka u jednoj generaciji.

Da Vijetnam aktivno radi na nastojanju da se pridruži skupini BRICS, objavio je u travnju ove godine ruski list Izvestia, pozivajući se na veleposlanstvo Vijetnama u Rusiji. Izviestia

ističe da Vijetnam još nije donio konačnu odluku o službenoj kandidaturi za članstvo, „iako uspostavlja okvir za sudjelovanje u BRICS-u i za potencijalni zahtjev za pridruživanje skupini”.

Poput ostalih zemalja koje žele članstvo u BRICS-u, i Vijetnam je zauzeo neutralan stav prema zaraćenim stranama u Ukrajini: Hanoi je odbio uvesti sankcije Moskvi, te je bio suzdržan u četiri rezolucije Opće skupštine UN-a kojima se osuđuju postupci Rusije. Također, prošlog vikenda Vijetnam nije došao na ukrajinski mirovni samit u Švicarskoj, ali je koji dan ranije poslao zamjenika ministra vanjskih poslova na sastanak BRICS-a u Rusiju.

Štoviše, upravo ovog tjedna, 19. i 20. lipnja, Vijetnam je ugostio ruskog predsjednika Vladimira Putina - koji je u Hanoi došao direktno iz Pjongjanga, gdje je bio u posjetu Sjevernoj Koreji – usprkos oštrim upozorenjima Amerike da to ne čini.

- Nijedna zemlja ne bi trebala dati Putinu platformu za promicanje njegovog rata i dopustiti mu da normalizira svoje zločine. Ako on može slobodno putovati, to bi moglo normalizirati očita ruska kršenja međunarodnog prava - protestirao je glasnogovornik američke ambasade u Hanoiju, kako prenosi Reuters.

Ali Vijetnam se nije puno obazirao na te američke reakcije.

Zora novog svijeta

Podsjetimo, donedavno je BRICS imao pet članica - Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku - a od početka 2024. pridružili su mu se Egipat, Etiopija, Iran i UAE, dok je Saudijska Arabija zasad odgodila ratifikaciju sporazuma. Taj prošireni BRICS+ okuplja 3,5 milijarde stanovnika (45 posto svjetske populacije), te čini oko 30 posto globalne ekonomije i preko 40 posto svjetske proizvodnje nafte.

Visoki južnoafrički diplomat Anil Sooklal još je lani u srpnju – mjesec dana prije samita BRICS-a koji se održao u Južnoj Africi - objavio da je službeni zahtjev za priključenje BRICS-u podnijelo preko 20 zemalja s više kontinenata, uključujući Alžir, Bahrein, Bjelorusiju, Kubu, Kazahstan, Pakistan, Senegal i Venezuelu, dok su interes za članstvo pokazali i Bangladeš, Indonezija, Kongo, Meksiko, Nigerija, Tunis, Urugvaj...

U tom smislu, četiri nove zemlje o kojima govorimo u ovom tekstu – Malezija, Tajland, Turska i Vijetnam – samo su nastavak trenda koji sve više zemalja Istoka i Globalnog juga usmjerava prema savezu koji predvode Kina i Rusija.

Kako je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, BRICS je već premašio zapadnu skupinu G7 u u smislu pariteta kupovne moći (PPP). Naime, financijski izvještaji otkrili su da, gledano po PPP-u, zemlje BRICS-a doprinose 31,5 posto globalnom BDP-u, dok skupina G7 doprinosi s 30,7 posto.

A sljedeći ambiciozni BRICS-ov cilj – kako je u veljači ove godine izjavila čelnica BRICS-ove Nove razvojne banke (pandan MMF-u), bivša brazilska predsjednica Dilma Rousseff – jest da u iduće četiri godine prestigne G7 i po udjelu u nominalnom globalnom BDP-u.

Uglavnom, jednom kada se ukrajinski rat završi, ljudi bi se mogli probuditi u prilično različitom svijetu u odnosu na svijet koji pamtimo prije 24. veljače 2022. godine.