Rezultati recentne Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, koju je za Europsku središnju banku proveo HNB, dodaju argumente zagovornicima jačeg oporezivanja nekretnina i rente. Naime, u Hrvatskoj, prema podacima iz te ankete koji se odnose na 2021. godinu, 10 posto najbogatijih drži čak 47 posto neto bogatstva, a 50 posto stanovništva u donjoj razini imetka - drži samo 10 posto bogatstva, piše N1.
Neto bogatstvo je procijenjeno na 64.900 eura, što je porast u odnosu na 2017., a porast se bilježi i za prosječno neto bogatstvo. No prosječno neto bogatstvo od 116.000 eura je daleko veće od medijalnog bogatstva tako da ta velika razlika govori kako je distribuicija neto bogatstva koncentriranija u gornjim dijelovima distribucije, objašnjava Anita Harmina iz Hrvatske narodne banke, jedna od dvoje istraživača koji su sudjelovali u provođenju ankete.
značajan rast udjela ostalih nekretnina
Glavnu stambenu jedinicu u Hrvatskoj, prema rezultatima ankete u kojoj je sudjelovalo više od 100 ispitanika, posjeduje 79,2 posto ispitanih. To je pad sa 85,3 posto, koliko ih je istu posjedovalo prije četiri godine. Drugu i treću nekretninu ima svako peto kućanstvo, dok značajno raste udio ostalih nekretnina u bogatstvu kućanstava – s 11 otprije četiri godine na čak na 15,3 posto, što je porast za 38 posto.
“Možemo reći da u Hrvatskoj zapravo kad govorimo o udjelu broja kućanstava koja posjeduju glavnu stambenu jedinicu imamo vrlo visok udio. Za usporedbu, u europodručju je taj udio 40,8 posto, gotovo dvostruko manji”, ukazuje Igor Jemrić, iz HNB-a, također istraživač na ovom projektu.
Cijeli razgovor o anketi HNB-a pogledajte OVDJE.