SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 430170 [title] => Zašto su Hrvati toliko depresivni i tješe se tableticama za smirenje? Zato što nam se nameću ideali uspješnosti, vječne mladosti i ljepote! [alias] => zasto-su-hrvati-toliko-depresivni-i-tjese-se-tableticama-za-smirenje-zato-sto-nam-se-namecu-ideali-uspjesnosti-vjecne-mladosti-i-ljepote [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab dr. sc. Vesna Šendula Jengić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju govori o psihološkom zdravlju nacije.

Prije 30 godina kao mlada liječnica došli ste u Psihijatrijsku bolnicu Rab na mjesec-dva, a ostali do danas. Kako to?

- Tada je Psihijatrijska bolnica Rab raspisala natječaj za osam liječnika. Bilo je vrlo zahtjevno i teško raditi u uvjetima koje sam zatekla. Sjećam se prepune bolnice, loše infrastrukture, manjka kadra... Bilo je to vrijeme kad je zimi na otoku nestajalo struje i po par dana, a tako i u bolnici, dok se ljeti događalo da nestane vode zbog velikog broja turista. No studirala sam da liječim pacijente, to me motiviralo da ostanem. Onda, kao i sada, uvjeti rada u većim centrima i gradovima bili su daleko bolji.

U vrijeme rata često ste išli na gospićko bojište. Čega se sjećate iz tih dana?

- Sjećam se medicinskog osoblja, hrabrog i umornog, sjećam se da su bili nevjerojatno dobro organizirani. U početku rata naši su liječnici odlazili na 15 dana na ratište, a zatim je naša bolnica održavala u Gospiću psihijatrijsku ambulantu. Bila sam jedina žena psihijatar koja je dolazila iz naše bolnice. U ambulantu su dolazili najčešće bolesnici koji su u ratu doživjeli šok, gubitke bližnjih. Iz bolnice smo znali donijeti nešto od donacija – što nam nije bilo prijeko potrebno - za potrebe bolnice u Gospiću, a oni bi nama ostavili lijekove, osobito psihijatrijske. Bilo je tu dosta donacija iz Francuske.

Pamtim jednu situaciju s početka tih odlazaka, dok sam radila u poliklinici: začula se granata, sestra se refleksno sagnula, a ja sam ostala sjediti za radnim stolom u ambulanti i začudila se zašto se ona sagnula kad je granata već dostigla cilj. Poslije su mi objasnili da je crta bojišta toliko blizu da je to detonacija od samog odašiljanja i da će glavni udar tek doći. Moju prividnu hrabrost je činilo zapravo neznanje.

Postajete ravnateljica 2001. godine, kad je Bolnica bila dramatično derutna, što pokazuju fotografije na zidovima upravne zgrade. Kako ste uspjeli transformirati izgled i ugođaj bolnice?

- Od 1985. do te 2001. radila sam kao liječnik, pa specijalist i voditelj odjela. Svjedočila sam situaciji u bolnici tijekom Domovinskog rata i poslije toga. Bolnica je propadala, bila je prepuna dugoležećih bolesnika koji su tijekom rata tu bili hospitalizirani i nakon rata ostali. Dinamika rada s ovisnicima o alkoholu, koja je ranije činila gotovo polovinu pacijenata, značajno je usporena problemima privrede u Puli, Rijeci i Dalmaciji. Infrastruktura je bila katastrofalna.

U početku mog prvog mandata bolnica je izgledala zaista zastrašujuće. U to vrijeme sadašnji župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina počeo je svoj prvi mandat. Pozvali smo ga u posjet i dogovorili okvirni plan obnavljanja prostora i derutne opreme. Bio je rezolutan u stavu da su ulaganja nužna i hitna. Potrebe su bile jako velike, a sredstva ograničena. Vrlo teško je bilo odabrati prioritete: bolesničke sobe, oprema, krovovi, grijanje, kotlovnica, kuhinja, okoliš... Krenuli smo polako, racionalno i, rekla bih – skromno, zahvalni na svemu uloženom. Sjećam se veselja kad smo dobili prvu rasvjetu bolničkog parka, prije deset godina...

