Jeste li znali da bi poslodavci svojim bauštelcima, kuharima ili, ne znam, pekarima ovih dana trebali svakih 20 minuta na poslu dodati čašu hladne vode?
Onima šta im rade na otvorenom trebali bi osigurati i kreme sa zaštitnim faktorom, prikladnu odjeću te im dozvoliti odmor svakih sat vremena i to po mogućnosti u rashlađenoj prostoriji do 20 minuta.
Većina vas, priznajte, nema pojma o tome, kao ni o tome da bi inspektori ovih dana morali kružiti po brojnim gradilištima upravo da ustanove pridržavaju li se "gazde" Pravilnika o zaštiti na radu od nepovoljnih vremenskih uvjeta te smjernica izdanih iz dvaju ministarstava, zdravlja i rada.
Još od lani sindikati koji zastupaju radnike koji su na udaru vremenskih uvjeta, a prema nekim podacima, u Hrvatskoj je više od trećine onih koji najmanje četvrtinu radnog vremena provede na visokim temperaturama, zazivaju zakonske izmjene. One su hitne da ne mogu biti hitnije. Ljeta su sve vrelija, a radovi su na sve strane. Evo, upravo se u Splitu burgija na sve strane, a stigao je već drugi toplinski val i potrajat će danima.
Hoćemo li uskoro i mi "plesati" na grobovima građevinaca koji su stradali na gradilištima, kao što je to izgovorio nizozemski političar Gert-Jan Segers šokiran otkrićem Guardiana da je u pripremama za Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru poginulo najmanje 6500 radnika, a većem dijelu presudio je naporan rad na visokim temperaturama.
Po ljetnim temperaturama više ni mi nismo daleko od onih u Dohi. Inače, u Kataru su vlasti 2021., nakon dugotrajne borbe radnika, pristale na to da se zbog zaštite od toplinskog stresa zabrane radove na otvorenom između 10 i 15 sati u razdoblju od 1. lipnja do 15. rujna.
Naši sindikati su spori i Vlada ih, očito, ne doživljava. Ovih dana može se pročitati gotovo identična izjava Jasne Vukšić, predsjednice Sindikata graditeljstva Hrvatske, kakvu je dala medijima prošle godine.
"S obzirom na klimatske promjene koje su zahvatile i našu zemlju te u ljetnim mjesecima temperature redovito prelaze 30 i više stupnjeva, naš je stav da je zaštitu radnika na radu u takvim uvjetima potrebno sustavno urediti. Minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama morali bi se propisati zakonom. Obvezna mjera ograničavanja, odnosno zabrane rada za vrijeme iznimno visokih temperatura, također bi trebala biti uključena kao jedna od propisanih mjera", kazala je sindikalka i ovih dana ponovila to isto, pa naglasila da zakonsko uređenje uvjeta rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama vidi kao jedino moguće i efikasno rješenje.
Sada je ipak najavila da će prijedloge zakona dostaviti Ministarstvu radu od kojeg smo i mi zatražili komentar da vidimo razmišljaju li uopće o zakonskim normama s obzirom na to da za njih nisu zainteresirani, pogađate, poslodavci!
Doduše, nema baš puno europskih zemalja, osim Belgije i Mađarske, u koje bi se mogli ugledati kad je riječ o zakonskim ograničenjima rada na visokim temperaturama. U Belgiji je najviša temperatura za obavljanje lakšeg fizičkog posla ograničena na 29 stupnjeva, a za srednje teške poslove najviša dozvoljena temperatura iznosi 22 stupnja. Za najteže poslove granica je postavljena već na 18 stupnjeva. Bila bi to banja za naše prilike i tomu se ne nadamo. Ali evo, u Mađarskoj je za uredske i lakše fizičke poslove najveća temperatura 31 stupanj, preko koje se ne radi, a za najteže fizičke poslove 27 stupnjeva. Od zemalja izvan Europske unije, stvari je regulirala Crna Gora gdje je najveća temperatura zraka na kojoj je dozvoljen rad 36 stupnjeva.
Inače, smjernice EU-a su iscrpne jer, kako se navodi, toplinski stres predstavlja rizik za radnike u svim sektorima, kako u zatvorenim prostorima, tako i na otvorenom. Opasnost od toplinskog stresa ne ovisi samo o mjestu rada, već i o individualnim karakteristikama pojedinca kao što su dob, zdravlje, društveno-ekonomski status, pa čak i spol. Te se karakteristike moraju uzeti u obzir u mjerama usmjerenima na rješavanje i ublažavanje rizika od rada na vrućini jer "ekstremne vrućine mogu uzrokovati značajne zdravstvene probleme, kao što su toplinska iscrpljenost, toplinski udar i druge bolesti povezane s toplinskim stresom". Također se, među ostalim, navodi da temperatura nije jedini čimbenik okoliša koji izaziva toplinski stres za ljudsko tijelo te da iznimno značajnu ulogu imaju, u prvom redu, vlaga, ali i vjetar i sunčevo zračenje.
Indeks toplinskog stresa računa se kao odnos temperature i vlažnosti zraka. Kao najčešći primjer navodi se "ubojita" kombinacija 36 stupnjeva i vlažnost zraka od 40 posto što spada u kategoriju opasno za zdravlje!
U nas je Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu donio preporuke među kojima stoji da poslodavac treba educirati radnike o sigurnom radu na visokim temperaturama, ujedno bi trebao pokušati organizirati posao tako da se izbjegne rad na velikim vrućinama i suncu te poduzeti neke od mjera za zaštitu radnika, poput češće rotacije poslova, zamjene teških fizičkih poslova strojevima, osiguravanjem odgovarajućih rashlađenih prostorija za odmor, osiguranjem rashladne tekućine, češćeg odmaranja radnika, izbjegavanjem rada u najtoplijem dijelu danu, osiguranjem prikladne radne odjeće... A mora i pratiti uvjete rada na način da redovno prati očitavanje indeksa toplinskog stresa. Trebao bi! Znači ne mora ako neće.
I sve smjernice, preporuke, pravilnici... nisu dovoljni. U uvjetima koji nisu niti za odmor, a kamoli za težak fizički rad, poslovi ne staju, a radnici koji prežive pričaju.
Stoga poruka za Vladu glasi: "Ministri, vrime je!"
