StoryEditor
Hrvatskaveliki intervju

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: Kad bismo mi imali toliko umrlih kao Švedska, Beroš, Božinović i ja bismo visili na prvom drvetu!

Piše PSD.
7. srpnja 2020. - 10:52
Daniel Kasap/Pool/Hina/Cropix

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak gotovao je u emisiji Hrvatskog radija 'Izaberi zdravlje' i govorio o epidemiji koronavirusa.

Unatoč povećanom broju zaraženih u Hrvatskoj, neće biti nove karantene. 

- Nećemo karantenizirati, zabranjivati. Ići ćemo na preporuke i gdje je potrebno segmentarno zatvarati. Za sada bi to moglo biti npr. u trgovinama da će biti obavezne maske, kao i na sastancima u malim prostorima gdje ljudi moraju biti duže od 15 minuta. Ali mi se moramo pripremiti za jesen, najvjerojatnije je da ćemo na jesen imati koronu i morat ćemo organizirati sve aktivnosti uz koronu. Djeca u školi će trebati imati mjere, na fakultetima, na poslu, svugdje gdje u manjem postoru boravi veći broj ljudi. Preporuka o korištenju maski će biti dovoljna, to za sada mislimo, kaže Capak. 

Na pitanje što će biti ključno da bi došlo do postroženja mjera, Capak kaže da vjeruje da će se brojke uskoro spustiti na prihvatljivu razinu, no cirkulacija virusa teško će prestati.

- S prihvatljivom razinom ćemo se moći epidemiološki boriti do jeseni, kada nas prema stručnjacima čeka puno gora situacija nego sada. Naravno da, ako primijetimo da iz nekog područja imamo izvor zaraze, kao što smo zatvorili granice s BiH i Srbijom, tako ćemo i tada segmentalno zatvoriti to područje iz kojeg dolazi povećani broj oboljelih. 

Na stolu je mjera samoizolacije za dolaske iz BiH i Srbije

Kada je riječ o granicama, Capak je najavio skori razgovor s kolegama iz Slovenije.

- Pokušat ću organizirati sastanak sa ljubljanskim Zavodom za javno zdravstvo. To će biti danas ili sutra. Htjeli bismo razmijeniti informacije o epidemiološkoj situaciji i o tome što se misli poduzeti. I da se dogovorimo, jer Slovenija je put putem kojeg većina turista dolazi, turisti imaju nekretnine, brodove itd. u Hrvatskoj. Moramo se dogovoriti kako prelazak granice organizirati. Epidemija bukti u drugim zemljama, ima oko 300 slučajeva dnevno u Srbiji, u BiH je skočio broj na preko 400 i razmatra se mogućnost samoizolacije za građane koji dolaze iz tih zemalja. Odluku nismo još donijeli, ali ona je na stolu. Mi upozoravamo građane da ne idu u šopinge tamo jer je jeftinije, ali dakako da to nije slobodna granica nego se treba prijaviti na Enter Croatia i granična policija razmatra razlog ulaska u RH. Ako je on opravdan, onda se ti građani puštaju, a ako nema razloga, onda ne. Više od 50 % ljudi koji dođu na granicu se vraća nazad. Samoizolacija je samo korak iznad toga, objasnio je Capak. 

Kada je riječ o turistima, situacija je za sada povoljna. 

- Imali smo svega nekoliko osoba koje su već došle zaražene u RH a nisu se tu zarazile, što je jako važno radi promidžbe. Imamo prilično povoljnu situaciju. Što se tiče pripremljenosti zdravstvenog sustava za oboljele turiste, on je prilagođen zimskom vremenu u tim područjima, pa smo donijeli posebne preporuke kojima se povećava broj turističkih ambulanti i da se lokalne turističke zajednice i županijski civilni stožeri pripreme za eventualnu potrebu izolacije u nekim objektima za koje se oni lokalno dogovore.

Capak je dodao da nema velike opasnosti za prijenos virusa prilikom kupanja u moru, no na kopnu je potrebna fizička distanca od dva metra.

'Svaki dolazak novog virusa treba shvatiti ozbiljno'

Capak je odgovarao i na pitanja slušatelja. Jedna slušateljica je bila zabrinuta podatkom da na jednog zaraženog postoji 30 osoba kod kojih bolest nije otkrivena. 