Kad kažete da je Bolnica transformirana, ja sam sretna. Ne toliko zbog infrastrukturnih zahvata koji su učinili boravak bolesnika dostojnim čovjeka, koliko zbog velikih ulaganja u izobrazbu i trajnu edukaciju kadra svih profila. Bolnica je informatizirana, dostupnost internetu dobila su skoro sva radna mjesta. Opremili smo odličnu stručnu biblioteku i povezali se na Carnet, što je bio temeljni uvjet za dolazak mladih liječnika. Jer bez motiviranih suradnika, bez tima, nije moguće napraviti gotovo ništa.

Možete li nam reći nešto više o tim bolničkim kadrovima?

- Osobno sam "ispratila" barem četiri generacije mlađih liječnika na putu i povratku sa specijalizacije. Mnogi su za to vrijeme magistrirali i doktorirali, omogućene su im brojne edukacije, motivirani su i stimulirani za stručni rad, javne nastupe, kongrese, dakle sve ono što jednu zdravstvenu ustanovu čini poželjnim radnim mjestom. Na stručnim skupovima i kongresima u našoj ustanovi zadnjih desetak godina gostovali su najjeminentniji predavači, njih preko pedeset iz cijelog svijeta.

Naša ustanova je nastavna baza čak pet fakulteta. Kolege koji su imali želju uključeni su u nastavu; od povjerenstva za psihijatriju Ministarstva zdravstva prepoznata je kvaliteta našeg rada i odobreno je dodatno trajanje specijalizacije u matičnoj kući. Ustanova ima inovativne terapije, po nekima je prva u zemlji itd. Ovdje rade divni i kompetentni mladi ljudi koje treba cijeniti i zadržati.

Kako je došlo do terapijskih vrtova oko bolnice? Čujemo da će američki studenti pejsažne arhitekture, koji su ih projektirali i napravili, dobiti i nagradu u SAD-u za te vrtove?

- Priča o liječenju u suglasju s prirodom i u prirodi je metoda koju naša bolnica primjenjuje duži niz godina. Vrijednost samog četverogodišnjeg projekta je zajedničko planiranje, kreativni i izvršeni rad te evaluacija stručnjaka i korisnika vrtova kao terapijskog sredstva. Ovaj projekt je nominiran za prestižnu nagradu Sveučilišta u Seattleu te se ovih dana očekuje i uručenje nagrade sudionicima i voditeljima projekta.

Primjećujete li povećanu učestalost nekih psihičkih oboljenja u zadnjih 10-20 godina?

- U zadnjih desetak godina primjećuje se porast anksioznih, odnosno stresnih i sa stresom povezanih poremećaja, i to u dijelu radno aktivne populacije, zatim depresivnih poremećaja, kao i poremećaja povezanih sa zloporabom alkohola i psihoaktivnih tvari ili ovisnošću o njima. Kod starije populacije primjetan je porast blagih i velikih neurokognitivnih poremećaja različite etiologije, najviše povezanih s demencijom Alzheimerova tipa, kao i unipolarne depresije. Istraživanja su pokazala povezanost izloženosti teškim traumatskim iskustvima s depresijom i ranim nastankom demencije, posebno Alzheimerova tipa.

Kako to objašnjavate?

- O ovoj činjenici postoje različita tumačenja. Čovjek je društveno biće i ne može ne komunicirati, niti živjeti izvan utjecaja određene okoline. Upravo u toj interakciji s okolinom, uz čovjekove biološke dispozicije, duševna bolest se može pojaviti kao odgovor organizma na uvjete određene okolinom. A naše društvo i okruženje su se zadnjih dvadesetak godina značajno promijenili i mijenjaju se iz dana u dan.

Ubrzan je tempo svakodnevnog života, izmijenjeni obiteljski, prijateljski odnosi i komunikacijski obrasci. Prisutno je nametanje i estradizacija ideala uspješnosti, vječne mladosti i ljepote, hipokrizija morala, manjak socijalne sigurnosti uz koji se veže egzistencijalni strah, a što sve donosi suvremeno društvo. Naše mogućnosti prilagodbe često zaostaju za uvjetima života koje diktira suvremena okolina, pa reakcije na okolinu postaju neprimjerene, nedovoljne, ponekad iracionalne.

Što je najvažnije za čovjekovo duševno zdravlje? Kako bi čovjek trebao živjeti da ostane psihički zdrav?

