StoryEditorOCM
HrvatskaVELIKE PROMJENE

Idete u mirovinu? Poznato tko od nove godine može u prijevremenu, kako nabildati penziju, najavljene i povlastice...

Piše s.stapić, vijesti sd
30. prosinca 2023. - 11:18

Mirovina, taj trenutak kojem se mnogi raduju, o kojem mnogi sanjaju... E pa ovo je tekst za njih, ali i za sve koji u mirovini uživaju. Doduše, mnogima je ta mirovina tako niska da je teško sve to zajedno nazvati uživanjem...

Dakle, evo vodiča za sadašnje i buduće umirovljenike u 2024.godini.

Žene će u prijevremenu starosnu mirovinu u idućoj, 2024. godini moći otići s 58 i pol godina života ako imaju 33 godine i šest mjeseci staža. Žene u idućoj godini u starosnu mirovinu mogu s napunjenih 63 godine i šest mjeseci života. Radni staž koji im je potreban za starosnu mirovinu jednak je kao i za sve starosne mirovine, ženske ili muške, minimalno 15 godina radnog staža. Iduće godine u prijevremenu starosnu mirovinu mogu muškarci rođeni u 1964. godini pod uvjetom da imaju 35 godina radnog staža.

Od 2030. izjednačavaju se uvjeti za umirovljenje žena i muškaraca na 60 godina za prijevremenu uz 35 godina radnog staža i na 65 godina života za starosnu mirovinu. Do tada žene mogu u mirovinu po povoljnijim uvjetima, s manje godina života i mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju koje je započelo 2020. godine i traje cijelo desetljeće, svakog se siječnja za tri mjeseca ženama povećava potrebna dob i mirovinski staž za prijevremeno umirovljenje sve do izjednačavanja s uvjetima za muškarce.

Postoji iznimka za starosne mirovine pa u punu starosnu mirovinu mogu i mlađi ljudi. To se naziva starosnom mirovinom za dugogodišnjeg osiguranika u koju mogu žene i muškarci kada napune 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.

Planirate li otići u mirovinu u idućih godinu dana, prvi korak jest podnošenje zahtjeva za informativni izračun mirovine Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Zahtjev za priznanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije mjesec dana prije prestanka radnog odnosa i uplata u mirovinski fond.

Nakon podnošenja zahtjeva, Središnji registar osiguranika (REGOS) čiji su šalteri u Financijskoj agenciji (Fina) budućem umirovljeniku dostavlja informativni izračun mirovine na kućnu adresu. Potom su osiguranici obvezni u bilo kojoj poslovnici Fine na šalteru REGOS-a potpisati izjavu o vrsti mirovine za koju su se opredijelili, za mirovinu iz prvog stupa ili za mješovitu, iz prvog i drugog stupa. Onima koji su se odlučili na mirovine iz prvog stupa, HZMO određuje mirovinu kao da su bili osigurani samo u prvom stupu, a u državni proračun prenosi novac koji je na njihovim računima u drugom stupu.

image
Darko Tomaš/Cropix

Onima koji se odluče za mješovitu mirovinu, HZMO će odrediti i isplaćivati osnovnu mirovinu iz prvog stupa. Budućeg umirovljenika s mješovitom mirovinom čeka još odluka jer za isplate mirovine iz drugog stupa treba odabrati mirovinsko osiguravajuće društvo. I taj izbor obavlja se u bilo kojoj poslovnici Fine. Odabrano mirovinsko osiguravajuće društvo će pozvati budućeg umirovljenika radi sklapanja ugovora o mirovini i tada opet treba odlučivati o modelu isplate mirovine iz drugog stupa.

Oni koji se odluče za mještovite mirovine iz oba stupa mogu zatražiti jednokratnu novčanu isplatu od 15 posto novca na svom računu u drugom stupu, a od 2024. godine moći će zatražiti isplatu 20 posto. Naravno, ne morate uzeti novac jer će vam to umanjiti buduće mirovine iz drugog stupa, a da biste mogli uopće razmišljati o opciji podizanja novca potrebno je da osnovna mirovina iz prvog stupa bude 15 posto veća od najniže mirovine iz prvog stupa.

Dulji ostanak u svijetu rada, ako to radnik i poslodavac žele, donosi veće mirovine i bonifikaciju za svaki mjesec duljeg rada, koja iznosi 0,45 posto mjesečno za maksimalnih pet godina, što je 27 posto. Da bi se dobilo takvo povećanje mirovine potrebno je imati najmanje 35 godina staža. Prijevremeno umirovljenje donosi manje mirovine jer povlači za sobom trajnu penalizaciju i smanjenje mirovine.

