U petak, 12. srpnja, dnevna potrošnja električne energije u Hrvatskoj bila je 70,3 gigavat sata što predstavlja povijesni rekord. Toga dana između 13.15 i 13.30 sati zabilježeno je vršno opterećenje od 3551 megavata. Elektroenergetski stručnjaci takvu potrošnju i opterećenje mreže pripisuju toplinskom valu koji je počeo 7. srpnja i kojem se još ne vidi kraja.
Toliko električne energije Hrvatska nije bila u stanju proizvesti pa se dobar dio struje od 7. srpnja uvozi i to iz zapadne i srednje Europe. Uredna opskrba strujom osigurana je zahvaljujući HEP-ovoj prijenosnoj mreži, koja je također prenapregnuta, jer osim za potrebe Hrvatske njome se iz zapadne i srednje Europe doprema i transportira struja za potrebe elektroenergetskih sustava Bosne i Hercegovine i Srbije.
U razdoblju od 8. do 14. srpnja prosječna temperatura zraka u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu iznosila je 30,5 Celzijevih stupnjeva i bila je za 5,7 stupnjeva veća od prosjeka za isto razdoblje. Svako povećanje vrućine koje je za 5,5 Celzijevih stupnjeva veće od prosječnog za to razdoblje meteorolozi u svojoj terminologiji nazivaju "pasja vrućina". U cijelom minulom tjednu dnevna potrošnja kretala se između 65 i 70 gigavat sati što nikada ranije nije zabilježeno u povijesti hrvatskog elektroenergetskog sustava.
Elektroenergetičari su usporedili potrošnju električne energije u petak, 5. srpnja kada je prosječna temperatura u gradovima Osijek, Rijeka, Split i Zagreb bila 24,8 Celzijevih stupnjeva i sedam dana kasnije kada je bila "pasja vrućina" od 30,5 stupnjeva. U petak, 5. srpnja potrošači su iz mreže povukli 54,5 gigavat sati, dok su u petak, 12. srpnja povukli već spomenuti apsolutni rekord od 70,3 gigavat sata. Sva ta razlika od 15,8 gigavat sati otišla je, kažu elektroenergetičari, na hlađenje. Radi se o dnevnoj količini energije koju ukupno proizvede NE Krško, za potrebe Hrvatske i Slovenije, čija se ljetna dnevna proizvodnja kreće oko 16,6 gigavat sati.
Procjenjuje se da je sveukupna instalirana snaga uređaja za hlađenje u Hrvatskoj, od kategorije kućanstava do hotela, apartmana, usluga, industrije, administracije, zdravstva i ostalih, oko 1200 megavata. Tijekom minulog tjedna ti se uređaji gotovo nikako nisu gasili, radili su i noću. Njihova snaga veća je od snage uređaja za zimsko grijanje. Naime, za hlađenje je električna energija u prvom planu i ona je, za sada, još nezamjenjiva dok se za grijanje koriste i drugi energenti poput drva, peleta, plina, lož-ulja...
Ako se zna da je prosječna satna cijena električne energije na hrvatskoj elektroburzi prošloga tjedna bila 85 eura za megavat sat, lako je izračunati da su svi potrošači struje u Hrvatskoj od 7. do 14 srpnja dnevno trošili oko 6 milijuna eura, odnosno za sedam dana "pasje vrućine" više od 40 milijuna eura. Ukoliko ovaj toplinski val potraje, ostaje nadati se da će ovoliku potrošnju uspješno izdržati postrojenja elektroenergetskog sustava Hrvatske.