Crkvi u Hrvata milijuni eura od blagoslova obitelji: ‘Prije sam davala 100 kuna, sada dajem 20 eura‘

Tradicionalni blagoslov obitelji i kuća započinje nakon Božića, najčešće već na Svetog Stjepana, a obično traje do blagdana Krštenja Gospodinova, odnosno ove nedjelje.

U manjim župama, gdje je i manje vjernika, blagoslov je završio, ponegdje već i prije Nove godine. U većini župa Zagrebačke nadbiskupije blagoslov završava ovoga vikenda. Obred je u osnovnome posvuda isti, piše N1.

“Prilikom blagoslova poželjno je da na okupu bude cijela obitelj, da se pripremi Sveto pismo, križ, svijeća i posvećena voda na vidljivome mjestu. Lijepo molimo da u zgradama stavite papirić s prezimenom na vrata jer se često događa da ne možemo pronaći obitelj”, stoji u letku koji su u svojim poštanskim sandučićima uoči Božića našli stanari iz središta Zagreba koji pripadaju Župi svetog Blaža.

‘Darujte prema mogućnostima‘

Otprilike isto piše i u ostalim sličnim lecima podijeljenima na početku Adventa vjernicima diljem Hrvatske. U letku Župe Presvetog Srca Isusova u Karlovcu, primjerice, stoji i napomena: “Darujete prema svojim mogućnostima. Župa samo i jedino živi od dara svojih vjernika, bez ičije druge pomoći.”

U obavijesti o blagoslovu obitelj u župi Svih Svetih u Sesvetama uza slične napomene stoji i opaska: “Zatvorite pse!”

Župa Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji, primjerice, u obavijesti o blagoslovu otisnula je i sljedeću napomenu: “Godišnji dar za održavanje i funkcioniranje Župe upisuje se u knjižicu darovatelja u rubriku dar za crkvu, a darovi obitelji tijekom godine (obnove, radove i Nadbiskupiji) u rubriku obiteljski dar. Bili bi vam zahvalni ako dar za Župu stavite u kovertu na kojoj piše prezime obitelji s adresom, a u knjižicu darovatelja vi upišete datum i dar, a svećenik će potpisati.”

Malo je, pak, onih poput župe Rokovci-Andrijaševci u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji koja po završetku blagoslova obitelji na svojim mrežnim stranicama poimence objavi tko je od župljana koliki novčani iznos darovao župi. Na tamošnjem popisu četrdesetak je imena. Neki su dali po 10 eura, najviše njih po 20, a neki su davali i po 30, 40 ili 50 eura. Jedna osoba (upravo tako je i označena, bez navođenja imena) dala je 100 eura.

Zauzvrat, bez obzira na iznos, sve obitelji nakon primljenog blagoslova i zajedničke molitve sa svećenikom, dobiju naljepnicu, blagoslovljenu vodu, katolički kalendar za tekuću godinu. Ponegdje i blagoslovljenu sol.

Kada je riječ o blagoslovu obitelji (ranije se običavalo govoriti o “blagoslovu kuća”) najčešće se govori upravo o novčanim darovima za crkvu. Budući da je riječ o daru, iznos nije propisan. Nije ni zadan kao obavezan, ali se tradicionalno podrazumijeva i malokoji vjernik ga ne daje svećeniku koji blagoslovi obitelj i kuću. U župama ističu da je taj novac prvenstveno namijenjen za potrebe same župe koja se, kako kažu, uzdržava tim darovima vjernika.

Paze da ne daju ‘premalo‘

Premda će župnici inzistirati na tome da nije važno i da se ne gleda tko koliko daje te da blagoslov neće biti uskraćen onima koji ne daju dar u novcu, među vjernicima se strogo pazi da se novac daje i da se “ne da premalo”.

“Sa susjedom sam baš razgovarala koliko daje svećeniku za blagoslov sada kada su euri. Komentirale smo kako se, dok su bile kune, davalo 100 ili 200 kuna. Oni ‘veći’ vjernici su davali 200 (smijeh). A sada se umjesto 100 kuna daje 20 eura, a umjesto 200 kuna 30 eura”, ispričala nam je jedna Zagrepčanka koja je s članovima obitelji župnika dočekala prošle srijede, piše N1.

Marija, umirovljenica iz jednog mjesta pokraj Osijeka, kazala je da svećeniku za blagoslov daje 30 eura, a ranije je davala 200 kuna.

“Pokojni suprug jako je držao do toga da se na blagoslovu ne štedi i uvijek bi svećeniku dao više nego što smo možda u tom trenutku mogli dati. Govorio bi: Pusti, sve će se to vratiti. Sada kad sam sama i živim samo od svoje mirovine, ipak dajem manje”, kazala je.

Zagrepčanin Andrija nije htio reći koliko o i njegova obitelj daju za blagoslov jer ga, kaže, prilično živcira što se puno govori i piše o novcu koji vjernici daju Crkvi. Kaže da su on i njegovi vjernici “starog kova” koji ne idu u crkvu “samo za Božić i Uskrs“.

“Svačija je privatna stvar koliko će dati. Od nas četvero u obitelji, troje radimo. Nije nam problem dati i ne zamaram se pitanjima zašto dajemo toliko i znamo li gdje taj novac završi. Dajemo od srca i ne opterećujemo se time. Novac je za našu župu, za crkvu u koju idemo i gdje nalazimo mir i duhovno utočište”, kazao je.

Čak 17 milijuna eura od blagoslova

Prošle godine pažnju javnosti privukao je župnik Mladen Gorupić iz župe Svetog Martina u Međimurju kada je, uz ne baš jednoglasno odobravanje vjernika, odlučio javno objaviti detaljno financijsko izvješće svoje župe. Tako je objavio da je blagoslov primilo 770 obitelji te da je pritom prikupljeno 18.860 eura, oko tri tisuće eura više nego godinu dana ranije.

Povodom ovogodišnjeg blagoslova obitelji i kuća, vodeći se ranijim podacima da se svake godine blagoslovi oko dvije trećine od ukupno milijun kućanstava u kojima žive katolici, portal Danica.hr ugrubo je izračunao da će Crkva ovoga puta od darova vjernika za blagoslov dobiti 17 milijuna eura. Pod pretpostavkom da u prosjeku daju 25 eura, piše N1.