Vatikan je priznao "brojne pozitivne plodove" koji se događaju u Međugorju, svjetski poznatome hodočasničkome mjestu u BiH, ali nije dao svoj stav o nadnaravnosti fenomena koji se vezuje uz tvrdnje vidioca da im se tamo ukazuje Gospa i šalje poruke.
Iako objava ne podrazumijeva izjavu o nadnaravnom karakteru fenomena o kojem je riječ i podsjećajući da vjernici nisu obvezni vjerovati u njega, nihil obstat (nema zapreka) upućuje da potonji mogu primiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život preko ovog duhovnog prijedloga i dopušta javno štovanje. Takva odluka je moguća ukoliko su se mogli zabilježiti mnogi pozitivni plodovi usred nekog duhovnog iskustva, a da se među vjernicima nisu raširili negativni ili rizični učinci, navodi upravo objavljeni dokument Svete Stolice.
„Problematične su bile neke praktične stvari u porukama, kao da daje naredbe u konkretnim privatnim porukama, što je komisija iskorištavala za sebe i to je bio razlog koji je odbijao papu Franju. Na koji dan se treba slaviti njezin rođendan… pripremajte se tri dana 2000 godina nakon rođenja Krista… to nisu srećom česte poruke, mnoge nisu otišle u širu javnost. Ljudi koji imaju zdravi razum neće razmatrati te poruke. To se sve pomiješalo s porukama, pa se zato desilo da se neke tretiraju kao problematične ili neautentične. I zato se držalo da je možda cijeli fenomen zapravo lažan, objasnio je kardinal Fernadez.
Problematična je bila, rekao je Fernandez i učestalost poruka i previše je naglaska na tome da se one slušaju. Gospa je pričala o svojim planovima spasenja, kao da se radi o Božjim planovima. To je vrlo rizično. Ali različite poruke nas otvaraju upravo da ne padnemo u taj rizik.
„Nemojte ići u nadnaravna iskustva, nego čitajte Evanđelje i sve će vam biti jasno“, pročitao je jednu Gospinu poruku kardinal Fernandez, navodeći kako je Gospa rekla zašto pitate tolika pitanja kad su svi odgovori u Evanđelju i pozvala da se vrate Svetom pismu.
"Dokument Dikasterija za nauk vjere koji je odobrio papa Franjo ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko pojašnjenja, javlja Tiskovni ured Vatikana.
“Stigao je trenutak da se zaključi duga i složena povijest oko duhovnih fenomena Međugorja”. Tim riječima započinje Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere. Tekst je to koji je odobrio papa Franjo koji prepoznaje vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju budući da su se "dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci".
Uglavnom, pozitivno je također mišljenje o porukama, iako uz pojašnjenja nekih izraza.
Pozitivni plodovi
Mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta su hodočašća iz cijeloga svijeta. „Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere“ u skladu s tradicijom Crkve. Dogodila su se "brojna obraćenja" ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja, "brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života". Zabilježena su i "vrlo brojna ozdravljenja". Župa Međugorje mjesto je klanjanja, molitve, seminara, duhovnih vježbi, okupljanja mladih. Nastala su i karitativna djela koja brinu o siročadi, ovisnicima, osobama s invaliditetom, a utvrđena je i prisutnost skupina pravoslavnih kršćana i muslimana.
Poruka mira
Nota Dikasterija potom razmatra glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira shvaćenoga ne samo kao odsutnost rata nego i u duhovnom, obiteljskom i društvenom smislu: najoriginalniji naslov koji Gospa sebi pripisuje je, naime, ‘Kraljica mira‘. To je mir koji je plod življene ljubavi koja "podrazumijeva također ljubav prema onima koji nisu katolici". Taj se aspekt bolje razumije „u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima“.
Bog u središtu
Često se pojavljuje poticaj na pouzdano prepuštanje Bogu koji je ljubav: „Možemo prepoznati jezgru poruka u kojima Gospa ne stavlja sebe u središte, nego pokazuje da je potpuno usmjerena na naše jedinstvo s Bogom“. Osim toga, "Marijin zagovor i djelovanje očito su podređeni Isusu Kristu kao tvorcu milosti i spasenja u svakoj osobi".
Poziv na obraćenje
U porukama potom nalazimo "stalni poziv na napuštanje svjetovnoga načina života i pretjerane vezanosti za zemaljska dobra, uz česte poticaje na obraćenje, što čini mogućim istinski mir u svijetu". Čini se da je upravo obraćenje središte međugorske poruke. Tu je i "ustrajan poticaj da se ne podcjenjuje ozbiljnost zla i grijeha" i da se ozbiljno shvati Božji poziv na borbu protiv zla. Temeljni su također uloga molitve i posta, kao i središnje mjesto mise i traganje za konačnim smislom postojanja u vječnom životu.
Potrebna pojašnjenja
Drugi dio dokumenta ističe kako se "nekoliko" poruka može činiti "povezanima sa zbunjujućim ljudskim iskustvima" iako neke pogreške možda nisu "iz loše namjere, nego zbog subjektivnoga shvaćanja fenomena". U nekim se slučajevima „čini da Gospa pokazuje neku razdraženost jer se neke njezine upute nisu slijedile; tako upozorava na prijeteće znakove i mogućnost da se nikada više ne ukaže“. Ali zapravo druge poruke daju ispravno tumačenje: „Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci. Kažu: “Te i te godine, tog i tog dana bit će katastrofa”. Uvijek sam govorila da će kazna doći ako se svijet ne obrati. Zbog toga potičem sve na obraćenje“ (15.12.1983.).