Tako su prijevremeno umirovljeni dvostruko kažnjeni, manjim mirovinama i dodatnim smanjivanjem takvih mirovina po 0,2 posto za svaki mjesec umirovljenja prije navršenih godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Ta se penalizacija primjenjuje bez obzira na to ima li osoba 15 ili 40 godina staža, a pet godina ranijeg umirovljenja donosi smanjenje od 12 posto, što je ujedno maksimalno moguće smanjenje mirovine penalizacijom. Matice umirovljenika traži ukidanje doživotne penalizacije prijevremenih umirovljenja s ispunjavanjem uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu, kao što je to bilo do 1998.

Od iduće godine raste dodatak na mirovinu iz prvog stupa sa sadašnjih 20,25 posto na 27 posto onima koji primaju mješovite mirovine. Uvođenje jedinstvene stope dodataka od 27 posto starim i novim korisnicima osnovne mirovine iz prvog stupa trebao bi biti poticaj ljudima da se odlučuju za mješovite mirovine. Prošle se godine na povratak u prvi stup bilo odlučilo 71 posto budućih umirovljenika.

image
Darko Tomaš/Cropix

Rast broja mješovitih mirovina trebalo bi potaknuti povećanje jednokratne isplate s 15 na 20 posto ukupno kapitaliziranih sredstava iz u drugog stupa, koju mogu zatražiti budući umirovljenici, koji će primati mješovite mirovine. Prinosi mirovinskih fondova trebali bi rasti s uvođenjem nove vrste imovine u koju mogu ulagati, u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice i udjele u nelistanim tvrtkama...

Najviše buke izaziva nova obveza ulaganja minimalno pet posto sredstava mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata ukupnog ulaganja na kraju trajanja investicijskog fonda. To bi trebalo poticati veću aktivnost obveznih mirovinskih fondova i ulaganja u gospodarstvo, a pet posto novca s osobnih računa 2,2 milijuna zaposlenih s čijih se plaća uplaćuju doprinosi u te fondove jest oko 970 milijuna eura od 19,4 milijardi eura u obveznim mirovinskih fondovima.

Na "trinestu" mirovinu umirovljenici će morati pričekati iduću godinu, iako su se potiho nadali da bi je mogli dobiti već za ovaj Božić. Umirovljeničke udruge s Vladom su dogovorile kompromisno rješenje po kojemu će "trinaesta" mirovina biti sastavni dio redovne mjesečne mirovine, odnosno trajni dodatak na mirovinu. Premda se još čeka službena odluka Vlade, zasad je poznato da bi iznos dodatka ovisio o godinama radnog staža, što znači da bi oni koji su prije mirovine radili dulje, dobivali veći dodatak, a riječ je o pet eura po godini staža, pa bi, primjerice, umirovljenik s prosječnih 31 godinu radnog staža dobio 155 eura trajnog dodatka.

Od prvog siječnja raste i nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na mirovinu, i to sa sadašnjih 120 na 150 eura, a povećava se i cenzus za ostvarivanje ovog prava sa 120 na 300 eura po članu kućanstva. Za ostvarenje nacionalne naknade smanjuje se uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina.

Podsjetimo, premijer Plenković je obećao, iako još nema službene potvrde, da će majke prilikom odlaska u mirovinu dobivati 12 mjeseci staža po djetetu, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, iako su umirovljeničke udruge tražile da se svim majkama, a ne samo umirovljenima od 2019. godine, retroaktivno isplati dodatnih šest mjeseci staža po djetetu jer su majke umirovljene prije 2019. godine diskriminirane u odnosu na nove umirovljenice.

image

Mirovinski je sustav u rukama ministra Marina Piletića...

 

Željko Puhovski/Cropix

Četiri ‘nemirovinske‘ pogodnosti za umirovljenike čekaju i starije građane u 2024. godini. To su veći inkluzivni dodatak, veći cenzusi za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, besplatan prijevoz Hrvatskim željeznicama te ukidanje alimentacije za djedove i bake.

Umirovljenici i svi ostali građani čiji prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno po članu kućanstva nije veći od 379,49 eura, odnosno 475,12 eura za samca, neće od 1. siječnja 2024. godine morati plaćati premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja. Ono će za njih biti besplatno.

Vlakom će se u 2024. godini na području cijele Hrvatske moći besplatno voziti svi umirovljenici i svi građani stariji od 65 godina. Za ovaj pilot projekt Vlada je osigurala dva milijuna eura.

Sindikat umirovljenika Hrvatske izborio se da djedovi i bake više ne moraju plaćati alimentaciju za unuke u slučaju da to ne čini netko od djetetovih roditelja, najčešće otac. Trenutno ima 114 presuda prema kojima djedovi i bake plaćaju uzdržavanje unucima. U Sindikatu tvrde da je takvih slučajeva puno više, čak nekoliko stotina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2024 00:19