Nismo nimalo iznenađeni pobjedom Donalda Trumpa, iako smo, naravno, navijali za pobjedu kandidatkinje Demokratske stranke Kamale Harris - sukus je reakcija čelnika hrvatskih lijevo-liberalnih stranaka na rezultate predsjedničkih izbora u SAD-u.
S druge strane, prvaci desnih političkih opcija nisu mogli sakriti oduševljenje Trumpovom uvjerljivom pobjedom. Bravo, to će biti vjetar u leđa svima nama koji želimo zaustaviti "woke ludilo" i nekontroliranu migraciju te reafirmirati stare, obiteljske vrijednosti - poručuju redom za Jutarnji list.
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja kaže da je Trumpova pobjeda "dobra vijest prije svega za Sjedinjene Američke Države".
- Njegov fokus na ekonomiju kroz smanjenje regulacija, poticanje poslovanja, realističniji pristup energetici, ali i zaštiti i sigurnosti države kroz imigracijsku politiku će sigurno doprinijeti razvoju i kvalitetnijem životu u SAD-u. Valja napomenuti i Trumpov odnos prema "woke ludilu" i stavljanju naglaska na zdrav razum i obiteljske vrijednosti - kaže Grmoja te naglašava da će se reperkusije ishoda američkih izbora itekako osjetiti i na Starom kontinentu, piše Jutarnji list.
- Vjerujem da će pristup Trumpove administracije biti korektan i iskreno se nadam da će odnosi Europske unije i SAD-a i dalje biti partnerski. Moguće je da će Trump tražiti veću samostalnost EU u obrani i vršiti određeni pritisak na energetske politike u kontekstu smanjenja ovisnosti EU o ruskom plinu, ali to može donijeti i pozitivan impuls da Europska unija postane značajniji geopolitički faktor. No, sve to ne znači da će transatlantsko partnerstvo prestati. Što se tiče Hrvatske, SAD je naš strateški partner bez obzira na to tko je kod njih na vlasti i uvjeren sam da će tako ostati. Sa SAD-om ćemo nastaviti surađivati i multilateralno, ali nadam se i ojačati bilateralne odnose - ističe Grmoja.
Zastupnik Mosta smatra da bi moglo doći i do zaokreta u "ukrajinskom pitanju".
- Trump je obećao okončanje sukoba u Ukrajini i svakako će biti interesantno vidjeti kako to planira ostvariti. Moguće je da će raditi određene pritiske na Ukrajinu ili putem djelovanja u međunarodnim organizacijama kako bi se eventualno pronašla neka diplomatska rješenja. Treba imati na umu da je Trump i dosad zagovarao bolje odnose s Rusijom te da će pokušati Rusiju odmaknuti od Kine i arapskog svijeta. Međutim, vjerujem da će njegov pristup biti postupan, odmjeren i s ciljem postizanja mira - zaključuje Grmoja.
Čelnik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je za Jutarnji list da ga nije iznenadila Trumpova pobjeda "jer je očito došlo do zamora u liberalno-demokratskoj politici SAD-a".
- U SAD-u već dugo imaju izbore na kojima kandidati ne osiguravaju revitalizaciju te politike u novim okolnostima i promijenjenom kontekstu. Za Europu to može biti opasnost, a može biti i prilika. Opasnost može biti ako Trumpova pobjeda potakne jačanje populizma, a prilika ako se s novim predsjednikom SAD-a napravi ili uskladi prostor europskog djelovanja u skladu s interesima same Europe.
A što se tiče rata u Ukrajini, on je protivan interesima Europe, protivan je interesima Europske unije i protivan je interesima Europe u širem smislu te riječi. Ako je došlo vrijeme da se taj rat zaustavi, a ja bih volio da je tako, nadam se da će Europa iskoristiti taj moment i doprinijeti tome da se rat zaustavi. I po mogućnosti nađe rješenje koje neće podržavati sukob i daljnje štete po svjetski mir jer rat u Ukrajini prijeti i širenju sukoba. Prijeti širenju u nešto što bismo nazvali svjetski rat. Zbog sukoba na Bliskom istoku i potencijalnog sukoba na Dalekom istoku od najvišeg je interesa za sve da se taj rat u Ukrajini zaustavi i da se stvori prostor za razgovore. To bi za prvu ruku bilo dovoljno - kaže Pupovac.
Saborski zastupnik SDP-a Ivan Račan napominje da nije iznenađen rezultatima američkih izbora jer Demokratska stranka "nije pronašla dobro rješenje".
- Iako su još prije dvije godine postali svjesni da imaju problem s Bidenom, demokrati nisu reagirali sve dok se Biden sam nije polomio u prvoj debati s Trumpom. Potom su panično išli u promjenu i odabrali kandidatkinju koja je kao potpredsjednica SAD-a bila nevidljiva. Naprosto je bilo prekasno za preokret. S druge strane, Trump nije pokazao suštinski ništa novo, samo je evoluirao svoju grubu verbalnu izravnost.
