StoryEditor
Hrvatskazanimljiva tema

Splićanka je za doktorsku disertaciju o turizmu dobila prestižnu svjetsku nagradu: Opasno je ovo što se kod nas događa

Piše Ljubica Vuko
2. ožujka 2020. - 14:01
Utrka za profitom dovodi nas do toga da nismo posvećeni gostu, nego prvenstveno profitu, kaže dr. Mijana Matošević RadićNikola Vilić/HANZA MEDIA

Mijana Matošević Radić obranila je 2018. doktorsku disertaciju „Turizam i konvergencija gospodarskog rasta u zemljama članicama Europske unije“, koju je kao polaznica doktorskog studija “Ekonomija i poslovna ekonomija” na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu izradila pod mentorstvom prof. dr. sc. Lidije Petrić. Godinu kasnije njezina disertacija u jakoj konkurenciji doktorskih radova istaknutih svjetskih sveučilišta osvojila je nagradu “Highly Commended 2018 Emerald/EFMD” u području “Menadžment u turizmu i ugostiteljstvu“.

Dr. sc. Mijana Matošević Radić predaje turističke predmete na Odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu, a tema njezine doktorske disertacije iznimno je zanimljiva u zemlji kojoj je turizam praktički sve.

Kako ste se prijavili i osvojili nagradu u jakoj svjetskoj konkurenciji?

- Prijavila sam se na preporuku profesorice Lidije Petrić, koja je prepoznala potencijal mog rada i dala je nemjerljiv doprinos kao mentorica u fazi izrade disertacije. Disertacija je prijavljena za nagradu u veljači 2019.

Nagradu dodjeljuje Emerald Publishing, koji je utemeljen 1967., od kada potiče nova istraživanja, podupire mlade autore i razmjenu znanja i iskustava, a nagrada za najbolju doktorsku disertaciju dodjeljuje se od 2003. godine.

U 2018. godini bilo je prijavljeno gotovo 300 doktorskih disertacija, a nagrada se dodjeljivala u deset različitih kategorija, od kojih je jedna i menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Valorizirao se i znanstveni i praktični doprinos, ali ono što je bilo posebno istaknuto je inovativnost istraživanja.

Prvu nagradu dobila je disertacija koja je obranjena na australskom sveučilištu James Cook University, koje je rangirano među dva posto najuspješnijih sveučilišta u svijetu, a druge nagrađene disertacije u ovoj kategoriji obranjene su u SAD-u, Novom Zelandu, UK. Veliki doprinos nagrade je i sama promocija sveučilišta, uz čiji bok je i u ovom segmentu ravnopravno stalo i Sveučilište u Splitu.

image
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Što je ključni doprinos vašeg rada, koji je prepoznat i nagrađen?

- Istraživanje se temelji na analizi konvergencije gospodarskog rasta, koja se bavi problemom smanjivanja razlika u razini razvijenosti između bogatijih i siromašnijih zemalja, a polazi od jednostavne premise, već ranije dokazane u literaturi, da turizam potiče gospodarski rast. Istraživanje se koncentriralo na pitanje može li turizam potaknuti konvergenciju gospodarskog rasta u kontekstu doprinosa turizma gospodarskom rastu i često naglašavane teze da turizam potiče brži rast nerazvijenih područja. Problem konvergencije potaknute turizmom, koji se ogleda u traženju rješenja i poticanju ujednačenijeg rasta kako bi se smanjile razlike u razvijenosti između razvijenih i slabije razvijenih zemalja, potpuno je neistraženo područje.

Postoji nekoliko radova na tu temu, koji su usmjereni ili na vrlo mali uzorak zemalja ili na doprinos konvergenciji na razini regionalnog rasta. Budući da je Europska unija u kontekstu svjetske regionalizacije najznačajnije receptivno i emitivno tržište, a s druge pak strane već dugi niz godina aktivno djeluje u području poticanja ekonomske i socijalne kohezije, prirodno se nametnuo istraživački problem kojim sam željela analizirati može li u takvom kontekstu turizam uistinu potaknuti konvergenciju gospodarskog rasta.

I može li?

- Promatrajući ga izolirano, turizam ima značajan potencijal, ali analizirajući taj utjecaj u realnim uvjetima, pokazuje se kako turizam ne može potaknuti konvergenciju gospodarskog rasta.

