Nova porezna reforma: uvodi se porez na nekretnine, i to ne samo na vikendice, ali bi trebale rasti i plaće!

Vladajući su prelomili. Uvodi se porez na nekretnine i to je najvažniji dio nove porezne reforme, o kojoj su u srijedu raspravljali predstavnici vladajuće koalicije. Svi detalji poreznih izmjena javnosti bi trebali biti predstavljeni uskoro. No, kako doznaje Dnevnik Nove TV, trebale bi rasti plaće, a stižu i dobre vijesti za male poduzetnike.

Porez na nekretnine se ne bi odnosio samo na oporezivanje kuća za odmor nego svih onih nekretnina koje ne služe primarno za stanovanje, kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić i dodao: ‘‘Nema zamjene komunalne naknade za porez nego je jedna sasvim druga metodologija oporezivanja.‘‘

‘‘Želimo našim politikama stvoriti preduvjete da se dođe u poziciju da najam postane priuštiv i da kupovna cijena kvadrata stana bude priuštivija nego što je to danas. Jedan od načina kako da to učinimo je transformacija onoga što danas zovemo porezom na kuće za odmor i to je cijela bit. Sada je okolnost takva da imamo previše stanova praznih i da su cijene visoke i mi moramo politikama, bilo stambena politika ili porezna, rješavati to pitanje“, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Stupanj suglasja među svim koalicijskim partnerima je visok, a namjera je potaknuti vlasnike praznih nekretnina, kupovanih možda i u špekulativne svrhe, da ih vrate na tržište i tako snize cijene nekretnina i najma.

Uskoro detalji nove porezne reforme

Iako još ne otkrivaju sve detalje, valja očekivati još slabiji porezni pritisak na rad, odnosno rast neoporezivog dijela dohotka i daljnju izmjenu poreznih razreda, a raste i granica ulaska u sustav PDV-a. Svi detalji porezne reforme bi uskoro trebali biti potpuno predstavljeni javnosti, a potom otići i u javno savjetovanje.

No, nije ovo prvi put ni da se spominje, pa čak ni ovoj Vladi da planira uvođenje poreza na nekretnine. Planirao je to još Slavko Linić dok je bio ministar financija u SDP-ovoj Vladi Zorana Milanovića, i to s istim motivom koji se i danas spominje u Banskim dvorima, a i prva Plenkovićeva Vlada izglasala je zakonske izmjene, koje su potvrđene i u Saboru, a trebale su stupiti na snage, no onda se dogodio okret.