Predsjednik stranke FOKUS, Davor Nađi, je jedan od onih koji se zalažu za rad nedjeljom. Aktualnu zabranu je nazvao štetnim i diskriminatornim fijaskom koji gasi radna mjesta i smanjuje potrošnju. Štoviše, čak je najavio podnošenje tužbe protiv ove odluke.
Potaknut jednom tužnom pričom o (ne)radu nedjeljom, Nađi se obratio svojim Facebook pratiteljima. Naime, prepričao je kako je šetao ulicom i ugledao jednu gospođu kako na štandu prodaje mandarine.
"Iako je nedjelja, vrijeme ručka, u hladu je još uvijek duboki minus, ali ona sjedi tamo i prodaje. Prodaja mandarina na štandu nije zabranjena niti jednu nedjelju u godini, postoji još mnogo slično plaćenih poslova za koje se traži radnike, ali ipak, ta gospođa radi baš taj posao, baš nedjeljom, čak i na najhladnije dane u godini ... Ako bi išli logikom onih koji su za zabranu rada nedjeljom, trebalo bi i njoj zabraniti rad nedjeljom. Sada se ne bi smrzavala vani, bila bi doma na toplom sa svojom obitelji", sažalio se liberal nad sudbinom žene koja mora raditi nedjeljom.
"No zašto ona ipak danas radi", zapitao se Nađi. "Možda je njena obitelj vlasnik OPG-a o kojem ovisi cijela obitelj kroz cijelu godinu, pa je ona spremna čak i danas po ovakvoj hladnoći prodavati da osigura novac za ostatak godine. Možda ima 1000 drugih razloga zašto radi baš taj posao, baš danas. U svakom slučaju, sigurno je da ga radi za novac - novac koji joj je potreban i koji ne bi dobila da joj zabranjen rad nedjeljom."
Bivši saborski zastupnik nastavlja: "Kako si itko uzima moralno pravo odlučivati za druge što je za njih bolje? Zar ti ljudi stvarno misle da su svi budale koje ne znaju donositi odluke za sebe? ... Sloboda znači poštovanje drugih. Ograničavanje slobode je diskriminacija i omalovažavanje sugrađana."
Nađi priznaje da ne zna je li gospođa siromašna ili ne, ali ako joj se zabrani raditi, kaže, od toga sigurno neće postati bogatija. Pritom, kao primjer dobre prakse zaštite radnika uzima "jedno od najslobodnijih društava u svijetu - SAD", koji "ima najveću vertikalnu mobilnost (siromašni postaju bogati i obrnuto)". "Istovremeno, što je društvo manje slobodno, to je veći postotak siromašnih, manja vertikalna mobilnost i veće su razlike u bogatstvu", objašnjava ekonomist.
Odlučili smo provjeriti ove tvrdnje.
Pa, krenimo sa razlikama u bogatstvu. Na globalnoj ljestvici nejednakosti u distribuciji bogatstva, SAD je 25. (od 180 zemalja). Od značajnijih država, ispred njega su (od vrha prema dole) Brazil, Južna Afrika, UAE, Švedska, Rusija, Filipini, Saudijska Arabija i Nigerija.
Nijedna od ovih država nikada nije za društveno uređenje imala nekakav oblik socijalizma; s iznimkom Rusije koja je eksploziju nejednakosti doživjela prelaskom na kapitalizam i liberalnom "doktrinom šoka" 90-ih.
Sjedinjene Države pokazuju veće razlike između bogatih i siromašnih nego bilo koja druga velika razvijena nacija. Što je posebno zaprepašćujuće je to što u toj državi troje ljudi - što su trenutno Elon Musk, Jeff Bezos i Larry Ellison - posjeduje više od ukupnog bogatstva najsiromašnije polovice Amerikanaca.
Najsiromašnijih 90 posto Amerikanaca je 2016. posjedovalo 21 posto ukupnog bogatstva, dok je onih jedan posto najbogatijih imalo skoro duplo - 40 posto.
Tijekom posljednja tri desetljeća, najimućnije američke obitelji povećale su svoju neto vrijednost, dok su one na dnu pale u "negativno bogatstvo", što znači da vrijednost njihovih dugova premašuje vrijednost njihove imovine.
