Turudić najavio prve poteze: ‘Agrokor? To je prioritet. Rimac? Tu sam već izuzet. Mamić? Predaleko ste otišli‘

NOVO

Novi Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić obraća se javnosti nakon što je danas preuzeo dužnost od Zlate Hrvoj-Šipek.

- Nadam se da je ovo početak jednog divnog prijateljstva i da ćemo dobro surađivati. Ne mislim pritom da ću nekome davati nekakve povlaštene informacije ili odavati tajne. Sve će biti na profesionalnoj razini kako treba biti. Došao sam danas malo prije 8 i do sada nisam stao. Izvršena je primopredaja dužnosti. Imao sam razgovore s kolegicama i kolegama, mislim da su bili jako dobri i da će sve dobro funkcionirati. Sutra ću se sastati s USKOK-om, cijeli USKOK će doći u zgradu DORH-a, rekao je Turudić na samom početku konferencije za medije.

Otkrio je i što slijedi nakon toga.

- Nakon toga namjeravam obići sva Županijska državna odvjetništva u RH. Glavni državni odvjetnik ne može ništa napraviti bez suradnje s vlašću, posebice s Ministarstvom pravosuđa. Nastojat ću se ovaj tjedan naći s g. Habijanom, imamo puno toga što moramo riješiti. Vlada osigurava sredstva za rad DORH-a, a i zakonodavnu potporu i logistiku, rekao je.

Izmjene zakona

- Nužno je izmijeniti Zakon o USKOK-u, Zakon o DORH-u i Zakon o kaznenom postupku. To su glavni alati. Očekujem pomoć svih mjerodavnih, svih koji imaju mogućnosti pomoći i nadam se da ćemo u kratkom vremenu poboljšati situaciju, rekao je Turudić i zahvalio dosadašnjoj glavnoj državnoj odvjetnici, rekao je.

- Ubuduće ću donijeti godišnji raspored poslova. Bit će nekih kadrovskih promjena, kako u DORH-u, tako u USKOK-u. To će u iduća 2-3 tjedna biti napravljeno, pojasnio je.

Novinari postavljaju pitanja Turudiću.

Pitali su ga o mjestu šefa ili šefice USKOK-a te o pomoći Vlade.

- Da, očekujem da ću dobiti potrebnu pomoć nadležnih ministarstava, prvenstveno pravosuđa.

Natječaj za ravnatelja USKOK-a?

- Vrlo brzo ću imenovati v.d. ravnatelja. Dajte mi određeno vrijeme. Mjesto je nepopunjeno već podulje, dopustite da dobijem nekoliko mjeseci za raspisivanje natječaja. Mislim da ću čak sutra objaviti ime v.d-a, rekao je Turudić.

- Neću vam odgovarati na takva pitanja hoće li to biti gđa. Mostečak.

Hoće li DORH ostati u ovoj zgradi?

- Cilj mi je da se institucije i fizički približe. Tu radovi još nisu izvedeni i to je zadatak koji nam skupa slijedi. Snažno se zalažem za osnivanje Visokog državnog odvjetništva. Treba se donijeti zakon o tome, a to je stvar Ministarstva i Vlade, pojasnio je Turudić.

O pojedinim slučajevima

Agrokor?

- Taj predmet je iz 2017., danas je 2024., a još nije potvrđena optužnica, u godinu dana su ispitana dva svjedoka, optužnica je ponovno povučena i nije određen novi vještak. To je prioritet kojem ću prionuti snažno ovih dana, tvrdi.

- Poštujem mišljenje gđe. Đurđević, ali u njenom mišljenju me ništa ne obvezuje.

Upitan je i o predmetu Josipe Rimac.

- Pa tamo sam već izuzet. Ja sam se u tom predmetu 2016. otklonio sam, bez vašeg znanja, prije nego što su istraživački novinari pod navodnicima otkrili... U predmetu Agrokor me nitko ne može spriječiti, dužnost mi je da otkrijem kako je došlo do tog vještačenja. Sve se mora utvrditi, kazao je.

Upitan je i za predmete Zdravka Mamića.

- Predaleko smo otišli. Neću govoriti o pojednim slučajevima, rekao je na pitanje novinara.

Kakav mu je stav prema korupciji na najvišoj razini, treba li preispitati stvari o novom ministru Dabri i diplomama iz Travnika...

- Dio nadležnosti DORH-a je i USKOK. Vrlo često se ovo o organiziranom kriminalitetu ne spominje. To je bara u kojoj nastaju koruptivna djela. Ako postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo, krivotvorene službene isprave, pa to se radi po službenoj dužnosti. To nije volja glavnog državnog odvjetnika, to se radi po službenoj dužnosti, rekao je Turudić.

Hoće li Plenkovićeva vlada imati kakve popuste?

- Neće. Ako bude sumnje, onda ćemo postupati. Tko zna hoće li biti sumnje i hoćemo li postupati.

