Evo kolike su plaće u sve četiri dalmatinske županije, poznati svi podaci. A pogledajte kakvo je stanje u Zagrebu...

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za ožujak je iznosila 1326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17.3 posto, a realno za 12.7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje prenosi Index.

Kretanje državne prosječne plaće dobar je indikator općeg ekonomskog stanja, ali se između različitih sektora gospodarstva može jako razlikovati. Isto vrijedi za geografske razlike, tj. razliku u prosječnoj neto plaći po županijama. U državni prosjek ulaze nešto bogatiji Zagreb i siromašnije slavonske županije, pa podatak o prosječnoj državnoj neto plaći ustvari podcjenjuje neto plaću u Zagrebu, a precjenjuje neto plaću u slavonskim županijama.

Prosječne neto plaće po županijama

Najveća prosječna neto plaća je u ožujku bila u Gradu Zagrebu, koji se gleda kao zasebna jedinica jer ima ovlasti županije. Iznosila je 1570 eura neto, odnosno 244 eura više od državnog prosjeka. Što se tiče Dalmacije, veću prosječnu neto plaću od 1200 eura imaju Splitsko-dalmatinska županija (1270 eura), Šibensko-kninska (1229 eura), Dubrovačko-neretvanska (1227 eura), Zadarska županija.

Prosječne bruto plaće po zaposlenome

DZS

Prosječna neto plaća porasla je u odnosu na prošlu godinu u svim županijama; najviše je rasla u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 17.4 posto, a najmanje u Gradu Zagrebu, za 13 posto.

Većina zaposlenih s ispodprosječnim plaćama

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto plaća za ožujak bila je nominalno veća za 6.3 posto, a realno veća za 5.4 posto. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za ožujak iznosila je 7.75 eura, što je u odnosu na veljaču više za 5.7 posto, a u odnosu na ožujak prošle godine više za 27.5 posto.  

Budući da je medijalna neto plaća za ožujak manja od prosječne neto plaće (za 240 eura), to znači da je većina građana imala ispodprosječnu plaću. Podaci pokazuju da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne, jer je granica sedmog decila 1414 eura. Zaposlenih koji imaju najniže mjesečne plaće, u iznosu jednakom ili manjem od 730 eura, bilo je deset posto, navodi Index.