- Tijekom Domovinskog rata u Dalmaciji i Hercegovini zabilježeno je 70-tak potpunih nestanaka električne energije na području cijele Dalmacije i Hercegovine, koji su tad bili u pogonu odvojenom od ostatka europske mreže. Tako da ovaj ispad od petka, koji je trajao nekih 2-3 sata nije prvi.
Slična situacija se zbila i 2003. godine u Italiji kada je kompletna Italija ostala bez napajanja električnom energijom, kazao nam je Danko Blažević, direktor Sektora za vođenje elektroenergetskog sustava HOPS-a (Hrvatski operator prijenosnog sustava).
Petak će ostati u sjećanju mnogih stanovnika Dalmacije, kao i stanovnika susjednih država BiH, Crne Gore i Albanije, koji su također ostali bez električne energije.
Zbog čega se dogodio "biblijski" nestanak električne energije upitali smo Blaževića.
- Kada potrošač električne energije kod svoje kuće uključi neki električni uređaj to mjesto se zove mjesto potrošnje, a takvih mjesta u RH ima oko 2,5 milijuna na raznim lokacijama. Istovremeno proizvodnja električne energije je na drugim lokacijama i ta proizvedena energija nekako mora doći od proizvodnje do potrošača. I to se događa na način da energija ide "linijom manjeg otpora" prema potrošaču. Mi imamo alate uz pomoć kojih možemo izračunati tokove snage kroz mrežu. Radi se analiza sigurnosti, tako da se ispita hoće li ispad bilo kojeg elementa mreže npr. dalekovoda ili trafostanice izazvati preopterećenje na ostalim elementima mreže, kazao nam je Blažević.
No, u petak se dogodilo nešto što baš i nije česta pojava.
- Imali smo situaciju da je u kratkom vremenu i neovisno jedno o drugom ispao značajan 400kV dalekovod u Crnoj Gori i drugi takav između Albanije i Grčke. Tokovi energije se automatski preraspodjeljuju na ostatak mreže koji je u pogonu, jer i dalje proizvedena energija mora doći do potrošača. I dogodila se situacija da mreža koja je morala preuzeti svu tu energiju to nije mogla, jer je bila preoptrerećena i dogodio se tzv. kaskadni ispad (krene naglo ispadanje više elemenata mreže i onda se odjednom sve uruši), kazao je Blažević.
Zanimalo nas je, s obzirom da je ljeto započelo svom svojom silinom, da su temperature zraka, za ovo doba godine više no uobičajene i s obzirom na svu veću apartmanizaciju Hrvatske, možemo li, s obzirom na povečanu potrošnju električne energije opet očekivati slične ispade, koji će "zaškuriti" ponovno cijelu Dalmaciju?
- Ne vjerujem u takvu mogućnost. No, moram istaknuti da bi se takve situacije mogle događati na područjima onih trafostanica gdje je sagrađeno previše apartmana i vikendica i gdje je potrošnja električne energije povećana, no ponavljam to se može dogoditi samo lokalno. Stoga, ljudi se mogu hladiti i neće se zbog upaljenih klimatizacijski uređaja ponoviti situacija od petka, kazao je Blažević.
Što bi RH trebala napraviti da se ovakve situacije ne događaju i da ne ovisimo o nekom dalekovodu u Crnoj Gori ili Albaniji?
- Mi u HOPS-u i kolege iz HEP ODS-a (HEP Operator distribucijskog sustava) radimo 10-to godišnje planove razvoja mreže i tu se pokušavaju predvidjeti sve potrebe i problemi koji bi mogli nastati. Također postoje procedure kako reagirati kada se nešto nepredviđeno dogodi. Mi smo država koja mora dosta ulagati u prijenosnu i distribucijsku mrežu da bismo mogli prihvatiti sve veće zahtjeve za priključenjem OIE (obnovljivi izvori energije). Moramo povećati prijenosnu moć da bi se povečala otpornost iako trebate znati da apsolutne sigurnosti nema, zaključio je Danko Blažević.