Ima ljudi koji jednostavno ne žele u vojsku. A vojska nam se, evo, opet sprema. Obavezni vojni rok, naime. Ministar obrane, i sam dragovoljac Domovinskog rata, k tomu još i maloljetni, najavljuje da bi svi mladi ubuduće trebali na neko vrijeme u vojarne. Čuli ste već o tomu, da ne ponavljamo.
No pojavila se inicijativa koja se protivi takvoj zamisli: Centar za ekonomsko obrazovanje, građanska udruga koju vodi Hrvoje Marković, pokrenula je peticiju protiv obveznog vojnog roka, najavljujući i moguće ustavne tužbe ili obraćanje Europskom sudu za ljudska prava.
- Primamo dosta podrške građana, prije svega mladih koji se u vojsci ne vide, ali i majki koje imaju sinove stasale za vojnu popunu. U prvih 12 sati internetsku peticiju potpisalo je više od 1500 ljudi, vidjet ćemo kako će se sve razvijati dalje - kazao nam je Marković.
Dvaput dulje za ‘curice‘
U priopćenju kojim su popratili lansiranje peticije navode najave Ivana Anušića, ministra obrane, da bi 18.000 mladih svake godine moglo biti obuhvaćeno obveznim tromjesečnim vojnim rokom. Potvrdio je i da ostaje pravo na prigovor savjesti, ali da će zakonom „demotivirati služenje civilne službe”, koja bi trebala trajati šest mjeseci. Dvostruko dulje od vojnog roka.
- To je protuustavno i krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, ali je i ekonomski štetno. Ustav RH dopušta prigovor savjesti građanima koji zbog vjerskih ili moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti. Oni su dužni ispunjavati druge dužnosti određene zakonom, tj. svoju vojnu obvezu izvršavaju u civilnoj službi. To je i u skladu s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, no Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni učinak, upravo ono što je ministar Anušić najavio da će imati - ističu u Inicijativi.
Tako se Sud u Strasbourgu 2018. godine, u presudi protiv Armenije, priklonio mišljenju Europskog odbora za socijalna prava prema kojemu alternativna služba ne smije trajati više od 50 posto dulje od vojne službe.
Vidi, vidi Armenaca...
Sud je zaključio, dodaje se, da armenski propisi o gotovo dvostruko duljem roku civilnog u odnosu na vojničko služenje imaju odvraćajući i mogući represivni učinak.
- Jasno je da bi uređenje vojnog roka i civilne službe u Hrvatskoj, prema najavama ministra obrane, također predstavljalo kršenje prava na prigovor savjesti te povredu Povelje i Konvencije - tumače pokretači peticije.
Komentirajući izjave čelnih ljudi obrambenog sustava da nam nedostaje ljudi u vojsci, Marković kaže da to ne bi trebalo rješavati uvođenjem vojne obveze za sve građane:
- To je kao da natjerate sve maturante da polože vozački ispit tramvajske kategorije samo zato što ste ustanovili da u Zagrebu, evo, nema dovoljno vozača tramvaja! Nama bi bilo daleko bolje uvesti model tzv. ugovorne pričuve s odgovarajućim uvjetima za sve one koji žele u vojsku. Jer nisu svi jednako motivirani za služenje vojske i zašto biste ikoga prisiljavali da se bavi onim čime ne želi.
Vojarna Banski dvori
Naš sugovornik kaže, pomalo u šali, da mnogi građani možda misle da bi Andrej Plenković bolje pridonosio društvu i državi radeći u Vladi nego služeći vojni rok.
- Nismo tamo neki fundamentalisti, kao što nisu domoljubi samo oni koji znaju pucati, ali moramo razgovarati - poručuje Marković.
Inicijativa ima još niz argumenata za svoje teze: neke se tiču troškova, odnosno financijskog, obrazovnog ili poslovnog gubitka onih građana koji bi vrijeme propisano za obvezni vojni rok, a osobito za „produžetke” onima s prizivom savjesti, mogli provesti baveći se nečim drugim.
- Kada se nekoga prisili da provede tri ili šest mjeseci u službi protiv njegove volje, on zapravo plaća porez u naravi, koji iznosi razliku između onoga što (eventualno) prima kao naknadu i onoga što bi zaradio na poslu koji bira svojom voljom – ističe Marković.