Poplave stižu u Hrvatsku: ‘Očekuje se rekordan vodostaj Dunava. Građani mogu učiniti jako puno‘

Velike poplave zahvatile su dijelove srednje Europe, poginulo je najmanje 17 ljudi, evakuirane su tisuće, a za nekima se još uvijek traga. Kakva je trenutna situacija, kako će se zemlje nositi s obnovom nakon poplava, koji su prioriteti te postoji li opasnost za Hrvatsku, odgovorili su gosti emisije "Otvoreno".

Hrvatski veleposlanik u Austriji: Sanacija će trajati godinama

U emisiju "Otvoreno" uključio se hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić te izvijestio o stanju u zemlji.

- Večeras je bila velika nada da neće padati kiša, ali sada vidimo da malo rosi. Bečani i svi mi se nadamo da neće biti velikih oborina preko noći, rekao je.

Ocijenio je kako je situacija većinom stabilna, ali da struka upozorava na vodeni val koji bi mogao doći iz gornje Austrije.

- Austrijanci su naučili svoju lekciju iz 2002. i 2013. godine kada su imali velike poplave, međutim, sada se radi o poplavi koja se događa svakih 100 godina, kazao je.

Istaknuo je kako se radi o velikim količinama vode te da nije bilo moguće osigurati javni prijevoz, a da u nekim dijelovima zemlje uopće nije moguć.

- Nije bilo uputa za pomoć hrvatskih državljana, ali konzularni ured dežura. Tu smo da osiguramo povratak u Hrvatsku ako bude potrebe. Većina Hrvata koja ovdje boravi ima boravišne dozvole i za njih skrbi austrijska strana, nastavio je.

- Danas je krizni stožer izvijestio kako moramo spasiti živote i paziti da nasipi i brane ne puknu. To su tri smjernice na koje se najviše koncentrira. Problematično je da su ljudi znatiželjni, dolaze fotografirati i može doći do nesreće. Grad Beč je zamolio ljude da zbog toga ostanu kod kuće, naglasio je.

- Austrijanci imaju fond za katastrofe gdje je na raspolaganju 300 milijuna eura, ali mora se vidjeti kakva će situacija biti u gornjoj Austriji. To će biti zadaća koja se neće riješiti za nekoliko mjeseci, nego će trebati više godina. Moguće je da će Austrija zamoliti Bruxelles za pomoć ugroženim područjima, dodao je.

Markt: Na terenu 2500 djelatnika Crvenog križa

Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa, izvijestio je kako je trenutno na terenu 2500 djelatnika Crvenog križa.

- Prema informacijama s kojima raspolažemo, na temelju podataka koje razmjenjujemo, u pitanju je 1750 izmještenih osoba. Na terenu je 2500 djelatnika, a pokrenuta je akcija, koja zajedno s jednom televizijom pokušava skupiti dodatna sredstva, rekao je.

To su, kako kaže, tipični alati koji se koriste, a jasno je da će sanacija trajati dugo.

- Sada je potrebno smanjiti ljudsku patnju i u tom pravcu su usmjerene kolege u Poljskoj, Austriji pa sve do Rumunjske u kojoj je u dvije pokrajine ugroženo 5000 domaćinstava koja su poplavljena, naglasio je.

- Važno je da broj poginulih, koji je trenutno na 17, bude što manji, zaključio je.

Spevec: Ako bude potrebno, Hrvatska može poslati timove za spašavanje

Davor Spevec, načelnik Sektora 112 Ravnateljstva civilne zaštite, pojasnio je što su zadaci službi koje su trenutno na terenu.

- Prvenstveno treba završiti akcije spašavanja osoba koje su ugrožene, a nakon toga će se pristupiti sanaciji. Zasad, niti jedna od pogođenih zemalja nije zatražila pomoć u spasilačkim timovima, ali će nakon svega, biti zatražena materijalna pomoć.

U slučaju da se takva pomoć zatraži, kaže, Hrvatska ima spreman tim koji je opremljen i osposobljen za sedmodnevno djelovanje.

- U roku od 12 sati mogu krenuti ako dođe takav zahtjev.

Kos: Očekuje se povijesni vodostaj Dunava, 750 cm na ulazu u Hrvatsku

Elizabeta Kos, ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, upozorila je kako se na ulazu u Hrvatsku očekuje vodostaj Dunava od 750 centimetara.

