Iako je EU parlament usvojio Direktivu o medu, za koju se godinama zalagala i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, domaći pčelari nisu previše optimistični. Za njih je kako doznajemo, ključno pitanje ne označavane meda nego sprječavanje dampinških cijena i nelojalne uvozne konkurencije, koja uništava domaću proizvodnju. Ističu da Hrvatska već skoro pet godina ima uredbu o označavanju meda prema kojoj sve punionice meda imaju obvezu navođenja zemlje iz koje taj med dolazi. Međutim, ta obveza nije postojala za uvozni med što je, ističu pčelari bio glavni izvor problema sa prodajom patvorenog meda na policama trgovačkih centara.
- Za nas pčelare se ništa značajno neće dogoditi. Svaka inicijativa je dobro došla ali ključno pitanje koje muči domaće pčelare je uvoz meda po dampinškim cijenama. Kako je moguće da kilogram takvog meda košta 1.70 € dok domaći proizvođači uz troškove proizvodnje ne mogu proizvesti med ispod 3 € za kilogram. Otkuda tako niske cijene. Možemo samo sumnjati da se pravi med miješa sa tko zna čime, ističe predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, Dražen Kocet. Upravo je sumnjiv takav miješani med koji se uvozi po niskim cijenama, koje ruše i uništavaju domaću proizvodnu meda.
Nažalost, ne postoji tehnika koja bi utvrdila koliki je postotak meda u jednoj teglici iz svake zemlje proizvodnje-pojašnjava nam Kocet.
Ipak, Direktiva o medu štiti potrošače i hrvatski pčelare koji su bili žrtve nelojalne konkurencije i prevaranata jer direktiva donosi jasnije označavanje meda, voćnih sokova i džema.
Ključno postignuće ove Direktive je uspostava sustava sljedivosti u opskrbnom lancu meda. Ovaj sustav omogućit će potrošačima praćenje podrijetla proizvoda od meda kroz transparentno informiranje i označavanje. Također će pridonijeti većoj odgovornosti na tržištu meda, ograničavanjem prijevara i ilegalne trgovine.
- Naša je obveza dati potrošačima jasne i točne informacije o proizvodima koje konzumiraju. Sigurna sam kako će ishod ovih pregovora ne samo koristiti njima, već i našim pčelarima koji su često bili žrtve nelojalne konkurencije, prevaranata i ilegalne trgovine. Potrošači do sada nisu znali ništa o zemlji podrijetla meda koji jedu. Sada to više neće biti slučaj, izjavila je Biljana Borzan.
Usvajanjem ove Direktive dosadašnja praksa po kojoj je europski med mogao sadržavati 1% europskog i 99% patvorenog kineskog meda od šećernog sirupa konačno odlazi u povijest te se uspostavljaju novi standardi koji će zamijeniti više od 20 godina stare dosadašnje.
- Stupanjem na snagu ove Direktive će se u istom vidnom polju u kojemu je naziv proizvoda jasno naznačiti zemlje iz kojih med dolazi, uz obvezno navođenje postotaka meda koji dolazi iz najmanje četiri najveće zemlje podrijetla. Ona zemlja iz koje med dolazi u najvećem postotku navest će se na prvom mjestu i tako redom do one s najmanjim udjelom. Ako to ne predstavlja više od polovice ukupnog meda, morat će se navesti postotci za sve zemlje sa stražnje strane, što će donijeti veliki korak naprijed u jasnoći označavanja podrijetla meda", objašnjava Borzan.
Također je dogovoreno uspostavljanje EU platforme stručnjaka za prikupljanje podataka za poboljšanje kontrole, otkrivanje krivotvorina u medu i davanje preporuka za EU sustav sljedivosti koji omogućuje praćenje meda do samog proizvođača. Na taj način će se ograničiti dosadašnje prijevare s patvorinama meda koje su postajale sve sofisticiranije.
Istraživanje EU komisije o medu pokazalo je alarmantne rezultate. Čak 46 posto ispitanih uzoraka meda uvezenog u Europsku uniju označeno je sumnjivim jer ne udovoljava kriterijima iz Direktive o medu. Istraživanje je utvrdilo da su medu dodavani nedozvoljeni sastojci kao što su sirupi riže ili šećerne repe. U okolnostima u kojima je prosječna cijena uvezenog meda iz trećih država 2,56 eura po kilogramu, odnosno 1,60 eura po kilogramu za med uvezen iz Kine, domaći proizvođači se slažu kako je potrebno dodatno raditi na jačanju pozicija hrvatskih pčelara, kako bi se bolje nosili sa uvoznom konkurencijom.