- Svatko ima svoju unutarnju ljekarnu i teško je reći univerzalan recept. Za duševno zdravlje i dobrobit čovjek treba biti nježan i kritičan prema sebi i svojim mogućnostima, ali ne i sebičan. Razumijevanje, uzajamnost i davanje za bližnje i okolinu imaju nevjerojatan lječidbeni potencijal. U vremenu u kojem živimo čini mi se da postoji kronični manjak upravo tih stvari. One su preduvjet unutarnjeg mira, dostojanstva i duševnog zdravlja.

Moja istina o spornom pravilniku

- Novi Pravilnik Ministarstva zdravstva o specijalizacijama uzbunio je stručnu javnost. Kakav je Vaš stav o tome?

- Aktivan sam član Hrvatske liječničke komore od njezina osnutka, bila sam i član Skupštine i zagovarala upravo prava liječnika u manjim sredinama. Šteta da aktualni predsjednik Komore dr. Trpimir Goluža nije vidio to djelovanje. Držim da bi njegov stav bio daleko objektivniji i liječnički. Dijelom se ipak slažem s njim da liječnici ne smiju biti nositelji lažnog socijalnog mira.

U tijeku je disciplinski postupak protiv više ravnatelja liječnika zbog navodne povrede navedenog Pravilnika. Kako sam bila u poziciji mladog liječnika specijalizanta i specijalista koji je pod istim uvjetima potpisao ugovor sa zdravstvenom ustanovom u kojoj radim, mislim da mogu razumjeti obje polarizirane strane.

Nakon specijalizacije ostala sam u ovoj zdravstvenoj ustanovi sve do danas, zbog potreba posla i bolesnika, iako nisam otočanka. Dapače, odrasla sam i studirala u Rijeci, kao i moj suprug. Nije lako doći u malu sredinu, osobito kad ste mladi. Jer život i rad u većoj sredini je ljepši i lakši - zamislite kako je organizirati posao kad ste jedini ginekolog na otoku ili jedini pedijatar?

Mnogi ravnatelji manjih zdravstvenih ustanova, pa i ja, radili su i rade dva posla - liječnički i ravnateljski - bez dodatne naknade, sve u cilju kompenzacije kroničnog manjka liječnika na tržištu rada.

Zato o zadržavanju mladih ljudi u manjim sredinama treba promišljati na više razina. Koncept specijalizacija i Pravilnika treba mudro i sustavno redefinirati i pritom ne zaboraviti najvažnijeg dionika - PACIJENTA, što je i cilj studija medicine.

Slažem se sa stavom HLK da materijalna i druga prava liječnika u našoj zemlji, s obzirom na mjesto i uvjete rada, treba poboljšati ili barem dijelom ujednačiti. Modaliteti stimulacije liječnika, kao i drugog deficitarnog kadra u manjim sredinama, nisu u ovlasti zdravstvene ustanove javnog zdravstva, niti uprave te ustanove. Paradoks je da se aktualnim Pravilnikom formalno ili neformalno kažnjavaju stariji kolege u manjim ustanovama koji su zbog manjka liječnika i dugogodišnje zabrane zapošljavanja radili više, čekajući povratak specijalizanata za održavanje djelatnosti.

Rješenje vidim u transparentnom redefiniranju plana, tj. broja i programa specijalizacija, te njihovom financiranju. Mislim da se jedinice lokalne samouprave i država u cjelini - koja kreira zdravstvene politike - moraju izjasniti o vrsti i opsegu zdravstvene zaštite koju mogu pružiti građanima. Zagovaranje decentralizacije uz provođenje centralizacije zdravstva nije dobro. Komora bi se trebala bar u javnom zdravstvu referirati na ugovorenu cijenu rada liječnika, koja je diskriminirajuća. Tada bi svi drugi parametri bili lakše mjerljivi.

Populizam i revolucionarne poruke zaštite jedne grupacije liječnika su rizične i neetične. Ako se ne sagledaju svi momenti i sinergijski učinci mladih i perspektivnih liječnika pred kojima je budućnost, ali i onih koji su svojim znanjem, dugogodišnjim radom i iskustvom osigurali kontinuitet i dostupnost zdravstvene zaštite, te stvarali i stvaraju liječništvo kakvo danas imamo, a koje je prepoznato i izvan granica naše zemlje, našem ćemo zdravstvu moći poručiti samo – nazdravlje!

