Kraj jednog od najtoplijih ljeta u Hrvatskoj došao je u rujnu. Ali, naprasnost njegovog kraja mnoge je iznenadila. Krivac, pored ostalih atmosferskih faktora, za skladištenje kupaćih kostima i japanki te, barem na kratko, navlačenje dugih rukava i cipela zove se polarni vrtlog. Zapravo je točnije reći u množini: polarni vrtlozi. Kako im samo ime govori ti vrtlozi se nalaze na zemljinim polovima. Okreću se u smjeru suprotnom od kazaljke na satu brzinom vjetra od 250 km/h, što je otprilike ista brzina kao uragan pete kategorije.
- Polarni vrtlog je veliki sustav hladnog zraka koji kruži oko Zemljinih polova, a održava ga snažan zapadni vjetar u gornjoj atmosferi. Njegovo premještanje može ponekad utjecati na vremenske uvjete, donoseći hladnije temperature južnije nego što je uobičajeno - rekli su nam iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Kada se vrtlog izmjesti igra važnu ulogu u tome kakvo će vrijeme biti tijekom kasne jeseni. Polarni vrtlog nije nešto “novo” niti neuobičajeno, niti spada u ekstremne događaje u atmosferi. On je dio opće, normalne cirkulacije atmosfere na našoj planeti.
Branko Grisogono, profesor s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, stručnjak je za atmosferske procese. Polarni vrtlog je, kaže Grisogono, samo jedan od faktora koji su doveli do zahlađenja ovog rujna.
- U rujnu je došlo do zahlađenja zbog sinkronizacije toplih blokada koji su napravili toplinske valove i oni su ušli skupa u fazu s polarnim vrtlogom. Ja ne bih krivio samo polarni vrtlog, nego su oni bili sinkronizirani. Kao kad imate dva instrumenta, recimo violinu i klavir, koji skupa proizvode određenu glazbu - rekao je Grisogono.
Na pitanje može li se lomljenje polarnog vrtlog očekivati ove zime, tj, može li utjecaj polarnog vrtloga doći blizu Hrvatske što znači da bi mogli očekivati ekstremno hladnu zimu, Grisogono odgovara:
- Polarni vrtlog ne mora doći direktno do nas, čim dolazi do pucanja već se vide određeni efekti, a s obzirom na to da su na primjer Kanada i Aljaska puno sjevernije od nas onda je jači utjecaj tamo nego ovdje.
To je jako teško za prognozirati, ima šanse da dođe do slične pojave, do pucanja polarnog vrtloga, i do pojačane zime, međutim teško je reći gdje točno će puknuti.
Od profesora Grisogona nismo mogli dobiti decidirani odgovor mogu li Hrvati očekivati, nakon ekstremno toplog ljeta, i ekstremno hladnu zimu.
- Što se tiče potencijalne ekstremne zime u Hrvatskog ove godine, sve manje i manje ima logike da će do toga doći. Mogu se očekivati provale hladnog zraka, ali prosječna temperatura ide stalno prema gore zbog globalnog zatopljenja.
Nakon dugog toplog ljeta, dođe do jake anticiklone nekoliko tjedana, onda se to ispuše, i onda dođe do ciklone sa jakom hladnom frontom. Dakle postoji određena ravnoteža, ali nije to jedan prema jedan. Ne možemo kao u matematici tvrditi da će nakon toplog ljeta doći hladna zima. Kad bi to bilo tako, onda bi posao klimatskog prognoziranja bio jako lagan posao - kaže naš sugovornik.
Termin "polarni vrtlog" kojeg se često ovih dana moglo čuti u javnosti, nedovoljno je objašnjen fenomen. Profesor Grisogono navodi kako se radi o stratosferskom sustavu vjetrova koji kruže oko Arktika.
- To je pravi vrtlog, kao da u loncu vrtite kuhačom, i da je sredina pol, a sa strane da vam kuha u loncu, s jedne strane vam vrije, a u sredini je led. To je strujanje u nižoj stratosferi, deset kilometara iznad površine more, on je povezan s mlaznom strujom, koja živi u gornjoj troposferi, onda taj vrtlog ide prema gore. Polarni vrtlog se sad u ovim klimatskim promjenama češće lomi, jer se smanjuje razlika temperature između polarnih krajeva i nižih zemljopisnih širina - tvrdi Grisogono.
Nažalost, nastavlja Grisogono, jedna od posljedica globalnog zatopljavanja je i sve češće lomljenje polarnog vrtloga.
- Taj vrtlog postaje sve nestabilniji. Prije 20 godina vrtlog se lomio svako tri godine, sad se događa skoro svake godine, jer se smanjuje razlika temperature. Može se očekivati da će se lomiti svake godine, ali naravno to su samo naša očekivanja, predikcije - dodao je.
Polarni vrtlog ne postoji sam za sebe i samo je jedan kamenčić u mozaiku cjelokupne armosfere, naglašava Grisogono.
- Zimi, u siječnju, kad je jaki lom polarnog vrtloga, (tad se događaju tipični lomovi, jer lom polarnog vrlota ljeti je zapravo slab), onda dođu one poznate kanadske i sjeveroameričke zime. Kod nas u veljači već krene pupati vinova loza, a tamo bude ekstremno hladno, to se zna dogoditi.
Ali nekad se zna dogoditi da oni imaju pretoplu zimu, a da kod nas padne snijeg. To ovisi o općoj cirkulaciji atmosfere. Polarni vrtlog nije jedini faktor, ne postoji sam za sebe. Konkretno to ovisi o takozvanoj arktičkoj oscilaciji, a da ne spominjem el niña i la niñu - zaključio je Grisogono.
El niño i la niña (doslovce "dječak" i "djevojčica" na španjolskom) koje je naš sugovornik spomenuo, kao i polarni vrtlog spadaju u prirodne fenomene promjene klime. Hrvatska enciklopedija o njima bilježi:
El niño je prirodni fenomen povezan s promjenama klime u tropima. Prvotno nazvan po toploj oceanskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba. Donosi vlažno i kišovito vrijeme te poplave u inače suhim područjima Južne Amerike te sušno razdoblje u području Indonezije. Novija su istraživanja pokazala da se ta pojava očituje u nepravilnim razmacima od 3 do 5 god. kao anomalije u temperaturi oceanske vode (za 2 do 8 °C toplije) i u strujanjima vjetrova na dijelu Tihog oceana zapadno od obala Čilea i Perua.
La niña je anomalno klimatsko stanje ekvatorskoga dijela Tihog oceana, suprotno ekstremu koji je poznat pod nazivom el niño. Dok traje la niña, pasati pušu velikom snagom preko cijeloga Tihog oceana. Pritom potiskuju površinski sloj oceana niz vjetar i uzrokuju uzlazno strujanje u moru i snižavanje površinske temperature u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana.
Budući da se pod utjecajem vjetra topla površinska voda pomiče prema zapadu, razina mora uzdignuta je na zapadu i spuštena na istoku, a termoklina je nagnuta u suprotnom smjeru. To pogoduje stvaranju područja visoke površinske temperature u zapadnom dijelu ekvatorskoga dijela Tihog oceana, što opet podržava uzlazno gibanje u atmosferi iznad mora.
