Na društvenim mrežama i portalima sve se češće spominje pojam polarnog vorteksa, pogotovo u zimskim mjesecima kad temperature zraka u Hrvatskoj padnu ispod nule. Usporedno s tim razvila se i rasprava može li polarni vorteks stići do naših krajeva ili ne, analizira Faktograf.
Tako su mediji objavili tekstove s naslovima "Stižu nam polarni vorteks i orkanska bura: "Moglo bi biti i vijavica, put je najbolje preskočiti" i "Stižu polarni vorteks i orkanska bura; narančasto upozorenje za dio zemlje", a jedan domaći portal je u studenom objavio članak pod naslovom: "Polar vortex se približava, Hrvati pripremite se na gadost koja stiže".
Portal Istramet, čiji je voditelj i osnivač inženjer agronomije Petar Radovani, 5. siječnja napisao članak o tome da nam "ne stiže nikakav polarni vorteks" te da se radi o još jednoj "novinarskoj izmišljotini". Jutarnji list je, pak, 31. prosinca objavio tekst u kojem su citirali dežurnu prognostičarku DHMZ-a koja im je na tu temu rekla sljedeće:
"U Hrvatsku ne stiže nikakav Polar Vortex jer da on dođe do nas svi bi se smrzli do smrti. Polarni Vortex se ispravno zove Polarni vrtlog i to je mlazna struja koja puše gore oko Arktičkog kruga, ona se ne spušta do nas. Ono što se zapravo događa je to da mlazna struja može oslabjeti pa hladni zrak procuri prema jugu", pojasnila je dežurna prognostičarka u DHMZ-u za Jutarnji.
Stiže li polarni vrtlog do Hrvatske?
S obzirom na široku raspravu koja se na društvenim mrežama i portalima razvila oko ovog pojma i toga može li polarni vorteks stići do Hrvatske, u Faktografu su se obratili stručnjacima da pojasne kako zapravo stoje stvari.
Kontaktirali su glasnogovornicu DHMZ-a Ivanu Grljak, glavnog ravnatelja DHMZ-a Ivana Güttlera, kao i redovitog profesora na Geofizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Branka Grisogona i upitali ih što je ustvari polarni vorteks i može li on doći do Hrvatske, kao što se to spominje u pojedinim člancima.
Glasnogovornica DHMZ-a kazala je da je ispravan termin polarni vrtlog ili polarna depresija.
"Radi se o području niskog tlaka velikoga razmjera s ciklonskim kruženjem u srednjoj i višoj troposferi i sa središtem obično u polarnom području. Vrtlog na sjevernoj polutki ima dva središta. Ciklonalni sustav vjetra vezan uz taj vrtlog odražava zapadno strujanje srednjih širina. U slučaju kad strujanje (cirkulacija) u polarnom vrtlogu oslabi (ili se prekine) stvore se uvjeti u kojima se hladan zrak meridionalno počinje premještati u južnije krajeve, odnosno u umjerene geografske širine.
Polarni vrtlog je pojava koja utječe na vrijeme na cijeloj sjevernoj polutci, ponekad više na Sjevernu Ameriku, a ponekad više na Europu i Aziju. Znači, utječe i na vrijeme kod nas u Hrvatskoj i to nije neuobičajena pojava. Ona se događa (gotovo) svake zime, a tijekom nekih zima, moguće i više puta, slabijeg ili jačeg intenziteta", stoji u odgovoru glasnogovornice DHMZ-a te se dodaje da pojednostavljeno, polarni vrtlog predstavlja prirodno zahladnjenje odnosno promjenu zračne mase.
"Otpadci polarnog vrtloga ponekad mogu dosegnuti čak i do nas"
A može li polarni vorteks odnosno vrtlog stići do Hrvatske, kao što se to može pročitati u medijskim napisima? Profesor Grisogono ističe da može, ali napominje: "‘otpadci‘ polarnog vrtloga mogu ponekad dosegnuti čak i do nas. Ovo sad je u medijima prerazvikano i ružno spektakularizirano".
Polarni vrtlog u principu, govori Grisogono, može doći do nas, ali rijetko. "Međutim, pripadni efekti itekako mogu stići do nas", ističe Grisogono koji na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu predaje, između ostalog, dinamičku meteorologiju.
S obzirom na to da je dežurna prognostičarka DHMZ-a Jutarnjem listu kazala da polarni vorteks odnosno vrtlog ne stiže do nas jer da stigne "svi bi se smrzli do smrti", obratili smo se glavnom ravnatelju DHMZ-a Ivanu Güttleru s pitanjem može li polarni vrtlog zaista stići do Hrvatske.
On se u svom odgovoru složio s odgovorom kolega prognostičara i dodao da je "sam polarni vrtlog na udaljenostima i visinama koje su daleko od Hrvatske".
Efekti poput polarnog vrtloga u klimatskom sustavu nisu rijetkost
Ipak, ističe Güttler, slaže se i s komentarima s PMF-a i DHMZ-a u dijelu da iako polarni vrtlog ne može doći do Hrvatske, možemo osjetiti njegov utjecaj na vrijeme u našim krajevima.
Dodaje da ovakvi efekti u klimatskom sustavu nisu rijetkost. "Možemo usporediti s oceanskim fenomenom El Niño koji je lokaliziran na područje Tihog oceana no može potaknuti vremenske događaje diljem svijeta, prvenstveno kroz pomake u obrascima atmosferskog strujanja", zaključno je kazao glavni ravnatelj DHMZ-a.
Iako ne postoji definitivno suglasje oko toga može li ili ne polarni vrtlog stići u naše krajeve, stručnjaci su suglasni u tome da efekti polarnog vrtloga odnosno zahlađenje itekako mogu utjecati na vremenske prilike u Hrvatskoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....