Milanović: ‘Nikada se neće dogoditi da će hrvatski vojnici ići u Ukrajinu. Ta ideja je manijakalna‘

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u Petrijancu u četvrtak rekao da ljudi koji vode europsku politiku ne razmišljaju o posljedicama, što se odnosilo na izvješća o tome da Europa razmatra mogućnost slanja mirovnih snaga u Ukrajinu.

Reuters je u srijedu objavio, pozivajući se na diplomatske izvore, da se u Europi razmatra mogućnost slanja svojevrsnih mirovnih snaga u Ukrajinu u slučaju da se ondje postigne prekid vatre. Ideja je tek u začetku, a po nekim diplomatima za njezinu bi provedbu bili potrebno od 40.000 do 100.000 vojnika, što je Milanović u četvrtak nazvao "manijakalnim".

"Generacija koja vodi europsku politiku je sastavljena od ljudi niskog kalibra. Ti ljudi ne razmišljaju o posljedicama. I kome uopće može pasti na pamet, a onda da barem to netko demantira da će 100.000 europskih vojnika ići u Ukrajinu? Gdje? Kada? U okviru kojeg angažmana?", rekao je Milanović, dodavši da se to "nikada neće dogoditi što se tiče Hrvatske" i da "hrvatski građani mogu biti mirni".

"Ostajemo ovdje i bit ćemo od pomoći članicama NATO-a, Ukrajina to nije", poručio je Milanović te dodao da "ovom manipulacijom štetimo hrvatskoj vojsci koja bi trebala biti u Poljskoj, Litvi i na Kosovu".

"Jer to je pretvoreno u paket, a (hrvatski premijer Andrej) Plenković ne da ništa u Sabor preko svojih trabanata dok ne korumpira dovoljan broj ljudi, da ukrade nekakvu dvotrećinsku većinu, što je nemoguće". 

"Nama trenutno u proceduri stoji nekoliko odluka koje se odnose na sudjelovanje naših vojnika u misijama koje svi odobravamo: To je Kosovo, to je Poljska i Litva, to su saveznice u NATO-u, Kosovo je posebna priča. Radi se o stotinama hrvatskih vojnika koji čekaju da se odluka donese u saboru jer to bez Sabora ne ide. On to ne dopušta, maltretirajući i te ljude i njihove karijere", poručio je Milanović.

Plenković je, pak, u četvrtak kritizirao Milanovića jer u svojoj predizbornoj kampanji politizira pitanje slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, o čemu nije donesena nikakva odluka.

“To je njemu očito tema kampanje jer hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu niti kroz EUMAM (Misija EU za osposobljavanje ukrajinskih vojnika), niti kroz NSATU” (aktivnost NATO-a za obučnu potporu Ukrajini)", rekao je Plenković.

NATO-ova aktivnost za sigurnosnu i obučnu potporu Ukrajini (NSATU) dogovorena je u srpnju na samitu u Washingtonu.
Hrvatska vlada je predložila da Hrvatska sudjeluje slanjem nekoliko časnika u Wiesbaden u Njemačku, ali je Milanović kao vrhovni zapovjednik vojske odbio dati suglasnost tvrdeći da se tako NATO uvlači u rat u Ukrajini.

Da bi ta odluka bila usvojena u Saboru potrebna je dvotrećinska većina, odnosno podrška 101 zastupnika.

‘Hrvatska se neće tako ponašati‘

Za misiju NSATU Milanović u četvrtak kazao da se u nju prijavilo 26 država. 

"Prijavilo se 26, ali trenutno doprinos ne daje skoro nitko. To nikako ne funkcionira. To neka vam kaže Plenković. Zato što ljudi gledaju i kalkuliraju", kazao je. 

Također, rekao je da bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kao i sadašnji Mark Rutte "jako elastično i visoko iskaču iz onoga što bi glavni tajnik smio raditi".

"Glavni tajnik nije politički lider. Međutim, svaki dan ti ljudi pa i ovaj glavni tajnik daju izjave od kojih se ja u niz navrata moram ograditi jer to nije hrvatska politika i Hrvatska se neće tako ponašati".

Dodao je da je to "problem u koji se NATO uvaljuje već godinama".

"Međutim, što se tiče te misije u Ukrajini, sada kao što vidite stvar eskalira".

Također, Milanović je nazvao ironičnom činjenicu da je američki veleposlanik u Sarajevu čelnika HDZ BiH Dragana Čovića nazvao "ruskim igračem" zbog blokiranja projekta povezivanja plinskih mreža Hrvatske i BiH.

"Čovjeka koji u BiH odrađuje sve za Plenkovića američka administracija sustavno naziva ruskim čovjekom jer se protivi modelu plinifikacije BiH koji bi trebao u potpunosti isključiti Hrvate i Mostar i sve strpati u Sarajevu".

Parlament bošnjačko-hrvatskog entiteta je prošlog četvrtka izglasao zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no nisu ga podržali zastupnici iz HDZ-a i drugih hrvatskih stranaka jer bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva, a ne nova kompanija čije bi sjedište bilo u Mostaru. 

Zakon je prošao nakon snažnog pritiska Murphyja koji je mjesecima pozivao da se on što prije donese.