Iz Udruge Franak javljaju kako su, nakon što su izvijestili javnost o nepravomoćnoj presudi kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u poslovnom kreditu, u međuvremenu dobili informaciju o takvoj pravomoćnoj presudi.
Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu u sastavu sudaca Vlaste Fauš, Vlatke Fresl Tomašević i Tomislava Aralice, potvrdilo je 28.11.2023. presudom Gž-3164/2023 pravomoćnost presude sutkinje Jasne Vehtersbah-Stojan Općinskog suda u Čakovcu kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF i ništetnost promjenjive kamatne stope te je naložena isplata svih preplaćenih iznosa anuiteta uz pripadajuće zatezne kamate. Tužitelja, koji je podigao kredit radi financiranja kupnje kafića, zastupala je čakovečka odvjetnica Ines Mošmondor.
Kako pojašnjavaju u Udruzi Franak, sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu presudom je potvrdilo pravomoćnost sljedećih izreka:
1. Ništetne su ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli CHF i promjenjivoj kamatnoj stopi u poslovnom kreditu podignutom 2007. u iznosu od 461.000 CHF odnosno 280.000 eura.
2. Erste banka mora vratiti 84.000 eura preplaćenih anuiteta te zajedno sa zateznim kamatama mora uplatiti oko 150.000 eura tužitelju.
3. Unatoč tomu što je ugovor poslovni, utvrđena je ništetnost valutne klauzule na temelju članka 296. Zakona o obveznim odnosima te ništetnost promjenjive kamatne stope na temelju članaka 269. do 272. istog zakona.
4.Erste banka ugovorila je s tužiteljem kredit na način da je ponuđen tipski ugovor s unaprijed formuliranim odredbama o kojima se nije pregovaralo, i koje su uzrokovale znatnu neravnotežu prava i obveza na štetu tužitelja te kod ugovaranja tužitelj nije upozoren na rizike ugovaranja takvih ugovornih odredaba.
5. Prije svega tuženik nije kod ugovaranja upozorio da se radi o valutnoj klauzuli koja je valuta utočišta u gospodarskim krizama, uslijed čega ona može brzo "preko noći" narasti, a paralelno s tim ugovorena je i kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke, što je zakonski zabranjeno.
6. Zastare potraživanja nema jer je ona u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda tek počela teći 28.11.2023., a to je dan pravomoćnosti konkretne presude.
-Učinjen je novi veliki korak za sve korisnike poslovnih kredita s valutnom klauzulom CHF, dok konačnu riječ o tome mora reći Vrhovni sud RH. Mi u Udruzi Franak ne vidimo baš nikakvu razliku između ugovaranja valutne klauzule CHF za potrošačke ili poslovne svrhe. U oba slučaja radi se o kreditima o kojima se nije pregovaralo, i koji su uzrokovali znatnu neravnotežu prava i obveza na štetu dužnika, pri čemu su uzročnici u svakom slučaju svjesno i namjerno bile banke, kojima je namjera bila samo privući što više klijenata, i zaraditi enormne dobiti na štetu klijenata – ističu u Udruzi Franak.
U oba slučaja, pojašnjavaju, radi se o vrlo sličnim zakonskim odredbama, razlika je samo u tomu da u potrošačkim ugovorima na prvom mjestu imamo Direktivu 93/13 i pravo iz područja zaštite potrošača, dok su u poslovnim ugovorima gotovo identične takve odredbe koje terete vjerovnike propisane Zakonom o obveznim odnosima, i to prije svega u njegovu članku 296.
- Dok čekamo da Vrhovni sud donese odluku o konverzijama te odluku o ništetnosti ugovora s ništetnom valutom i ništetnom kamatom, županijski suci već su uspjeli u međuvremenu pravomoćno potvrditi i ništetnost valutne klauzule CHF za poslovni kredit. Prisjetimo se u svemu tome današnjeg predsjednika VSRH, Radovana Dobronića, koji je za godinu dana i tri mjeseca riješio kolektivni slučaj franak, dok njemu podređeni kolege suci na Vrhovnom sudu ne mogu zaokružiti pravna shvaćanja na tu temu niti 10 i po godina nakon Dobronićeve presude - poručuju iz Udruge Franak.
- Očigledno je da suci VSRH čekaju da većina tužitelja potrošača poumire, i ne dočeka pravdu, dok je u međuvremenu većina mlađih obitelji s davno ugovorenim nepoštenim kreditima napustila Hrvatsku, za što svakako velike zasluge imaju i suci VSRH zbog svoje sporosti i neučinkovitosti. Gdje im je moral? - zaključuju u priopćenju za javnost.