Drugi čimbenik koji treba uzeti u obzir je promjena raspodjele dohotka u Americi. Srednja klasa ovdje doživljava najveći udar, s padom njezina udjela u ukupnom dohotku između 1970. i 2018. za 19 postotnih bodova. U istom vremenskom okviru, viša je klasa uspjela povećati svoj udio u ukupnom prihodu za 20 posto.
Realna plaća Amerikanaca je u 2019. bila jednaka kao 1973. (u međuvremenu je padala).
Stopa siromaštva djece u SAD-u se 2022. više nego udvostručila. Naime, skočila je s 5,2 na 12,4 posto, što je povećanje od nevjerojatnih 139 posto u odnosu na prethodnu godinu. To je daleko najveći međugodišnji skok otkako se stopa počela mjeriti 1967. i otprilike je četrnaest puta viša od prethodne najviše.
Stope osobne štednje prosječnog Amerikanca su trenutno na povijesno niskim razinama, pri čemu čak njih 57 posto ima manje od 1.000 ušteđenih dolara.
Studija objavljena 2008. godine pokazala je da se ekonomska mobilnost u SAD-u povećala od 1950. do 1980. godine, ali je naglo opala od 1980. godine ("trijumfom" neoliberalizma).
Istraživanje Instituta Brookings iz 2013. pokazala je da se nejednakost u prihodima povećava i postaje trajnija, oštro smanjujući društvenu mobilnost. Nekoliko velikih studija o mobilnosti u razvijenim zemljama posljednjih godina pokazalo je da su SAD među zemljama s najnižom mobilnosti.
Amerikanci koji odrastaju u srednjoj klasi su po ovom pitanju pretrpjeli najveći udarac posljednjih desetljeća. Unutar ove skupine, pojedinci rođeni 1980. godine imaju samo 45 posto šanse da budu financijski stabilniji od svojih roditelja u dobi od 30 godina, u usporedbi s 93 posto za one rođene 1940. godine.
Philip Alston, posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za ekstremno siromaštvo i ljudska prava, ustvrdio je u izvješću iz 2017. o istraživanju ekstremnog siromaštva u Sjedinjenim Državama da "Američki san ubrzano postaje američka iluzija budući da SAD sada ima najnižu stopu društvene mobilnosti bilo koje bogate zemlje."
Prosječna dob kupca kuće (u Americi) je porasla s 31 godine u 1981. na 49 godina u 2023.
Stopa beskućništva je prošle godine u SAD-u narasla za više od 12 posto, dosegnuvši 653.104 ljudi. To je 2,85 puta više nego 1990.
U 2023. se 112.000 Amerikanaca predoziralo od fentanila.
Broj samoubojstava dosegnuo je rekordnu razinu u 2022. - 49.449. Stopa samoubojstava porasla je za jedan posto u 2022., s 14,1 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi na 14,3, što je najviša stopa zabilježena od 1941. godine.
U periodu 2019.-2023. se broj krađa u New Yorku povećao za 64 posto, a u Los Angelesu za 61 posto.
SAD je država s najvećom zatvoreničkom populacijom na svijetu. Naime, svaki četvrti zatvorenik svijeta se nalazi u američkom zatvoru. Od 100.000 Amerikanaca je iza rešetaka njih 629, što je najgori rezultat globalno. Petina tih ljudi je mentalno bolesna.
"Kako si itko uzima moralno pravo odlučivati za druge što je za njih bolje? Zar ti ljudi stvarno misle da su svi budale koje ne znaju donositi odluke za sebe?", pitaju se iz FOKUS-a, stranke koja želi vladati Hrvatskom.
"Sloboda znači poštovanje drugih. Ograničavanje slobode je diskriminacija i omalovažavanje sugrađana", poručuju radikalni centristi FOKUS-a koji nevolje siromaštva glorificiraju kao primjer "slobode".
"FOKUS je stranka političkog centra čiji je fokus borba za bolju Hrvatsku i koja donosi pozitivne promjene", piše na službenim stranicama ovih liberala koji ideal društva nalaze u onom američkom.
Pa eto dragi građani, birajte. Birajte kao da na štandu birate mandarine u "nedjelju", za "vrijeme ručka", na "dubokom minusu", od "gospođe koja se smrzava vani", koja je "spremna čak i po ovakvoj hladnoći prodavati da osigura novac za ostatak godine", umjesto da je "doma na toplom sa svojom obitelji".
Samo, prije nego što birate, svakako se dobro - fokusirajte.