Tko kaže da Balkan zaostaje za Europom? Aktualnom trendu jačanja političke desnice na Starom kontinentu ovog se tjedna priključila i Sjeverna Makedonija, gdje je desničarska partija VMRO-DPMNE uvjerljivo pobijedila i na parlamentarnim i na predsjedničkim izborima.
Uz izlaznost od 55 posto, koalicija Tvoja Makedonija, predvođena s VMRO, osvojila je preko 44 posto glasova i dobila 58 od 120 zastupničkih mandata – za većinu im treba 61 mandat, što će zacijelo idućih dana ostvariti koaliranjem s nekim manjim partnerima - dok su dosad vladajući socijaldemokrati (SDSM) dobili tek 16 posto.
Uz to, Makedonija je na paralelnim predsjedničkim izborima prvi put izabrala ženu za šeficu države, također kandidatkinju koju je podržavao VMRO: sveučilišna profesorica Gordana Siljanovska-Davkova u drugom je krugu izbora dobila 69 posto glasova, dok je njezin socijaldemokratski protukandidat i dojučerašnji predsjednik države Stevo Pendarovski osvojio tek 31 posto.
Ukratko, bila je to potpuna pobjeda makedonske nacionalističke desnice, odnosno potpuni debakl makedonske socijaldemokratske ljevice.
- Dragi narode Makedonije... uspjeli smo. Makedonija je pobijedila. Ovo je povijesna pobjeda naroda - rekao je čelnik VMRO-a Hristijan Mickoski u izbornoj noći, upadljivo izbjegavajući pri izgovaranju imena države koristiti epitet "Sjeverna".
S druge strane, socijaldemokratski čelnik i donedavni premijer Dimitar Kovačevski priznao je poraz još i prije kraja prebrojavanja glasova:
- Rezultat je razočaravajući i ovo je veliki udarac za SDSM - rekao je Kovačevski na konferenciji za novinare, pozvavši na temeljitu reformu svoje stranke.
Dugo putovanje do Europske unije
Analitičari ovdje nisu imali težak posao, jer rezultati jasno sugeriraju da su makedonski glasači poprilično frustrirani vladajućim socijaldemokratima. Ta frustracija ima dva glavna izvora. Prvi je ekonomski i odnosi se na nemoć socijaldemokratske vlade da se obračuna s korupcijom i inflacijom.
U tom smislu, makedonski politički analitičar Marko Trosanovski rekao je za Radio Slobodnu Europu (RSE) da je glavni razlog ovakvog rezultata to što Vlada "nije bila u stanju izvući zemlju iz ekonomske stagnacije, visoke inflacije i sveprisutne korupcije".
Prema Svjetskoj banci, kako navodi RSE, dvomilijunska Sjeverna Makedonija će 2024. godinu završiti kao "zemlja s najnižim ekonomskim rastom i najvećim budžetskim deficitom na Zapadnom Balkanu". Stoga ne čude priče o masovnom iseljavanju makedonske mladosti: prema nekim podacima, zemlju je posljednjih godina napustilo više od 10 posto stanovništva, mahom mladog.
Drugi izvor frustracije je politički i odnosi se na presporo napredovanje Sjeverne Makedonije prema članstvu u Europskoj uniji, prije svega zbog dugogodišnjeg protivljenja Grčke i Bugarske: zemlja je postala kandidat za članstvo još 2005., ali je pristupne pregovore pokrenula tek u srpnju 2022. godine, a dosad nije otvoreno još nijedno pregovaračko poglavlje.
Spor s Grčkom, vođen oko teritorijalnog identiteta, riješen je 2018., kada je zemlja pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija, nakon čega je u ožujku 2020. postala članica NATO-pakta. Međutim, spor s Bugarskom - koji je počeo oko jezičnog i etničkog identiteta, a danas se sveo na status bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji - još uvijek nije riješen.
Da bi se okončao taj spor s Bugarskom, nužno je da makedonski parlament (Sobranje) dvotrećinskom većinom u preambulu Ustava uvrsti i bugarsku manjinu. To dosad nije bilo moguće upravo zbog protivljenja partije koja je ovog tjedna postala pobjednička, dakle VMRO-a.
Mi smo Makedonci, nismo Sjeverni
Upravo činjenica da VMRO nije sklon kompromisima ni s Grčkom ni s Bugarskom potaknula je strahove da će pobjeda makedonskih nacionalista dodatno usporiti pregovore o pridruživanju EU i zakomplicirati odnose Skoplja s dvije susjedne EU članice.
Što se tiče Grčke, čiji je uvjet za makedonsko napredovanje prema euroatlantskim integracijama bio promjena imena države – što je 2018. tadašnja makedonska socijaldemokratska vlada prihvatila - VMRO odbija priznati taj novi službeni naziv zemlje. Ne samo da je epitet "Sjeverna" u izbornoj noći izbjegao koristiti šef stranke i mogući budući premijer Mickoski, već je jednako u predizbornoj kampanji nastupala i nova predsjednica države, podržana od VMRO-a:
- Poštivat ću ga, ali ga neću koristiti (ime Sjeverna Makedonija) - rekla je Siljanovska-Davkova uoči izbora.
Analitičari tvrde da bi takav stav VMRO-a mogao "ponovno zapaliti sukobe s Grčkom". Također, Mickoski je u predizbornoj kampanji obećao da će VMRO "pokazati čvrstinu u sukobu između Skoplja i Bugarske".
Otuda su makedonski socijaldemokrati još prije izbora upozorili da će ishod izbora biti odlučujući za europsku budućnost Sjeverne Makedonije:
- Ovi izbori praktički će odrediti budućnost Makedonije, idemo li prema progresivnom društvu, prema EU-u, ili se okrećemo prošlim vremenima izolacije i etničkih sukoba – poručio je uoči izbora šef SDSM-a Kovačevski.
No makedonski građani nisu se "upecali" na tu europsku udicu svog socijaldemokratskog premijera, pa su mu na izborima pokazali "palac dolje", dovevši na vlast nacionaliste. Jer zašto bi Balkan zaostajao za Europom?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....