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => riječ stručnjaka [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2016-10-18 00:50:10 [created_by] => 3107 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2016-10-20 20:53:02 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2016-10-20 19:56:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 11016 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2016\/10\/16\/Magazin\/8112661.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/10\/16\/Magazin\/8112656.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/10\/16\/Magazin\/8112663.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/10\/16\/Magazin\/8112664.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1200x871"},{"size0":"1083x1600"},{"size0":"1200x1662"},{"size0":"1200x903"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15486552 Threads: 3 Questions: 3201378017 Slow queries: 7206629 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 236001513 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 57 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/hrvatska/zasto-su-hrvati-toliko-depresivni-i-tjese-se-tableticama-za-smirenje-zato-sto-nam-se-namecu-ideali-uspjesnosti-vjecne-mladosti-i-ljepote-430170 [printLink] => /vijesti/hrvatska/zasto-su-hrvati-toliko-depresivni-i-tjese-se-tableticama-za-smirenje-zato-sto-nam-se-namecu-ideali-uspjesnosti-vjecne-mladosti-i-ljepote-430170?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 354600 [name] => depresija [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => depresija [link] => /tag/depresija ) [1] => stdClass Object ( [id] => 260507 [name] => Psihijatrijska bolnica Rab [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => psihijatrijska-bolnica-rab [link] => /tag/psihijatrijska-bolnica-rab ) [2] => stdClass Object ( [id] => 260508 [name] => Tablete za smirenje [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => tablete-za-smirenje [link] => /tag/tablete-za-smirenje ) [3] => stdClass Object ( [id] => 260509 [name] => Vesna Šendula Jengić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => vesna-sendula-jengic [link] => /tag/vesna-sendula-jengic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => riječ stručnjaka [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Zašto su Hrvati toliko depresivni i tješe se tableticama za smirenje? Zato što nam se nameću ideali uspješnosti, vječne mladosti i ljepote! [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3107 [name] => Damir Pilić [username] => damir-pili [email] => damir-pili@sd.hr [password] => $2y$10$KrU/.ZEYdVjL4WRvqz720ueo0NRuLxdeba4TsMluTxBUClcQKLy7W [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/damir-pilic-3107 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1625 [gender] => m [description] => [image] => 1625.png [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1625.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/10/16/Magazin/8112661.jpg [galleryCount] => 4 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/10/16/Magazin/8112661.jpg [title] => ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/10/16/Magazin/8112656.jpg [title] => ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/10/16/Magazin/8112663.jpg [title] => ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/10/16/Magazin/8112664.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab dr. sc. Vesna Šendula Jengić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju govori o psihološkom zdravlju nacije.

Prije 30 godina kao mlada liječnica došli ste u Psihijatrijsku bolnicu Rab na mjesec-dva, a ostali do danas. Kako to?

- Tada je Psihijatrijska bolnica Rab raspisala natječaj za osam liječnika. Bilo je vrlo zahtjevno i teško raditi u uvjetima koje sam zatekla. Sjećam se prepune bolnice, loše infrastrukture, manjka kadra... Bilo je to vrijeme kad je zimi na otoku nestajalo struje i po par dana, a tako i u bolnici, dok se ljeti događalo da nestane vode zbog velikog broja turista. No studirala sam da liječim pacijente, to me motiviralo da ostanem. Onda, kao i sada, uvjeti rada u većim centrima i gradovima bili su daleko bolji.

U vrijeme rata često ste išli na gospićko bojište. Čega se sjećate iz tih dana?

- Sjećam se medicinskog osoblja, hrabrog i umornog, sjećam se da su bili nevjerojatno dobro organizirani. U početku rata naši su liječnici odlazili na 15 dana na ratište, a zatim je naša bolnica održavala u Gospiću psihijatrijsku ambulantu. Bila sam jedina žena psihijatar koja je dolazila iz naše bolnice. U ambulantu su dolazili najčešće bolesnici koji su u ratu doživjeli šok, gubitke bližnjih. Iz bolnice smo znali donijeti nešto od donacija – što nam nije bilo prijeko potrebno - za potrebe bolnice u Gospiću, a oni bi nama ostavili lijekove, osobito psihijatrijske. Bilo je tu dosta donacija iz Francuske.

