Hrvatski brodograđevni stručnjak Ivan Adum misli da je trajekt Lastovo morao ići na remont još danima prije nesreće kad su uočeni problemi s rampom. Prema svim protokolima, posada se nije smjela ni nalaziti ispod nje u trenutku nesreće. Komentira i kako bi se za gradnju Jadrolinijinih brodova u hrvatskim brodogradilištima mogao koristiti i novac EU, ali to vjerojatno nije slučaj jer se trošenje tog novca strogo nadzire.
Komentar nesreće na trajektu Lastovo za Forbes Hrvatska dao je stručnjak za brodogradnju Ivan Adum.
Podsjetimo se, riječ je o nesreći koja se dogodila u nedjelju u Malom Lošinju, kad je pala pramčana rampa trajekta. Tri člana posade poginula su, dok je četvrti teško ozlijeđen. Prema prvim informacijama oni su pokušavali potaknuti otvaranje rampe kojoj ovo nije bio prvi takav problem. Svjedoci su nedavno za Forbes Hrvatska potvrdili kako je problema s otvaranjem te rampe bilo već najmanje tri puta tijekom barem dva tjedna prije nesreće.
S obzirom na već zabilježene probleme s rampom, Adum se pita zašto brod zbog toga već nije bio povučen iz službe i poslan na remont. Nije mu jasno ni kako je moguće da se posada, a među njima i upravitelj stroja nađu ispod rampe u trenutku kad ona padne. Kaže da su time prekršeni protokoli prema kojima u takvim slučajevima nitko ne smije biti ispod rampe.
Otkriven odgovor na ključno pitanje o tragediji na Lošinju, evo zašto su mornari stajali ispod rampe
Jadrolinija ne gradi trajekte novcem EU jer se njegovo trošenje strogo nadzire?
Komentirao je i izjavu predsjednika Uprave Jadrolinije, koji tvrdi kako dosada nisu imali problema s tim brodom, no pročitao je kako se prije desetak godina dogodio sličan problem s krmenom rampom, srećom bez ozlijeđenih.
“Predsjednik uprave David Sopta ili ne zna što se događa ili kreira alternativnu istinu – vulgo dicta, laže. Takvi ljudi ne bi smjeli voditi tako složene sustave kao što je Jadrolinija” – kaže Adum. Ističe kako je dio odgovornosti i na ministru Olegu Butkoviću.
“Sabotiranje nemarom i neznanjem je nedopustivo, kada umru ljudi to je kriminalni nemar i to je kažnjivo” – dodaje Adum.
Prisjeća se i svog nekadašnjeg profesora Stanka Šilovića koji je nekada i sam bio zaposlenik tadašnje Jadranske linijske plovidbe. On je tada komentirao kako je Jadrolinija starački dom za islužene brodove, koji dolaze kod nas da umru i odu u rezalište.
Ističe i kako postoji novac iz fondova Europske unije. I on bi se mogao koristiti za gradnju brodova u hrvatskim brodogradilištima, ali je po njegovom mišljenju problem što se trošenje tog novca strogo nadzire.