StoryEditorOCM
Crna kronikasuđenje u turskoj

Kapetan Dumanić o slučaju Bekavac: ‘Kokain je na brod mogao unijeti bilo tko, a jedan detalj posebno je čudan‘

Piše Damir Tolj
16. srpnja 2024. - 16:02

Kapetan Sanjin Dumanić, predsjednik Udruge pomorskih kapetana iz Splita, koji predstavlja i nacionalnu kapetansku zajednicu, oglasio se analizom slučaja splitskog kap. Marka Bekavca, kojemu se u Turskoj sudi jer je na brodu kojim je zapovijedao jesenas pronađena droga, najprije u Kolumbiji, a onda i na povratku u Tursku:

– Na prvom ročištu u lipnju, optuženom kapetanu i dijelu posade nisu dokazane nezakonite radnje, ali i dalje su zadržani u pritvoru. Tužiteljstvo vjerojatno kupuje vrijeme nauštrb patnje zatočenih pomoraca, njihovih obitelji i prijatelja, ne bi li eventualno prikupili nekakve nove inkriminirajuće dokaze protiv pomoraca. Svih deset optuženih, zapovjednik i devet članova posade, rekli su da nemaju veze s tom drogom. Nisu krivi za krijumčarenje, tako su se izjasnili. A optužba nije pronašla nikakve dokaze protiv njih, nisu im našli otiske na paketima kokaina u skladištu broj 2, niti su otkrili umiješanost posade. Ipak, sud ih je ostavio da zatočeni čekaju presudu. Zbilja nije jasno zašto, kao ni za što ih konkretno terete.

Tko je zakazao?

Općenito, kaže Dumanić, zapovjednik odgovara za sigurnost broda, posade i tereta. Englezi bi rekli, "safety and security", s tim da "safety" uvijek ima prednost. Ubrzo poslije napada na "Blizance" u New Yorku, Međunarodna pomorska organizacija (IMO) uvela je ISPS kod (International ship and port facility security code).

Pomorci i odvjetnica zatočenog kapetana Bekavca: On je žrtva međunarodne mafije, tražimo reakciju Vlade i premijera

Dramatično pismo splitskog pomorca Marka Bekavca: Turci su me nevina zatočili s ubojicama i teroristima, bojim se...

I prije toga su dežurni časnici zajedno s dežurnim članovima posade bili odgovorni i pazili na sigurnost broda, ali s kodom su uvedeni određeni standardi, prema kojima kompanije izrađuju svoje planove i postupke u zaštiti broda (SSA i SSP).

image

Kapetan Marko Bekavac zatočen je u Turskoj još od jesenas

Privatni Album

Sukladno brodskom planu sigurnosti (SSP), brod u regularnim uvjetima plovi na razini sigurnosti 1 (security level 1), što je najniži stupanj ("bussines as usual"). Prvi časnik palube najčešće je izravno odgovoran za "security", što je bio slučaj i na "Phoenicianu – M". On je odgovoran za provođenje plana sigurnosti i dužan je zapovjedniku prijaviti svaku povredu SSP-a ili neku potencijalno opasnu situaciju, odnosno svaki incident:

– Prema izjavama zatočenih pomoraca, prvi časnik palube nije uputio nikakvu sigurnosnu prijavu.

Sigurnosna situacija u kolumbijskoj luci Barranquilli, sukladno izjavama o primljenim sigurnosnim uputama prije dolaska u luku, sigurno je tražila pojačanu pažnju posade i možda podizanje stupnja sigurnosti na dva. Za pretpostaviti je da je brodska straža bila udvostručena, kako je i sam zapovjednik izjavio.

– Treba znati da u posadi nema profesionalnih zaštitara, to su tek ovlaš utrenirani pomorci. Puno jaču zaštitu broda trebala bi pružati sama luka, koja je uvijek ograđena i zaštićena kamerama. Pristup i ulazak u luku strogo je kontroliran 24 sata. Zaštitu brodu trebale bi pružati i nadležne državne službe obalne zemlje, te nadležne agencije za suzbijanje trgovine narkoticima, posebno na lučkom području. Pokraj tako velikih i organiziranih lučkih sustava, vladinih agencija i timova, teško je očekivati da bi brodska posada mogla omesti vješte krijumčare u njihovu naumu, ako su ovi već izigrali sve prethodno navedene strukture.

‘Australske skale‘

Droga je, veli kap. Dumanić, prema izjavama ispitanih na lipanjskom ročištu, bila postavljena u ulazu u skladište broj 2, unutar "australskih skala", koje su tek zaštitnim čeličnim kavezom odvojene od prostora teretnog skladišta. Tek pri njegovu dnu nalaze se, nezaštićene, vertikalne stube. To znači da će ukrcani teret, u ovom slučaju sipki "metalurgic coke", odnosno koks, popuniti prostor "australskih skala" od dna pa gotovo do vrha skladišta, te tako prekriti ranije postavljeni kokain:

– Sam odabir takvog mjesta za skrivanje droge čini se neobičnim, pogotovo jer su drogu uočili dizaličari prilikom iskrcaja obalnim dizalicama u turskoj luci Erdemir.

