Ipak se isplati uložiti prigovor na privremene rezultate mature! Pokazali su to u srijedu predstavljeni konačni rezultati prvog, ljetnog roka državne mature u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Na ljetni je rok, podsjetimo, izišlo 29.188 pristupnika.
Na tom su roku maturanti i ostali pristupnici, kako je izvijestio ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović, uložili rekordnih 5394 prigovora na preliminarne rezultate ispita državne mature objavljene prije tjedan dana, a prihvaćeno je njih čak 1923. Najviše se prigovaralo na rezultate ispita iz hrvatskog jezika, čak 2122 ili 39 posto svih prigovora, što ne čudi budući da je na eseju iz tog predmeta, podsjetimo, pala petina ovogodišnjih maturanata.
Naravno, nisu prihvaćeni svi uloženi prigovori, neki su od njih upućeni i na drugi žalbeni stupanj (i tamo odbijeni ili prihvaćeni), ali sveukupno je 208 maturanata nakon prigovora uspjelo dobiti dodatne bodove i proći državnu maturu. Oni bi inače, prema preliminarnim rezultatima, pali na ljetnom roku, ali su ih prigovori spasili. Riječ je o 62 gimnazijalca i 146 učenika strukovnih škola. To je utjecalo da su konačni rezultati mature donekle ublaženi u odnosu na preliminarne, pa je u ljetnom roku državnu maturu na kraju palo ukupno i dalje visokih 8050 pristupnika, naspram lanjskih 5494.
Ili, ukupno je ovogodišnju maturu palo čak 8,1 posto gimnazijalaca (njih 866), što je dvostruko više nego lani, te gotovo svaki drugi "strukovnjak" – njih 47,5 posto ili 7184.
Prigovori se isplate
Vinko Filipović je objasnio kako su prihvaćeni svi oni prigovori učenika koji su imali elemenata i osnove zbog kojih su im povjerenstva na prvom ili drugom stupnju mogla dodijeliti dodatne bodove.
– Ne osporavam pravo niti jednog učenika, maturanta ili drugog pristupnika, da uloži prigovor. Na to svi imaju pravo. Međutim, imali smo i takvih prigovora u kojima se jedan učenik žalio na rezultat eseja iz hrvatskog jezika riječima: "Nisam pročitao djelo, ali sam napisao 500 riječi. Valjda sam zaslužio barem bod" – prenio je Filipović jedan od neuspješnih pokušaja popravljanja ocjene.
Pisali smo već o tome kako je esej iz hrvatskog jezika na temu iz "Zločina i kazne" F. M. Dostojevskog srušio gotovo petinu maturanata. I nakon uloženih, i nekoliko uvaženih, žalbi konačan rezultat iz tog predmeta nije se bitnije popravio. Hrvatski jezik pao je ove godine svaki peti maturant ili njih 21,7 posto, što je dvostruko više nego lani (10,6 posto). I dok su test i sažetak kao dijelovi ispita iz hrvatskog jezika tome pridonijeli u neznatnim postocima – samo 2,1 posto maturanata palo je test i sažetak – esej kao element bez kojeg se hrvatski jezik nije mogao proći najviše je pridonio padu.
Na koncu je čak 5305 ili 19,6 posto maturanata dobilo "asa" iz eseja, duplo više nego lani (8,9 posto), a najviše njih zbog nedovoljnog broja riječi (1523 maturanta). Njih, pak, 1163 predalo je na eseju potpuno prazan papir – bez ijedne riječi, a 2619 iz tog je dijela jedinicu dobilo iz nekih drugih razloga.
– Rezultati testa iz hrvatskog jezika po pitanju riješenosti nisu bili bitno lošiji nego lani, nego su padovi posljedica loše napisanog eseja. Podsjetit ću na riječi nastavnice jedne zagrebačke gimnazije koja je komentirala da bi se uspješno napisao esej trebalo je pročitati djelo. Esej treba naučiti pisati i to je na nastavnicima u školama, pri čemu najprije mislim na nastavnike onih škola iz kojih dolazi gotovo 20 posto maturanata koji su pali esej – istaknuo je Filipović jednu od boljki mladih generacija.
Nije samo hrvatski bio problematičan. Ovogodišnju maturu obilježilo je i to što niti jedan glavni, obvezni predmet mature – a to su hrvatski jezik, matematika i prvi strani jezik, najčešće engleski – učenici nisu napisali za prosječnu četvorku. Dosadašnjih godina maturanti su obično imali bolji prosječan uspjeh iz engleskog jezika nego iz materinskog hrvatskog jezika, odnosno prosječna ocjena iz engleskog jezika više (A) razine bila je četvorka. Međutim, to ove godine nije bio slučaj. Za razliku od prošlogodišnjeg prosjeka od 3,8 iz engleskog A razine, ovogodišnja je generacija iz tog predmeta dobila prosječnu trojku, odnosno 3,4. Na osnovnoj razini rezultati iz engleskog nešto su bolji nego lani, ali tek za čvrstu trojku (prosjek 3,0).
Prosjek trojka
Iz hrvatskog jezika također "drže" trojku, iako je prosjek znatno pao u odnosu na lanjski (s 3,1 na 2,8). Ocjena dobar prevladava i u matematici, odnosno prosjek ispita iz matematike A razine bio je 2,5 (pad u odnosu na lani kada je iznosio 2,8), a na osnovnoj (B) razini ove godine identičan je lanjskom 2,3 (ocjena dovoljan), što je ujedno najgori prosjek među obveznim ispitima. Jedini predmet čiji je prosjek na rubu prosječne četvorke je izborna geografija (3,5, što je bolje od lanjskih 3,2). Ukupno je ove godine bilo čak 19.754 negativne ocjene iz 28 predmeta mature.
Najlošije riješeni izborni predmeti su politika i gospodarstvo te kemija s prosjekom 2,2.
Ipak, iako su ovogodišnji rezultati znatno lošiji nego lanjski, ima i malih genijalaca koji pokazuju kako nije sve tako crno. Ukupno 54 ispita napisana su sa stopostotnom točnošću, dakle, bez ijedne greške. Iako je rezultat iz matematike loš i taj je predmet samo na višoj razini palo gotovo 17 posto maturanata, ipak je 19 učenika tu razinu matematike riješilo sa stopostotnom točnošću, što je najviše od svih predmeta.
Još njih osam besprijekorno je riješilo matematiku B razine. Devet učenika imalo je 100 posto točno rješenje ispita iz fizike, a tu su još i engleski jezik obiju razina (7), informatika i psihologija po tri učenika itd. Sve elemente ispita iz hrvatskog jezika (esej, test, sažetak), dakle kompletan ispit, sa stopostotnim uspjehom je nakon više godina napokon ove godine riješio/la jedan/na pristupnik/ca.
Ima i najboljih od najboljih – jedan je učenik/ca sto posto riješio čak tri ispita (matematika A, engleski jezik A i fizika), a jedan je s istim uspjehom riješio dva ispita mature – kemiju i fiziku. Sva imena najboljih NCVVO će objaviti idućih dana.