Pamtim jednu situaciju s početka tih odlazaka, dok sam radila u poliklinici: začula se granata, sestra se refleksno sagnula, a ja sam ostala sjediti za radnim stolom u ambulanti i začudila se zašto se ona sagnula kad je granata već dostigla cilj. Poslije su mi objasnili da je crta bojišta toliko blizu da je to detonacija od samog odašiljanja i da će glavni udar tek doći. Moju prividnu hrabrost je činilo zapravo neznanje.

Postajete ravnateljica 2001. godine, kad je Bolnica bila dramatično derutna, što pokazuju fotografije na zidovima upravne zgrade. Kako ste uspjeli transformirati izgled i ugođaj bolnice?

- Od 1985. do te 2001. radila sam kao liječnik, pa specijalist i voditelj odjela. Svjedočila sam situaciji u bolnici tijekom Domovinskog rata i poslije toga. Bolnica je propadala, bila je prepuna dugoležećih bolesnika koji su tijekom rata tu bili hospitalizirani i nakon rata ostali. Dinamika rada s ovisnicima o alkoholu, koja je ranije činila gotovo polovinu pacijenata, značajno je usporena problemima privrede u Puli, Rijeci i Dalmaciji. Infrastruktura je bila katastrofalna.

U početku mog prvog mandata bolnica je izgledala zaista zastrašujuće. U to vrijeme sadašnji župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina počeo je svoj prvi mandat. Pozvali smo ga u posjet i dogovorili okvirni plan obnavljanja prostora i derutne opreme. Bio je rezolutan u stavu da su ulaganja nužna i hitna. Potrebe su bile jako velike, a sredstva ograničena. Vrlo teško je bilo odabrati prioritete: bolesničke sobe, oprema, krovovi, grijanje, kotlovnica, kuhinja, okoliš... Krenuli smo polako, racionalno i, rekla bih – skromno, zahvalni na svemu uloženom. Sjećam se veselja kad smo dobili prvu rasvjetu bolničkog parka, prije deset godina...

Kad kažete da je Bolnica transformirana, ja sam sretna. Ne toliko zbog infrastrukturnih zahvata koji su učinili boravak bolesnika dostojnim čovjeka, koliko zbog velikih ulaganja u izobrazbu i trajnu edukaciju kadra svih profila. Bolnica je informatizirana, dostupnost internetu dobila su skoro sva radna mjesta. Opremili smo odličnu stručnu biblioteku i povezali se na Carnet, što je bio temeljni uvjet za dolazak mladih liječnika. Jer bez motiviranih suradnika, bez tima, nije moguće napraviti gotovo ništa.

Možete li nam reći nešto više o tim bolničkim kadrovima?

- Osobno sam "ispratila" barem četiri generacije mlađih liječnika na putu i povratku sa specijalizacije. Mnogi su za to vrijeme magistrirali i doktorirali, omogućene su im brojne edukacije, motivirani su i stimulirani za stručni rad, javne nastupe, kongrese, dakle sve ono što jednu zdravstvenu ustanovu čini poželjnim radnim mjestom. Na stručnim skupovima i kongresima u našoj ustanovi zadnjih desetak godina gostovali su najjeminentniji predavači, njih preko pedeset iz cijelog svijeta.

Naša ustanova je nastavna baza čak pet fakulteta. Kolege koji su imali želju uključeni su u nastavu; od povjerenstva za psihijatriju Ministarstva zdravstva prepoznata je kvaliteta našeg rada i odobreno je dodatno trajanje specijalizacije u matičnoj kući. Ustanova ima inovativne terapije, po nekima je prva u zemlji itd. Ovdje rade divni i kompetentni mladi ljudi koje treba cijeniti i zadržati.

Kako je došlo do terapijskih vrtova oko bolnice? Čujemo da će američki studenti pejsažne arhitekture, koji su ih projektirali i napravili, dobiti i nagradu u SAD-u za te vrtove?

- Priča o liječenju u suglasju s prirodom i u prirodi je metoda koju naša bolnica primjenjuje duži niz godina. Vrijednost samog četverogodišnjeg projekta je zajedničko planiranje, kreativni i izvršeni rad te evaluacija stručnjaka i korisnika vrtova kao terapijskog sredstva. Ovaj projekt je nominiran za prestižnu nagradu Sveučilišta u Seattleu te se ovih dana očekuje i uručenje nagrade sudionicima i voditeljima projekta.

Primjećujete li povećanu učestalost nekih psihičkih oboljenja u zadnjih 10-20 godina?

