Prema izvještaju BestBrokers.com, koje je analiziralo cijene nekretnina, prosječne neto plaće i inflaciju u 62 zemlje svijeta, za kuću od 100 četvornih metara u Danskoj potrebno je uštedjeti 114 neto plaća. Dancima, međutim, treba najkraće vrijeme za kupnju kuće u Europi.
Zanimljivo je da su za kupnju 100 četvornih metara stana u Irskoj potrebne 123 neto plaće, dok je u Švedskoj 129 neto plaća. Hrvatima je potrebno 238 prosječnih plaća za kupnju nekretnine, a građanima BiH 255 mjesečnih plaća. Čak je gore u Slovačkoj i Češkoj. Njima bi trebalo pola stoljeća da izdvajaju pola mjesečnih primanja kako bi kupili kuću. Ok, i mi i oni bolji smo od Nepala, jer tamošnjim stanovnicima za kupnju kuće treba 684 njihove prosječne plaće.
Dakle, da bismo mi zaradili nekih 300 tisuća eura za kupnju kuće od stotinjak kvadrata s prosječnih oko 1300 eura mjesečno trebali bismo raditi oko 26 godina, odnosno dvostruko dulje ako bismo samo pola mjesečne zarade štedjeli. Drugim riječima, u zagrobnom životu bismo uspjeli kupiti krov nad glavom.
Poznato je, doduše, da mi čak i za grobno mjesto trebamo poraditi ozbiljan broj godina uz ovolike prosječne plaće, a kamoli za kuću od sto kvadrata.
Vlada zato ne prestaje govoriti o tome kako mladim obiteljima osigurati stan, a sve mjere koje ove godine stupaju na snagu imaju za cilj da nekretnine ipak budu dostupnije.
Stručnjaci su, međutim, po tom pitanju i dalje vrlo skeptični. Ne samo da ne predviđaju rješenje, već niti pad cijena nekretnina.
Razgovarali smo s Hrvojem Kvasničkom, članom Udruge Glas poduzetnika, inače direktorom tvrtke za posredovanje u prodaji i iznajmljivanju nekretnina.
- Vladine mjere su kao neki popis želja koje sve zvuče idealno na papiru, ali neke od njih već sad zvuče neprovedivo, a za neke je potrebna politička volja i odlučnost koje hrvatske vlade dosada nisu pokazale. Na primjer, ideja da će vlasnici privatnih nekretnina dati APN-u svoje nekretnine na iznajmljivanje i upravljanje neozbiljna je jer ne znam koji privatni vlasnik koji drži do svoje nekretnine bi je dao nekoj državnoj agenciji na upravljanje.
Državna uprava u Hrvatskoj definitivno nema ugled kompetentnog i učinkovitog upravitelja i zašto bi netko riskirao davajući svoje nekretnine APN-u na upravljanje. Osim toga, ministar Bačić je izjavio “Nama trebaju novi stanovi na tržištu koji će omogućiti priuštivo stanovanje”, a po meni je ključan razlog zašto nema novih stanova taj da nema zemljišta pogodnih za gradnju – ističe Kvasnička.
Pojašnjava kako su problem usitnjeno vlasništvo, zbog čega je teško zemljišta otkupljivati, zatim loša infrastruktura, jako spora javna uprava, koja s jedne strane ne rješava te probleme, a s druge strane jako sporo izdaje dozvole i kad se zemljište otkupi i investitor hoće krenuti u gradnju.
- Osim toga, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji još 2007. je predviđena komasacija zemljišta kojom bi se otkupljivale manje čestice, okrupnjivale i komunalno opremale te tako omogućivala gradnja novih stambenih zgrada u dijelovima gradova koji su bliže centru, ali to nikada nije zaživjelo. Nije nikad zaživjelo jer je za to trebala politička volja, a i vjerojatno bi se javna uprava nekome zamjerila u tom postupku pa ti procesi nisu nikad provedeni u praksi. Kod nas ne vlada politika rješavanja problema nego politika nezamjeranja – smatra naš sugovornik.
- To su sve stari problemi koje je država mogla i trebala odavno riješiti, a time bi se otvorio prostor za novu gradnju i bilo bi puno više dostupnih stanova nego što je danas dostupno, cijena bi bila niža, pa se ne bi ovakva situacija kakva je sada trebala rješavati s nekim lošim i reaktivnim mjerama.
Realno, hrvatski gradovi uglavnom nemaju fizičkih ograničenja za razvoj kao što na primjer ima Manhattan ili Hong Kong. Zagreb je ravan grad i može se relativno jednostavno u njemu graditi, a činjenica da se ne gradi je posljedica loše uprave i nerješavanja problema. Ovim mjerama vlada rješava posljedicu, a ne uzrok, a vjerojatno neće uspjeti niti u rješavanju te posljedice – uvjeren je Kvasnička.
Podaci pokazuju da su prosječne cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2024. godini porasle za 10 posto. U prvom polugodištu 2024., prosječna cijena četvornog metra novog stana iznosila je 2.377 eura, što je 7,1 posto više nego u istom razdoblju 2023. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....