O EPPO-u.

- Nikada nisam problematizirao postojanje EPPO-a, rekao je.

- Oni će u meni imati lojalnog suradnika. Kucate na otvorena vrata, bit će sve u redu. Rekao sam da je EPPO imao problem kada je osnovan, nisu imali prostor, stolce, to su bile teškoće. Nikada nisam problematizirao postojanje EPPO-a. To je bitna razlika od ovoga kako bi to predstavljate, kaže Turudić.

Smatra da DORH treba biti otvoreniji javnosti.

- Trudit ću se da DORH bude otvoreniji javnosti nego što je bio do sada, a dokaz tome je ova današnja presica.

Upitan je i za ‘lex AP‘.

- Mislite da ću odavati izvide? Pa neću, kazao je Turudić.

Rješavanje kadrovske devastacije

Upitan je i kako planira riješiti kadrovsku devastaciju.

- Raspisivanjem oglasa za upražnjena radna mjesta. Do sada sam u više od 30 godina u pravosuđu naslutio da zainteresirani kandidati često čekaju neki mig da se jave na neko upražnjeno mjesto. Migova više neće biti. Svatko zainteresiran neka se javi. Ne treba nikakvo prethodno odobrenje ako ga je prije i bilo, objasnio je.

O plaćama u sustavu.

- Neke su plaće dobre. Dobro je da su se povećale plaće u nižim državnim odvjetništvima. Premali je razmak između najniže i najviše plaće u sustavu. Ne stignu se sve pozicije ugurati u taj mali razmak. Suci Županijskog suda zarađuju više od sudaca visokih sudova, što je apsurdno. Najniža plaća je bitno povećana i to je dobro, ali nije povećana na najvišim instancama, kaže.

O političkom pritisku.

- Ništa mi nije teško, baš me briga za pritiske, pritisak je bio prvenstveno medijski. Došao sam raditi svoj posao i napraviti da DORH bude bolji nego što je bio kad sam ga zatekao, tvrdi Turudić.

Na pitanja o osiguranju, Turudić je odgovorio protupitanjem.

- Zašto o tome niste pitali prethodnog državnog odvjetnika koji je imao bitno veće osiguranje?

Najavio je i ostanak Mladena Bajića.

- On radi na dva vrlo važna projekta. On educira državne odvjetnike u Ukrajini o procesuiranju ratnih zločina, i radi na jednom važnom projektu u BIH. Do daljnjega ostaje.

- Nije uključen u tajne postupke. Nije zamjenik glavnog državnog odvjetnika, on je savjetnik. Nitko ne brani da netko bude na njegovoj funkciji, kad on nije više na toj funkciji. Nije Bajić problem što ta funkcija nije popunjena. On više nije zamjenik, on je savjetnik. Ima sedam nepopunjenih mjesta u DORH-u i sad su neki najavili odlazak u mirovinu i naveo sam da je moj budući posao da se ta mjesta popune, kazao je Turudić.

O odnosu s premijerom Plenkovićem.

- U odnosu na premijera moja uloga je tražiti logističku i zakonodavnu potporu. Ne znam kakav bi trebao biti moj odnos s predsjednikom Republike. Nema ga, ne treba ga ni biti.

Na pitanje o njegovom izboru, Turudić kaže:

- Premijer je donio ispravnu odluku. Takve se odluke ne donose da bi se isplatile.

Novinari su ga pitali o povećanju plaća i poboljšanju uvjeta u DORH-u.

- Pisat ću, tražiti, govoriti, nemam druge alate osim toga da tražim Vladu, Ministarstvo pravosuđa, rekao je.

Kada je riječ o ravnatelju USKOK-a, Turudić kaže da nije bilo ljudi koji imaju uvjete za to mjesto.

Na pitanje o USKOK-u i sudačkoj korupciji u slučaju Mamić Turudić je odgovorio da ga je ‘baš briga‘ ako se neki sudac našao s Mamićem.

- Insinirate da sam ja počinio kazneno djelo? Pitate me za nešto od prije devet godina. Sačuvaj Bože, zaključio je.

RANIJE

Jutros je u uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obavljena primopredaja dužnosti između dosadašnje Glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek i novoimenovanog Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića. Novoizabrani šef DORH-a u 11:30 održat će konferenciju za novinare na kojoj bi trebao govoriti o prvim potezima.

Već je najavio da mu je jedan od prioriteta pronaći "unutar kuće" ravnatelja specijaliziranog odjela za suzbijanje korupcije i organiziranog kirminaliteta, Uskoka, kojega vodi vršiteljica dužnosti Željka Mostečak od ostavke bivše ravnateljice Vanje Marušić u travnju prošle godine.

Neposredno pred primopredaju u Državnom odvjetništvu sudačko vijeće Visokog kaznenog suda odbacilo je pritužbu predsjednika tog suda Željka Horvatovića koji je, uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda, protiv Turudića zatražio pokretanje postupka povrede Kodeksa sudačke etike.