- U zadnjih desetak godina primjećuje se porast anksioznih, odnosno stresnih i sa stresom povezanih poremećaja, i to u dijelu radno aktivne populacije, zatim depresivnih poremećaja, kao i poremećaja povezanih sa zloporabom alkohola i psihoaktivnih tvari ili ovisnošću o njima. Kod starije populacije primjetan je porast blagih i velikih neurokognitivnih poremećaja različite etiologije, najviše povezanih s demencijom Alzheimerova tipa, kao i unipolarne depresije. Istraživanja su pokazala povezanost izloženosti teškim traumatskim iskustvima s depresijom i ranim nastankom demencije, posebno Alzheimerova tipa.

Kako to objašnjavate?

- O ovoj činjenici postoje različita tumačenja. Čovjek je društveno biće i ne može ne komunicirati, niti živjeti izvan utjecaja određene okoline. Upravo u toj interakciji s okolinom, uz čovjekove biološke dispozicije, duševna bolest se može pojaviti kao odgovor organizma na uvjete određene okolinom. A naše društvo i okruženje su se zadnjih dvadesetak godina značajno promijenili i mijenjaju se iz dana u dan.

Ubrzan je tempo svakodnevnog života, izmijenjeni obiteljski, prijateljski odnosi i komunikacijski obrasci. Prisutno je nametanje i estradizacija ideala uspješnosti, vječne mladosti i ljepote, hipokrizija morala, manjak socijalne sigurnosti uz koji se veže egzistencijalni strah, a što sve donosi suvremeno društvo. Naše mogućnosti prilagodbe često zaostaju za uvjetima života koje diktira suvremena okolina, pa reakcije na okolinu postaju neprimjerene, nedovoljne, ponekad iracionalne.

Što je najvažnije za čovjekovo duševno zdravlje? Kako bi čovjek trebao živjeti da ostane psihički zdrav?

- Svatko ima svoju unutarnju ljekarnu i teško je reći univerzalan recept. Za duševno zdravlje i dobrobit čovjek treba biti nježan i kritičan prema sebi i svojim mogućnostima, ali ne i sebičan. Razumijevanje, uzajamnost i davanje za bližnje i okolinu imaju nevjerojatan lječidbeni potencijal. U vremenu u kojem živimo čini mi se da postoji kronični manjak upravo tih stvari. One su preduvjet unutarnjeg mira, dostojanstva i duševnog zdravlja.

Moja istina o spornom pravilniku

- Novi Pravilnik Ministarstva zdravstva o specijalizacijama uzbunio je stručnu javnost. Kakav je Vaš stav o tome?

- Aktivan sam član Hrvatske liječničke komore od njezina osnutka, bila sam i član Skupštine i zagovarala upravo prava liječnika u manjim sredinama. Šteta da aktualni predsjednik Komore dr. Trpimir Goluža nije vidio to djelovanje. Držim da bi njegov stav bio daleko objektivniji i liječnički. Dijelom se ipak slažem s njim da liječnici ne smiju biti nositelji lažnog socijalnog mira.

U tijeku je disciplinski postupak protiv više ravnatelja liječnika zbog navodne povrede navedenog Pravilnika. Kako sam bila u poziciji mladog liječnika specijalizanta i specijalista koji je pod istim uvjetima potpisao ugovor sa zdravstvenom ustanovom u kojoj radim, mislim da mogu razumjeti obje polarizirane strane.

Nakon specijalizacije ostala sam u ovoj zdravstvenoj ustanovi sve do danas, zbog potreba posla i bolesnika, iako nisam otočanka. Dapače, odrasla sam i studirala u Rijeci, kao i moj suprug. Nije lako doći u malu sredinu, osobito kad ste mladi. Jer život i rad u većoj sredini je ljepši i lakši - zamislite kako je organizirati posao kad ste jedini ginekolog na otoku ili jedini pedijatar?

Mnogi ravnatelji manjih zdravstvenih ustanova, pa i ja, radili su i rade dva posla - liječnički i ravnateljski - bez dodatne naknade, sve u cilju kompenzacije kroničnog manjka liječnika na tržištu rada.

Zato o zadržavanju mladih ljudi u manjim sredinama treba promišljati na više razina. Koncept specijalizacija i Pravilnika treba mudro i sustavno redefinirati i pritom ne zaboraviti najvažnijeg dionika - PACIJENTA, što je i cilj studija medicine.