Droga se očigledno pri iskrcaju "otrgla" i našla pomiješana s teretom. Kokain je bilo moguće postaviti na toj pretpostavljenoj visini od oko pet metara iznad dna skladišta, unutar australskih skala, u početnoj fazi ukrcaja, dok je teret bio dijelom ukrcan u skladište i pristup australskim skalama neometan. Jasno da završni pregled kolumbijskih vlasti i tima za borbu protiv narkotika nije mogao otkriti tako postavljenu drogu, jer je bila zatrpana teretom visine barem sedam metara.

image

Dio zatvorskog pisma kap. Bekavca

///

Neki od optuženih pomoraca na sudu su izjavili kako su na brodu tijekom ukrcaja tereta stalno boravili određeni Kolumbijci, koje da je postavio lokalni lučki agent, i da je to dovelo do degradacije sigurnosti na brodu.

Ti službenici mogli su pružiti krijumčarima informaciju o revnosti posade na straži i obrascu njihova ponašanja. Pretpostavka je – veli Dumanić – da za unošenje oko 160 kilograma u brodsko skladište skupini od tri do pet ljudi vjerojatno nije trebalo više od pet do 10 minuta.

Incident u Kolumbiji

– Svjedok na ročištu iz lipnja, dizaličar iz luke iskrcaja, kao i još jedan djelatnik iste turske luke, izjavili su kako su bili obaviješteni da je droga na brodu i da su trebali paziti ne bi li je uočili, što se na kraju i dogodilo. Ovo dovodi do zaključka da su međunarodne organizacije za borbu protiv narkotika imale informaciju o svemu.

Informacija je možda dobivena od krtice u redovima krijumčara, a vjerojatnije ne preko vlastitog agenta koji bi bio u dosluhu s dijelom posade i s kojima bi dogovorio šverc, jer bi u takvom slučaju imali točne podatke o umiješanim pomorcima i tu informaciju mogli bi podijeliti s pravosudnim organima u Turskoj.

image

Kap. Bekavac otpočetka tvrdi da mu je sve namješteno

Privatni Album

Svakako – zaključuje kap. Dumanić – za ovakav način prijevoza droge krijumčari nisu imali razloga surađivati s brodskom posadom, budući da ona u tomu i nije trebala asistirati. Također, teško je očekivati da bi netko s broda ulazio u takvu rabotu, pogotovo što je već ranije, za boravka broda u Kolumbiji, otkrivena droga u krmenom piku (tzv. afterpeak tank) i brod je nakon toga incidenta sigurno bio pod pojačanim nadzorom sigurnosnih službi:

– Iskreno se nadamo kako će naš kapetan, na osnovi gore navedenih činjenica, biti oslobođen svake sumnje i brzo stići svojoj kući i obitelji koja ga nestrpljivo očekuje.

Kako zaobići dežurne

– Izbjegavanje posade može biti lako, osobito ako krijumčari poznaju obrazac ponašanja pomoraca u straži, pogotovo noću. Dežurni časnik je najčešće u nadgrađu, gdje je ugodnije i klimatizirano, odakle često upravlja balastom ili priprema rutu za sljedeće putovanje. Dežurni kormilar je na brodskoj skali i povremeno kontrolira vez, popušta ili priteže privezne konopce, i tada ga obično mijenja drugi kormilar u straži, ako je straža udvostručena, ili dežurni časnik. Nekada se ide i mimo pravila pa kormilar jednostavno nakratko napusti svoje mjesto na ulazu u brod a da se ne javi časniku, kako ga ne bi "nepotrebno" uznemiravao. Koji put će se smjena straže kormilara obaviti u blagovaonici, gdje kormilar koji dolazi u stražu sebi priprema kavu i razbuđuje se, ne žureći na palubu. Dežurni član posade također često ode pripremiti marendu za stražu koja će smjenu završiti u četiri sata ujutro, prije čega kormilar ide u blagovaonicu i napušta palubu. Tu su i povremeni odlasci na WC, ali i razni lokalni trgovci koji s mora nude svoju robu i odvlače pažnju dežurnog na straži.

Što će stivadori u skladištu?!

– Lučki radnici (stivadori) u principu nemaju potrebe ulaziti u skladište pri ukrcaju sipkog tereta, iako je jedan član posade na ročištu izjavio da su obalni radnici radili lopatama u skladištu. Jedan stivador je – tumači Dumanić – obično postavljen na glavnoj palubi, oko grotla skladišta, gdje signalizira dizaličaru kamo da ispusti teret kako bi skladište bilo dobro popunjeno, i to samo u ranoj fazi ukrcaja, kad dizaličar nema pregled nad donjim dijelom skladišta, zbog visine broda.

Teret se ‘sam‘ slaže

Časnik i posada, veli Dumanić, obično su na palubi u blizini grotla samo na početku i pri kraju ukrcaja u dotično skladište, odnosno samo povremeno tijekom ukrcaja, radi provjere da nema mogućih šteta na brodu ili nečistoća u teretu. Većina časnika nije neprestano prisutna na palubi i kod skladišta tijekom ukrcaja – iako to brodari sigurno traže – jer kod sipkih tereta nema slaganja, brojenja i osiguravanja tereta, kao što je slučaj kod ukrcaja generalnog i komadnog tereta:

– Teret se "sam slaže" i nije potrebna izravna fizička nazočnost člana posade. Osim toga, sipki tereti često jako praše, što također "tjera" posadu da stoji podalje od grotla skladišta u koje se ukrcava teret. Krijumčari se stoga mogu relativno lako prikrasti otvoru ulaza u skladište, koje je uvijek otvoreno tijekom ukrcaja tereta. To im je najlakše napraviti prilazom s morske strane, gdje se u trenu mogu uspeti ljestvama postavljenim s brodice, ili izravno prijeći s obale na brod, pogotovo u slučajevima gdje je dok visok, a mogu biti prebačeni skriveni unutar samoga grajfera, koji se koristi za ukrcaj tereta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 00:07