- Gledali smo prognostičke modele i stanje u susjednim zemljama. Hrvatska je u povoljnijem položaju, nego Češka, Poljska, Rumunjska i Austrija, rekla je.

Prvenstveno, jer trenutno protok na našim rijekama nije toliko velik, pogotovo na unutarnjim vodama, Muri i Dravi.

- Što se tiče Dunava, očekuju se visoki vodostaji te nadolazeći vodni val 21. rujna u Budimpešti, bit će jedan pet povijesnih vodnih valova. Očekuje se da bi bio na +850 centimetara u Budimpešti, a u Hrvatsku će ući 25. rujna na Batini. Očekujemo vodostaj od 750 centimetara, kazala je.

To je za metar više, nego što je bilo u lipnju.

- Takvi vodostaji su povijesni. Zadnji put su se događali 2013. godine. Stručne službe Hrvatskih voda obilaze hidrotehničke građevine, punimo vreće s pijeskom i pripremamo se za ono što dolazi. Od srijede počinju sastanci stožera kako bi koordinirali ljude na terenu, dodala je.

Orlić: Da nije klimatskih promjena, opet bi došlo do ciklone, ali s manje oborina

Akademik Mirko Orlić, oceanograf s Geofizičkog odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, ustvrdio je kako je do ovakvih poplava došlo zbog kombinacije klimatskih promjena i prirodnih pojava.

- Ako bih morao ukratko reći, dijelom je prirodno, a dijelom antropogeno, rekao je.

Ustvrdio je kako vidi dvije faze u ovoj pojavi.

- Prva je trajala tjednima, mjesecima: visoke temperature zraka i mora. To je situacija u kojoj imate veliko isparavanje. Atmosfera može primiti puno vlage. Dijelom se to događalo zbog antropogenog zagrijavanja, a onda je došao i El Nino, pojasnio je.

- Druga faza je stvaranje ciklone, ciklogeneza, arktički zrak je došao sa sjevera na toplu podlogu, primio još vlage i imate duboku ciklonu, nastavio je.

Za ovu ciklonu je, kako kaže, specifično da je poprilično široka u odnosu na ostale koje su puno uže.

- Da nije bilo antropogenih klimatskih promjena, ciklona bi se isto dogodila, ali ne bi bilo toliko oborina, zaključio je.

Priprema u Hrvatskoj, "Murphy nikad ne spava"

- Tijekom dana smo poslali uputu svim stožerima civilne zaštite koje su uz slivove Mure, Drave i Dunava da krenu s aktivacijom. Osječko-baranjska se aktivirala, a sutra će i druge početi pratiti situaciju i biti u pripravnosti, rekao je Spevec, govoreći o radnjama koje poduzimaju službe u Hrvatskoj.

- Nadam se da nas ništa neće iznenaditi, ali Murphy nikad ne spava, upozorio je.

- Ovog ljeta smo imali serije požara, potrese, poplavu u Glini pa je sustav na vrlo visokom nivou. Opremljenost sustava posljednjih godina je značajna. Upotrebljavaju se nove metode, ali postoji uvijek mogućnost iznenađenja. Rješenje je uvijek u našim građanima. Oni vlastitom pripremom mogu učiniti jako puno te dati priliku sustavu da postavi sve ono što je utrenirana, nadovezao se Markt.

Akademik Orlić odgovorio je na pitanje jesmo li se više koncentrirali se na vrućine, a poplave zanemarili.

- Ne bih se složio. Imam sliku s predavanja koju držim već desetak godina. Radi se o promjenama u intenzitetu oborina. To se zna. Slične slike postoje za toplinske valove i suše, rekao je.

- Kada gledate projekcije do 2100. godine, vidi se za sjevernu Europu povećanje oborina, a za južnu Europu imate smanjenje. Kada se radi o Hrvatskoj, tu ima dobra vijest, taj sjeverni dio zahvaća i nas. Mi ćemo oborine imati više u hladnom dijelu godine i u obliku intenzivnih oborina, naglasio je.

- Mislim da je jako važno da se napravi plan, kako da tu kišu koja padne, zadržimo - kako bi je koristili tamo gdje nije pala. To je nužno kako bi se Hrvatska dobro snašla u uvjetima klimatskih promjena, dodao je.