- Postoje brojne studije seroprevalencije antitijela na koronavirus koje pokazuju koliko ljudi je došlo u kontakt s njim. Jedna takva je upravo završena i na idućoj presici stožera ćemo o tome govoriti. Mogu reći da je 2-3% prisustvo tih antitijela kod nas, što znači da na svakog oboljelog dolazi oko 30 osoba koje su bile u kontaktu s virusom ali nisu imale simptome niti su širile virus jer bi epidemiološke istrage došle do njih da su pozitivni. Poznato je da bolesni od koronavirusa dolaze u kontakt sa zdravstvenim djelatnicima, a ovisno o tipu kontakta, ista prostorija ili pregled s aerosolom, se ti ljudi mogu zaštititi. Može se tako štititi i bilo tko drugi. Ako se drži propisanih mjera, teško da će se infekcija tako prenijeti. 

Jedan je slušatelj kritizirao karantenu za zdrave ljude i rekao da bi u karanteni trebale biti samo rizične skupine i oboljeli. Zanimalo ga je i ne uništavamo li takvim zatvaranjem svoj imunitet, čime smo još izloženiji virusima. 

- Upravo suprotno od toga: karantena je za zdrave, a ne za bolesne. Bolesne stavljamo u bolnicu, u izolaciju, to je jedna od epidemioloških mjera. A karantena je nešto još iz vremena Dubrovnika i Venecije za zdrave ljude i oni trebaju boraviti najdužu poznatu inkubaciju, a ako netko oboli, onda se karantena opet produžava za najdužu inkubaciju. To je još 1386. godine u Dubrovniku postavljeno. To su bili zdravi ljudi i 40 dana su boravili u karanteni da budu sigurni da netko neće oboljeti. Nije točno da virusi nisu nikoga ubili. U 13. stoljeću je u Europi harala kuga koja je došla iz Indije. Trajala je 7 godina i ubila je 50 milijuna ljudi. To je bilo oko pola stanovništva Europe. To je bakterija, a ne virus, ali u povijesti se često događalo da su ljudi bili desetkovani virusima. Indijanci su bili desetkovani dolaskom konkviskadora koji su donijeli viruse s kojima se oni nikad nisu susreli. Svaki dolazak novog virusa treba shvatiti ozbiljno. Ovaj ubija manje od pet posto ukupno oboljelih, ali ako ste vi u tih pet posto onda je vama 100 posto da ćete umrijeti. Ako mislite da je neopasna bolest, pozivam vas da volontirate u bolnici na njezi onih koji su bolesni i šire virus, pa ako mislite da je to ništa, pozivam vas da probate, poručio je Capak.

Još je jedan slušatelj konstatirao da je smrtnost mala, i to 0,2 % a ne blizu 5% te upitao zašto se radi panika ako se koronavirus ponaša kao i gripa. Ustvrdio je da Capak ne želi priznati da je u pet mjeseci ove godine umrlo ukupno manje ljudi nego prošlih godina. 

- Zašto mislite da to neću reći kad su ta istraživanja napravili moji ljudi? Mi smo komunicirali da je smrtnost ove godine nešto niža nego prije. 2017. smo imali smrtnost veću nego prosjek za 10 godina, što se tumači zimskim virusima u koje spada i gripa, i uvijek je smrtnost u 1. i 2. mjesecu veća nego u drugim mjescima. Ljudi na hladnoći češće umiru i od infarkta i drugih bolesti. Molim gospodina da se osvrne oko sebe. Nisu HZJZ i stožer izmislili koronavirus i opasnost nego su sve zemlje i EU i svijeta uvele neke mjere kojima kontroliraju ovo. Oni koji su mislili da će olako s time, vrlo brzo su odustali od toga. Čak i Ujedinjeno Kraljevstvo je kasnije uvelo stroge mjere, i Amerika... Švedska isto ima neke mjere, radi se od kuće, zatvorili su neke rizične industrije. Kod njih ljudi imaju povjerenje u institucije i Vladu . Pogledajte broj oboljelih i mrtvih u Švedskoj. Kad bismo mi imali toliko umrlih, Beroš, Božinović i ja bismo visili na prvom drvetu, to vam garantiram. Pogledajte pritisak javnosti da se broj oboljelih i umrlih smanjuje i drži pod kontrolom. Postoje velike razlike u kulturi i načinu borbe protiv infekcije između Švedske i Hrvatske, kaže Capak. 

Teško do kolektivnog imuniteta

Ponovio je da se ipak ne radi o sezonskom tipu virusa kako su se mnogi nadali.

- Kad smo razmišljali o ljetu, vjerovali smo da će se zbog boravka na otvorenom respiratorne infekcije smanjiti. Teže se prenose tijekom ljeta, trba veća količina virusa da se prenese kapljicama... Međutim, iznenadila nas je žestina prijenosa. Ipak se i u toploj sezoni virus intenzivno širi. Hoće li to na jesen biti intenzivnije ili ne, to još ne znamo. Epidemiolozi misle da će biti puno gore kad se počnemo zatvarati u zatvorene prostore. 