To bi značilo da treba harmonizirati mjere ekonomske politike na nadnacionalnoj razini koje bi stvorile poticajno okruženje u kojem bi turizam mogao iskoristiti svoj potencijal.

Jeste li utvrdili postoje li takve mjere kod nas i u drugim zemljama?

- Europska unija provodi zajedničke politike u različitim područjima, ali nema zajedničku turističku politiku.

Turizam je spoj različitih djelatnosti iz različitih sektora, stoga ga je teško staviti pod isti nazivnik. Iako provodi niz mjera za poticanje održivog razvoja turizma, mislim da bi na razini EU-a trebalo preusmjeriti fokus s marketinških aktivnosti na sveobuhvatno upravljanje razvojem turizma, koncentrirajući se na pitanja ekonomskih učinaka turizma u gospodarstvu, poput uvozne ovisnosti turizma u slabije razvijenim zemljama ili produktivnosti kapitalnih investicija.

Istraživanje je pokazalo da je veliki problem koji koči konvergenciju gospodarskog rasta u zemljama EU velika uvozna ovisnost turizma u slabije razvijenim zemljama. Ne možemo govoriti o tome da je potencijal turizma u slabije razvijenim zemljama velik dok je istovremeno uvozna ovisnost turizma velika, jer se onda gubi snaga multiplikativnog učinka turizma i slabi njegov daljnji rast.

To je onda klasični primjer kod nas? Turizam nam je glavna gospodarska grana, a uvozimo sve i svašta, čak i hranu.

- Nažalost, ali to nije slučaj samo kod nas. Mnoge zemlje, koje se gospodarski nisu dovoljno razvile, dijele sličnu sudbinu.
Turizam se jednostavno ne može analizirati bez podržavajućih djelatnosti, jer razvoj turizma koji nije podržan razvojem komplementarnih djelatnosti dovodi do situacije koja je značajna u našim uvjetima, a to je da veliki dio prihoda od turizma odlazi na plaćanje uvoznih dobara.

image
Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Što ste sve istraživali? Jeste li imali neke praktične primjere?

- Istraživanje je započelo ispitivanjem konvergiraju li države članice EU-a same po sebi bez turizma te dokazalo da konvergiraju po stopi od 1,3 godišnje. To znači da je potrebno 53 godine da se smanji 50 posto razlika u BDP-u po glavi stanovnika u promatranom razdoblju.

Najzanimljiviji zaključak proizlazi iz analize koja je ispitala koliko turizam doprinosi konvergenciji, kada se dokazalo da turizam ubrzava konvergenciju.

S uključenim utjecajem turizma, brzina konvergencije dostiže stopu od 3,6 posto godišnje, pa se i razdoblje u kojem se smanjuju razlike u BDP-u po glavi stanovnika među zemljama skraćuje čak za 30 godina, što je respektabilno.

Međutim, problem nastaje kad se ispituje doprinos turizma uz utjecaj okruženja, odnosno kada se ispituje realna situacija, a to je da turizam ne funkcionira u izoliranim uvjetima.

Rezultati su pokazali da u takvim uvjetima konvergencije kao statistički značajnog fenomena koji se može znanstveno dokazati, više uopće nema.

Jeste li utvrdili neke specifičnosti za Mediteran?

- Istraživala sam i mijenja li se utjecaj turizma na konvergenciju gospodarskog rasta ako usporedim zemlje Mediterana koje su razvile turizam zahvaljujući povoljnim klimatskim čimbenicima, a čiji je turizam suočen s velikim problemima zbog izražene sezonalnosti, i zemlje koje takve blagodati nemaju pa razvijaju drugačije modele turizma, s većim fokusom na održivost.

Rezultati istraživanja pokazali su da je konvergencija brža u zemljama koje razvijaju turizam zahvaljujući povoljnim klimatskim čimbenicima, znači u mediteranskim destinacijama.

To je prvenstveno zato što je utjecaj turizma značajniji u mediteranskim zemljama koje su slabije razvijene, s velikim udjelom turizma u strukturi gospodarstva, dok razvijene zemlje zapadne i sjeverne Europe imaju višu razinu gospodarske razvijenosti i viši životni standard, ali i manji udio turizma u gospodarskoj strukturi.