Slažem se sa stavom HLK da materijalna i druga prava liječnika u našoj zemlji, s obzirom na mjesto i uvjete rada, treba poboljšati ili barem dijelom ujednačiti. Modaliteti stimulacije liječnika, kao i drugog deficitarnog kadra u manjim sredinama, nisu u ovlasti zdravstvene ustanove javnog zdravstva, niti uprave te ustanove. Paradoks je da se aktualnim Pravilnikom formalno ili neformalno kažnjavaju stariji kolege u manjim ustanovama koji su zbog manjka liječnika i dugogodišnje zabrane zapošljavanja radili više, čekajući povratak specijalizanata za održavanje djelatnosti.

Rješenje vidim u transparentnom redefiniranju plana, tj. broja i programa specijalizacija, te njihovom financiranju. Mislim da se jedinice lokalne samouprave i država u cjelini - koja kreira zdravstvene politike - moraju izjasniti o vrsti i opsegu zdravstvene zaštite koju mogu pružiti građanima. Zagovaranje decentralizacije uz provođenje centralizacije zdravstva nije dobro. Komora bi se trebala bar u javnom zdravstvu referirati na ugovorenu cijenu rada liječnika, koja je diskriminirajuća. Tada bi svi drugi parametri bili lakše mjerljivi.

Populizam i revolucionarne poruke zaštite jedne grupacije liječnika su rizične i neetične. Ako se ne sagledaju svi momenti i sinergijski učinci mladih i perspektivnih liječnika pred kojima je budućnost, ali i onih koji su svojim znanjem, dugogodišnjim radom i iskustvom osigurali kontinuitet i dostupnost zdravstvene zaštite, te stvarali i stvaraju liječništvo kakvo danas imamo, a koje je prepoznato i izvan granica naše zemlje, našem ćemo zdravstvu moći poručiti samo – nazdravlje!

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>




[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/zasto-su-hrvati-toliko-depresivni-i-tjese-se-tableticama-za-smirenje-zato-sto-nam-se-namecu-ideali-uspjesnosti-vjecne-mladosti-i-ljepote-430170 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=2397ff52dc23f8521115144f329b7f22c2a03ac9 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Za%C5%A1to+su+Hrvati+toliko+depresivni+i+tje%C5%A1e+se+tableticama+za+smirenje%3F+Zato+%C5%A1to+nam+se+name%C4%87u+ideali+uspje%C5%A1nosti%2C+vje%C4%8Dne+mladosti+i+ljepote%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fzasto-su-hrvati-toliko-depresivni-i-tjese-se-tableticama-za-smirenje-zato-sto-nam-se-namecu-ideali-uspjesnosti-vjecne-mladosti-i-ljepote-430170 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fzasto-su-hrvati-toliko-depresivni-i-tjese-se-tableticama-za-smirenje-zato-sto-nam-se-namecu-ideali-uspjesnosti-vjecne-mladosti-i-ljepote-430170 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => riječ stručnjaka [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Hrvatskariječ stručnjaka

Zašto su Hrvati toliko depresivni i tješe se tableticama za smirenje? Zato što nam se nameću ideali uspješnosti, vječne mladosti i ljepote!

Piše Damir Pilić
20. listopada 2016. - 21:56
PREMIUM
Galerija

Ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab dr. sc. Vesna Šendula Jengić u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju govori o psihološkom zdravlju nacije.

Prije 30 godina kao mlada liječnica došli ste u Psihijatrijsku bolnicu Rab na mjesec-dva, a ostali do danas. Kako to?

- Tada je Psihijatrijska bolnica Rab raspisala natječaj za osam liječnika. Bilo je vrlo zahtjevno i teško raditi u uvjetima koje sam zatekla. Sjećam se prepune bolnice, loše infrastrukture, manjka kadra... Bilo je to vrijeme kad je zimi na otoku nestajalo struje i po par dana, a tako i u bolnici, dok se ljeti događalo da nestane vode zbog velikog broja turista. No studirala sam da liječim pacijente, to me motiviralo da ostanem. Onda, kao i sada, uvjeti rada u većim centrima i gradovima bili su daleko bolji.

U vrijeme rata ...

#DEPRESIJA#PSIHIJATRIJSKA BOLNICA RAB#TABLETE ZA SMIRENJE#VESNA ŠENDULA JENGIĆ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 17:00