Kada je riječ o zdravstvenom stanju novooboljelih, Capak još ne želi davati prognoze je li sada u pitanju blaži tip bolesti ili ne. 

- Pričekao bih još nekoliko dana da vidimo je li ovo blaži oblik nego proljetos. U drugom tjednu bolest se pogoršava i ako nastupe komplikacije, one traju neko vrijeme. Održavanje na respiratorima traje, tako da zasad ne bih govorio na način da je bolest blaža. Naručili smo neke epidemiološke nalaize brojki iz proljeća i sada, koje će biti sutra gotove...

Kolektivni imunitet će biti jako teško postići, smatra Capak. 

- Sve studije ukazuju da ćemo jako teško doseći kolektivni imunitet od 70-80 posto koji bi bio potreban. Mi smo u 4. mjesecu rekli da će nam trebati do kraja iduće zimske sezone, do proljeća 2021. da steknemo taj imunitet, ali to je jako teško predvidjeti. Upozoravamo da bi situacija mogla biti ozbiljna, kaže Capak.

Počinje proizvodnja maski u hrvatskoj firmi

Objavio je i jednu dobru vijest kada je riječ o zaštitnim maskama: ovog tjedna počinje proizvodnja u jednoj hrvatskoj firmi koja će proizvoditi milijun maski dnevno.

- Bit će dovoljne količine po pristojnoj cijeni. Ovo je globalni problem i svi trebaju zaštitnu opremu pa neki iskorištavaju priliku i zato je cijena ovakva, dok su prije kirurške maske koštale nekoliko lipa, kaže Capak, no upozorava da kirurška maska nije za ponovno korištenje već ju nakon jednog korištenja treba baciti.

Na pitanje slušateljice o tome treba li prati cipele nakon dolaska kući, Capak kaže:

- Naravno je bolje oprati ih nego samo staviti na balkon jer će se isprati sva prljavština i virusi i bekterije koje mogu biti na njima, ali vrijeme prživljavanja korone na predmetima je vrlo kratko, tako da, ako predmet odstoji tri dana, koronavirus ne može na njemu preživjeti. 

Kada je riječ o testiranjima svih koji ulaze u staračke domove i slične institucije socijalne skrbi, testiranje će biti na račun HZZO-a, a neće ga morati platiti sam pojedinac, objasnio je Capak.

'Nitko ne štedi na testovima'

Na pitanje slušatelja o različitoj stopi smrtnosti u različitim zemljama, Capak kaže da to ovisi o više faktora.

- Smrtnost ovisi o tome koja dobna skupina dominira u oboljevanju i jesu li to kronični i rizični bolesnici. U Lombardiji je virus ušao u zdravstvene sustave i domove za starije, smtnost je bila puno veća. Kad je kod nas virus ušao u dom u Splitu, bila je i tamo veća smrtnost nego drugdje. To ovisi o osjetljivosti populacije u koju virus uđe. Mi sada imamo zahvaćene mlađe dobne skupine, ljude koji su putovali i družili se. Sad je mlađi prosjek oboljelih 15 godina nego na proljeće, i to isto utječe. Gdje je virus ušao u manjinske skupine koji nemaju zdravstvenu zaštitu, npr. useljenici iz Meksika u Americi, u Švedskoj useljenici na periferiji, onda je smrtnost veća nego u općoj populaciji. To ne ovisi o žestini ili snazi virusa, kaže Capak. 

Ističe da nije potreban veći broj testiranja te da se u Hrvatskoj testira onoliko koliko treba. 

- Nije bitno koliko metaka ispucate nego s koliko ste metaka pogodili cilj. Mi mislimo da smo jako odbro pogodili indikacije. Zadnjih dana smo imali 1300-1400 testova dnevno i mislimo da je to dosta. Kad postoji sumnja i kontakti, testira se, nitko na tome ne štedi. Gdje god je potrebno test se obavi, epidmeiolozi masovno rade testiranja.

Na kraju se osvrnuo i na svoju samoizolaciju. 

- Meni osobno je najteže palo to što ne mogu u arenu, a pogoršala se situacija. Telefon mi je bio užaren, cijelo vrijeme sam telefonirao pomoću slušalica, bio na Skypeu, u medijima... ali nisam bio vani i nisam se mogao boriti protiv ove situacije i to mi je teško palo. Teško je kad se bavite ovim poslom da nemate vremena ni za što drugo. Ovo je veliki izazov kakvog nije bilo u zadnjih 100 godina. Fali vremena i ljudi da se riješi sve i zato smo prilično nesretni. Nadam se da ćemo do jeseni imati neka efikasna rješenja za to. 

Izdvojeno

06. kolovoz 2020 21:59