Turizam u mediteranskim zemljama dokazano ima veliki utjecaj na gospodarski rast a taj utjecaj prelijeva se jednim dijelom na konvergenciju gospodarskog rasta. Te zemlje uistinu konvergiraju brže, ali je problem što konvergiraju nižim stopama rasta.

Kakav je utjecaj kapitalnih investicija u turizam?

- Istraživanje je pokazalo da kapitalne investicije u turizmu negativno utječu na konvergenciju gospodarskog rasta. Koliko god mi mislili da će nam kapitalne investicije u turizmu donijeti procvat, njihova produktivnost je niža u odnosu na druge sektore.

Tu mislite na nove hotele i apartmane, nove smještajne kapacitete?

- Da, ali ne samo na njih. Praćenje ekonomskih učinaka prema metodologiji turističke satelitske bilance pokušava ekstrahirati sve izravne učinke turističke potrošnje, pa se tako, primjerice, i investicije u razvoj infrastrukture zračnog prometa smatraju kapitalnim investicijama u turizmu u onom dijelu koji je namijenjen turistima.

Jesmo li u Hrvatskoj pretjerali što se tiče apartmanizacije, preizgrađenosti?

- Teško je reći jesmo li pretjerali bez provođenja ozbiljne analize, ali treba ozbiljno promisliti o tome kakav turizam razvijamo.
U ovoj fazi, kada je turistički promet na vrlo visokoj razini i nema više toliko prostora za povećavanje kvantitativnih pokazatelja turističkih dolazaka i noćenja, nužno je sagledati i druge učinke turizma. U destinacijama koje tek počinju značajnije razvijati turizam, poput BiH, teži se privlačenju turističke potražnje, ne razmišlja se o granicama razvoja i ne propituju se posljedice takvog razvoja.

U početnim fazama razvoja turizma uvijek se (pre)naglašavaju ekonomski učinci i koristi od turizma, a ne sagledavaju se troškovi koje razvoj turizma sa sobom donosi, i malo se pozornosti poklanja ostalim učincima turizma u destinaciji.
A to je izuzetno važno pitanje. Svjedoci smo da su mnoge destinacije suočene sa sve glasnijim protestnim stavom lokalnog stanovništva prema razvoju turizma, što više ne dovodimo u vezu s ekonomskim, nego društvenim učincima turizma u destinaciji.

Stanovništvo se mora iseliti da bi došli turisti iz gradova, a i da bi dio lokalnog stanovništva preživio uz prihode od turizma?

- Kompletan grad je promijenio vizuru u zadnjih pet-šest godina. Život u gradu sveden je na minimum, sve je podređeno turistima.

Utječe li to na kvalitetu turističke usluge?

- Naravno. U ovakvim uvjetima stvoren je ogroman pritisak na radnu snagu zbog izražene sezonalnosti. Već na početku sezone turistički djelatnici, koji bi trebali podizati kvalitetu turističke usluge, više ne pršte radnim elanom i pozitivnom energijom nego, naprotiv, gube prirodnu gostoljubivost.

Utrka za profitom dovodi nas do toga da nismo posvećeni gostu, nego prvenstveno profitu. S druge strane, nekontrolirana apartmanizacija ima veliki utjecaj, a sve dok pojedinci vide priliku za zaradom od iznajmljivanja apartmana, teško je objasniti da to narušava kvalitetu turizma. Također se ne spominje problem infrastrukture u gradu, koja nije kapacitirana za ovoliki broj turista u sezoni i pitanje je može li taj problem eskalirati.

Za gospodarstvo jedne zemlje nije dobro da sve počiva na turizmu?

- Ne samo da nije dobro nego je opasno. Niz je primjera u svijetu. Na turizam u Kini (ali i na svjetskoj razini) vrlo negativno će se odraziti epidemija izazvana koronavirusom. Također i bilo kakva nestabilnost u okruženju može značajno utjecati na pad turističke potražnje i izostanak ekonomskih učinaka turizma, što je izuzetno opasno za gospodarstvo koje u velikoj mjeri ovisi o turizmu.

 

 

#TURIZAM#MIJANA MATOšEVIć RADIć

Izdvojeno