I dok u časopisu Lancet objavljuju kako će se životni vijek do 2050. godine produljiti za gotovo pet godina, dotle se u svijetu, ali i u RH, u posljednjih nekoliko godina bilježi "višak smrtnosti". U čemu je problem?
– To predviđanje produljenja životnog vijeka je u odnosu na unatrag samo nekoliko desetljeća golemo povećanje. Međutim, posljednjih nekoliko godina, od početka pandemije COVID-a, bilježi se lagani pad prosječnog životnog vijeka kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Tako se od početka pandemije do 31. ožujka 2024. u Hrvatskoj bilježi "višak smrtnosti" od gotovo 24.000 ljudi.
"Višak smrtnosti" znači da je za taj broj umrlo više ljudi u odnosu na višegodišnji prosjek, u ovom slučaju u razdoblju prije epidemije. Službeno je proglašen kraj epidemije, no koronavirus u različitim sojevima i dalje cirkulira uzrokujući ponavljajuće infekcije. Smrtnost od akutnog COVID-a sada je puno manja zbog imunizacije cijepljenjem i preboljenja, no još uvijek je 40-ak posto veća nego od gripe – kazao je prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, poznati hrvatski imunolog sa Sveučilišta u Rijeci, koji je u više navrata, upravo na stranicama "Slobodne Dalmacije", govorio o utjecaju pandemije koronavirusa na životni vijek ljudi, odnosno o tome koliko je ta pandemija "skratila" životni vijek ljudi.