Pod krinkom obećanja o rasterećenju... Oročili ste 1000 €? Plaćat ćete porez, a onaj koji ima milijun € na računu neće!

Ove godine startala su nova porezna pravila koja su donijela malo veće plaće zaposlenima, mnogo manje nego se moglo zaključiti iz brojnih govora o poreznoj reformi, ukidanju prireza, povećanju osobnih odbitaka, novim poreznim stopama...

U stvarnosti, reforma izgleda tako da je Splićanin bez djece na poreznoj kartici koji živi u gradu koji je imao 15 posto prireza i nije uveo maksimalno omogućene stope poreza na dohodak, profitirao s ukidanjem prireza, novim osobnim odbitkom i poreznim stopama, primio 15 eura više ako je lani zarađivao neto od 985 eura pa mu je plaća ove godine porasla na 1000 eura.

Ako je imao plaću od 1354 eura u siječnju je zaradio 22 eura više ili 1376 eura, dok je lanjska neto plaća od 1970 eura porasla za 34 eura, na 2004 eura. Uz sve te promjene bilo je i drugih koje su prošle ispod radara u pričama o povećanju standarda.

Prihodi od kamata i dividenda koje imaju građani od ove se godine oporezuju novom višom stopom poreza na dohodak od 12 posto dok su se do kraja prošle godine oporezivali s 10 posto te se još plaćao i prirez koji je od ove godine posve ukinut.

To je jedna od promjena u sustavu poreza na dohodak koja se uvukla na mala vrata jer su pažnju javnosti zaokupljale druge promjene u oporezivanju dohodaka od ukidanja prireza do uvođenja novih poreznih stopa o čemu je svaki grad i općina odlučivao za sebe. Osim toga, povećanje porezne stope na kamate se je našlo tek u konačnom prijedlogu zakona koji je prihvatio Hrvatski sabor i primjenjuje se od prvog dana ove godine.

To se povećanje neće jednako odraziti na sve štediše. Jer, neki gradovi i općine nisu imali prirez pa su se kod njih kamate oporezivale lani samo s 10 posto poreza na dohodak, a od ove godine će to biti 12 posto. Ili, na svakih sto eura kamate porez raste s 10 eura na 12 eura.

U gradovima u kojima je postojao prirez, porezno opterećenje je prijašnjih godina bilo veće. Tako su Zagrepčani na 100 eura kamate plaćali 11,8 eura poreza na dohodak i prireza, Splićani 11,5 eura, u Klisu, Kninu, Dubrovniku i Makarskoj porezna je obveza iznosila po 11 eura, a u Komiži, Brelima i Benkovcu po 10,5 eura... Od ove godine svi plaćaju po 12 eura poreza na 100 eura kamate.

Nisu sve kamate na štednju oporezive, netko plaća porez na 10 eura kamata na svoju oročenu štednju, a nekom bez poreza prolazi 1000 eura kamate zarađene na golemim iznosima koje čuva na tekućim, žiro i ostalim transakcijskim računima te na štednim knjižicama i štednim depozitima po viđenju.

Ključ za oporezivanje nije u iznosu koji štediša zaradi od oročenja niti u debljini njegove štednje, nego u visini kamate koju mu banka plaća za tu štednju i računu na kojem čuva novac.

Zakonom o porezu na dohodak propisano je da su neoporezive kamate na pozitivno stanje na računu za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, kamate ostvarene po osnovi pologa i štednje po viđenju ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, te kamate ostvarene temeljem namjenski oročenih depozita koji služe za osiguranje tražbina banke pod uvjetom da su te kamate manje od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno ako iznose najviše do 0,5 posto godišnje.

To znači, kako banke kažu svojim štedišama, da su plaćanja poreza izuzeti tekući, žiro i ostali transakcijski računi te štedne knjižice i štedni depoziti po viđenju kada kamata ne prelazi 0,5 posto godišnje.

Da bi kamate na štednju bile oporezive, moraju biti veće od 0,5 posto, a kamate su početkom prošle godine uglavnom bile neoporezive i na novac na tekućim računima i na oročenu štednju. Prosječna kamata na novac na tekućim računima početkom prošle godine bila je 0,01 posto, a na štednje depozite 0,16 posto, dok su prosječne kamate na oročenu štednju u siječnju prošle godine iznosile od 0,06 posto za oročenje od tri mjeseca do 0,42 posto za oročenja dulja od dvije godine, dok su krajem studenog prošle godine iznosile od 0,70 do 2,74 posto prema podacima Hrvatske narodne banke.

Dok su kamate na oročenja rasle, one na novac na transakcijskim računima su zabetonirane na 0,01 posto i nisu se pomakle naviše ni milimetra, dok su kamate na štedne depozite narasle s 0,16 posto na 0,17 posto. Tako osoba koja ima milijun eura štednog depozita je u godinu dana mogla dobiti 1700 eura kamate i nije obveznik poreza na dohodak jer je ta kamata manja od 0,5 posto, dok osoba koja ima tisuću eura na štednji oročenoj na godinu dana po kamati od jedan posto mora platiti porez na tu kamatu od 10 eura.

Uz one koji imaju novac na tekućim, žiro i ostalim transakcijskim računima, štednim knjižicama i štednim depozitima po viđenju za što zarađuju manje od 0,5 posto kamate, ima još neoporezivih primitaka od kamata. Tako svi koji imaju uložen novac u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obveznica, kao i u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaju Republika Hrvatska jedinice lokalne i regionalne samouprave, mogu računati da su im zarade od ostvarenih kamata potpuno neoporezive.

Poreza na dohodak su oslobođeni i primici od prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje i prinosi od dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Neoporezive su i zatezne kamate, naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Iz Porezne uprave kažu da su od ove godine povećane porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju konačnih dohodaka s 10 posto na 12 posto, s 20 na 24 posto i s 30 posto na 36 posto. Porez na dohodak s 10 na 12 posto tako je porastao za najamnine i zakupnine, osim dohotka ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima, povećan je također, s 20 na 24 posto, porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

Porez na dohodak od otuđenja više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana stjecanja, također se plaća po novim stopama što su povećane s 20 na 24 posto.

S 30 na 36 posto je porasla stopa poreza na dohodak za iznose za koje poreznici utvrde kao razliku između dokazanih vrijednosti stečene imovine i značajnih izdataka, posebno za luksuz, zabavu i razonodu s jedne strane. Tako utvrđeni porez se uvećava za 100 posto i to je konačna obveza onog tko je trošio nesrazmjerno svojim prihodima.