Kao razlog je isticao kontradiktorne izjave o susretima s bivšim čelnikom Dinama Zdravkom Mamićem dok je Turudić bio sudac zagrebačkog Županijskog suda, a Mamić predmet istrage. Sve se događalo u vrijeme dok su medijske stupce punili transkripti srdačne prepiske Turudića i kasnije za korupciju optužene državne tajnice i kninske gradonačelnice Josipe Peslić, nekada Rimac.

Upravo zbog toga te izjava o susretima s Mamićem, osuđenim bjeguncem pred hrvatskim pravosuđem, Turudića su i mnogi drugi, uglavnom s opozicijske političke scene, ali i predsjednik RH Zoran Milanović, prozivali za laganje pred nadležnim saborskim odborom i u televizijskim emisijama.

Milanović je Turudića kasnije prozvao i da je "dogovorio" slučaj propucavanja svog automobila kako bi mu se dala zaštita na što je Turudić uzvratio da mu je predsjednik "svojim huškačkim i prostačkim govorom stavio metu na leđa". Dodao je i da ne želi biti predmet Milanovićevih "predizbornih ambicija".

Turudićev izbor na prosvjede digao ljevicu i podijelio desnicu

Kada je 13. ožujka položio prisegu u Hrvatskom saboru, dan prije raspuštanja njegova 10. saziva, oporbeni političari s lijeve i dijela desne strane političkog spektra redom su kritizirali Turudićev izbor navodeći da ubuduće nijedna institucija neće biti neovisna.

Među kritičarima se istaknuo i sadašnji koalicijski partner HDZ-a, čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava upozorivši da se radi o autokratskom potezu premijera Plenkovića koji je sam odlučio o glavnom državnom odvjetniku, bez šireg konsenzusa.

Parlamentarna lijevo liberalna oporba zbog Turudića je organizirala i prosvjed na Markovu trgu 17. veljače. Burne reakcije izazvala je i Turudićeva izjava kako nije siguran da se u Hrvatskoj trebao osnovati Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) na što su iz vlade poručili da promišljanja novog glavnog državnog odvjetnik ne dovode u pitanje daljnji rad EPPO-a.

Turudićevi zagovaratelji, s druge strane, ponavljali su da je bio najbolji od svih kandidata koji su se javili za dužnost šefa Državnog odvjetništva, ali i da se za susrete Turudića s Mamićem znalo i ranije nakon čega je prošao najstrožu sigurnosnu provjeru i imenovan sucem Visokog kaznenog suda.

Na čelo Državnog odvjetništva Turudić je imenovan na četiri godine nakon procedure u kojoj su četvoricu kandidata saslušali saborski Odbor za pravosuđe i vladino povjerenstvo u kojem su bili premijer i sedam ministara, a vlada potom Saboru predložila Turudića uz ocjenu da je njegov program bio najkvalitetniji.

Protukandidati su mu bili odvjetnik Mladen Dragičević, aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić te zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner.

Dugogodišnji sudac s nizom poznatih presuda

Turudić je diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu kod mentora Zvonimira Šeparovića na temu međunarodnog terorizma, a dvije godine kasnije polaže i pravosudni ispit.

Vježbenički staž je odradio na virovitičkom Općinskom sudu, na kojem 1991. postaje sudac, a kasnije i predsjednik. Bio je dragovoljac Domovinskog rata, a nakon što je Šeparović 1999. izabran za ministra pravosuđa, Turudić postaje njegovim pomoćnikom.

Turudić 2000. dolazi na zagrebački Županijski sud gdje dvije godine radi kao istražni sudac, a idućih sedam kao sudac kaznenog odjela prvog stupnja. Od ožujka 2009. do kraja 2010. bio je predsjednik i sudac Uskočkog odjela zagrebačkog Županijskog suda, a dvije godine kasnije izabran je i za predsjednika tog najvećeg županijskog suda.

Početkom 2021. postaje sudac Visokog kaznenog suda, a do izbora predsjednika tog suda Željka Horvatovića upravo je Turudić slovio kao favorit, tim više što mu je tadašnji ministar pravosuđa ranije povjerio i ustrojavanje novoosnovanog prizivnog suda.

Tijekom rada na zagrebačkom Županijskom sudu, Turudić je donio nepravomoćne osuđujuće presude protiv bivšeg premijera Ive Sanadera (HDZ) zbog uzimanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti, a nepravomoćno je osudio i bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca te bivšeg veleposlanika Nevena Juricu.

Sudio je i poduzetniku Hrvoju Petraču zbog otmice sina generala Vladimira Zagorca, kao i Mladenu Šlogaru zbog ubojstva Ivane Hodak, kćeri nekadašnje ministrice Ljerke Mintas Hodak i odvjetnika Zvonimira Hodaka.