Inzistiranje na porukama
Tu su potom poruke za župu u kojima Gospa kao da želi kontrolu nad pojedinostima duhovnoga i pastoralnoga puta. U drugim slučajevima poruke se „odnose na zahtjeve ‘malo vjerojatnoga nadnaravnog podrijetla‘, kada Gospa „daje naredbe o datumima, mjestima, praktičnim aspektima, i donosi odluke o uobičajenim pitanjima“. Zapravo, sama Gospa relativizira vlastite poruke podvrgavajući ih „neusporedivoj vrijednosti Riječi objavljene u Svetom pismu“: „Nemojte ići u potragu za izvanrednim stvarima, nego radije uzmite Evanđelje, čitajte ga i sve će vam biti jasno“ (12.11.1982.). U Noti se kao problematične navode i poruke koje Gospi pripisuju izraze “moj plan”, “moj projekt”, riječi koje bi “mogle zbuniti. Zapravo, sve što Marija čini uvijek je u službi Gospodinova plana". Ne smijemo pogrješno dodjeljivati Mariji "mjesto koje je jedinstveno i isključivo za Sina Božjega".
Odobreno javno štovanje
Iako to ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti, i podsjećajući da nitko nije obvezan vjerovati u to, nihil obstat – koje je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici "mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje". U Noti se također precizira da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka "ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla". Crkvene vlasti u mjestima gdje je takvo iskustvo prisutno, pozvane su cijeniti pastoralnu vrijednost i "također promicati širenje tog duhovnog prijedloga". Dikasterij na kraju potiče one koji idu u Međugorje "da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidiocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira".
Na početku konferencije je prepričano kako su izgledala prva ukazanja, a govornici su podsjetili na društvene okolnosti u kojima su se prva ukazanja dogodila. Biskupska konferencija Jugoslavije je tada objavila da nije moguće utvrditi da se radi o pojavi nadnaravnog tipa.
- S našim smo kolegama od 1945. razmatrali razne pojave koje se odnose na fenomen pojave Gospe. U svim slučajevima, gdjegod se moglo ustvrditi, primijenili smo naše norme koje se odnose na prisustvo, recimo Gospe od Zdravlja, kao jednu formu jednog oblika vjerske simbolike.
Iza nas je obimni posao analitike vezan uz duhovno iskustvo vezan uz Međugorja. Dugo se razmatralo kako tom fenomenu prići.
Kada se radi o 24.6.1981. godine, u smislu pojavljivanja Gospe pred djecom, oni su uočili Gospu pri dnu jednog brda. Djeca su se uputila prema selu i uočili Gospu s djetetom, rekao je i nabrojao imena vidilica.
Djeca su 25. opet uočila Gospu. Mostarski biskup se sutradan s njima susreo i uvjerio se da djeca ne lažu. Kongregacija je sazvana i zaista je pokazana snažna sumnja u vezi tog iskustva.
S obzirom na to da je tada bila Jugoslavija, stvar jei mala diskrecionu Gospu, pogotovo nakon početka hodočašćenja u Međugorje. Neki se članovi kongregacije nisu uvjerili i iz Beograda je stiglo negativno mišljenje.
U travnju je sazvana biskupska konferencija Jugoslavije, a podsjećam da se radi o 1981. godini. Ustvrđeno je da nije moguće potvrditi da se radi o nadnaravnoj pojavi.
Iz religioznih i drugih razloga ustvrdilo se da pastoralna komisija treba izjasniti o mogućnosti da se desila pojava Gospe, rečeno je na presici.
RANIJE: Kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, danas će na konferenciji za medije koja počinje u 11:30 sati dati pravorijek Vatikana o "duhovnom iskustvu" Međugorja.
Tiskovna konferencija održava se u okviru novih Normi za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava, koje je u svibnju objavio Dikasterij za nauk vjere.
Fernándezu će se pridružiti dvojica važnih čanova Dikasterija - monsinjor Armando Matteo, tajnik Doktrinarnog odjela (zadužen za pitanja koja se odnose na promicanje i zaštitu nauka vjere i morala), i Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju.
- O Međugorju još nije ništa zaključeno, ali s ovim normama mislimo da ćemo lakše ići prema naprijed i doći do zaključka. Nisam čitao dokumente o Međugorju, znam neke detalje, ali moramo to početi proučavati da bismo došli do zaključka s ovim novim normama. Imajte na umu da se pojava može smatrati dobrom, nije opasna u samom početku, no može imati problema u kasnijem razvoju - rekao je kardinal Víctor Fernández u svibnju kad su objavljene Norme za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava.
- Postoji i mogućnost da vjernici budu povučeni za kakvim događajem koji se pripisuje božanskoj inicijativi, a koji je tek plod nečije mašte, želje za novinom, mitomanije ili sklonosti krivotvorenju - upozorava Dikasterij.
Međugorje je kontroverzno od samog početka, kada su 24. lipnja 1981., Ivanka Ivanković i Mirjana Dragičević, ispričale kako su, šetajući kamenitim brdom Podbrdom, ugledale ženski lik na malom oblaku. Nedugo zatim pridružila im se i Ivankina sestrična Vicka Ivanković, a onda i Ivan Dragičević, Jakov Čolo i Marija Pavlović, i to je šestorka koja se od tada naziva "vidiocima".
No, od samih ukazanja mnogi u Crkvi su izražavali skepsu prema navodnim ukazanjima. Od samog početka da je sve izmišljotina hercegovačkih franjevaca upozoravao je tadašnji mostarski biskup Pavao Žanić, a 1991. godine biskupi Biskupske konferencije Jugoslavije u tzv. "Zadarskoj izjavi" ustvrdili su da, na temelju do tada provedenih istraživanja, nije moguće potvrditi da se radilo o ukazanjima i nadnaravnim pojavama.