Teško je već danas reći nešto konkretnije o tome kakve će biti posljedice njegova drugog predsjedničkog mandata za nas, za Europu i za svijet. Naime, nekako ispod radara prolazi činjenica da se SAD prvi put u svojoj povijesti nalazi u situaciji da će više novca morati izdvojiti za servisiranje vanjskog duga nego za obranu. To je naprosto nestvaran podatak jer Amerika za obranu izdvaja više nego idućih devet zemalja kumulativno. I ta činjenica može rezultirati nama danas teško zamislivim posljedicama, ne samo za SAD nego i za ostatak svijeta. Zato je danas jako teško prognozirati što će se dalje događati jer ako SAD završi u fiskalnim problemima, onda će to osjetiti i ostatak svijeta. A što se Ukrajine tiče, može se pretpostaviti da će rat brzo završiti. Poluga za to bila bi da Trump prestane financirati Ukrajinu i da rat završi u zamrznutom konfliktu - kaže Račan za Jutarnji list.
Ovo nije bila obična politička borba za pobjedu na izborima, nego borba za identitet Amerike i u određenoj mjeri cijelog zapadnog svijeta jer znamo koliko je američki utjecaj snažan i često presudan, tvrdi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava.
- Drago mi je što je završilo ovako i što su Amerikanci izabrali vrijednosti koje Domovinski pokret zastupa u Hrvatskoj. Što se tiče odnosa Hrvatske i SAD-a, naše je partnerstvo stabilno i otporno na promjene vlasti u obje zemlje. Predsjednik Trump neke će stvari sigurno raditi drukčije, a na nama je da njegovoj administraciji predstavimo hrvatske pozicije i izgradimo veze koje će omogućiti da Washington te pozicije bolje razumije. Destabilizacija našeg susjedstva sigurno se neće dogoditi, koliko god za nju navijali u Beogradu ili još istočnije. Postoje puno veći problemi u svijetu, a ni hrvatska Vlada, u kojoj participira Domovinski pokret, neće dopustiti bilo kakve pokušaje destabilizacije u našem okruženju - kaže čelnik DP-a.
Ako suštinsku promjenu ne nude progresivne demokratske snage, uspješno će je ponuditi one druge, i to su pokazali ovi izbori, tvrdi liderica platforme Možemo! Sandra Benčić.
- U narednim danima bit će puno analiza ovih izbora, govorit će se i o uzrocima, a posebno posljedicama za Europu, posljedicama za Ukrajinu, globalnu sigurnost i ekonomiju. No, bez ulaženja u velike rasprave i analize, ono što ovi izbori jasno pokazuju jest da politika održavanja statusa quo nije opcija te da ako suštinsku promjenu ne nude progresivne demokratske snage, uspješno će je ponuditi one druge. One koje su spremne izvaditi retoriku koja je počela dobivati momentum točno prije sto godina, uspješno je unijeti u komunikacijski prostor 21. stoljeća te je učiniti viralnom uz pomoć algoritama društvenih mreža koji favoriziraju podjele i uz pomoć milijardi koje dolaze od onih kojima je cilj zaštititi svoje ogromno bogatstvo.
Paradoksalno je da upravo oni koji su s pravom ljuti na svoj ekonomski položaj i nemogućnost društvenog utjecaja biraju kandidate poput Trumpa - milijardera koji se proslavio reality showom u kojem daje otkaze. No, problem je u tome što su progresivni demokratski političari, koji su nudili autentičnu alternativu i stvarne promjene dominaciji ekonomskih elita, gurnuti sa strane još prije četiri godine - napominje Benčić.
Saborska zastupnica Možemo! upozorava kako je važno biti svjestan činjenice da će Trumpova pobjeda imati posljedice i na našu regiju i na EU.
- Europska unija mora se upravo sada konsolidirati, očvrsnuti i osvijestiti da mora biti predvodnica suočavanja s najvećim prijetnjama našeg vremena: ekonomskom nejednakošću, klimatskim promjenama, ali i Putinovom agresivnom ekspanzionističkom politikom te stradanjem Palestinaca. Upravo je zato ključno da EU pokaže i dokaže da suočavanje i borba protiv klimatskih promjena ujedno donose socijalno i ekonomski pravednije društvo te da je borba protiv koncentracije bogatstva i ekonomskog izrabljivanja najučinkovitija klimatska politika.
Isto tako Europa, kao i Hrvatska, mora imati svoju vanjsku i sigurnosnu politiku koja počiva na izgradnji mira, jačanju međunarodnih institucija poput Međunarodnog suda pravde i Ujedinjenih naroda te jačanju globalne solidarnosti. Bez toga neće biti ni kvalitete života, ni veće ekonomske i socijalne jednakosti, ni uspješnog nošenja s klimatskim izazovima, a onda ni uspješne Europe i Hrvatske - zaključuje Benčić.