StoryEditor
BiznisSilazni trend

Kamate na štednju postale nevidljive: oročiš 10.000 eura na godinu dana, ‘zaradiš’ skoro ništa, zarada se u pet godina stropoštala s 1245 na 42,8 kuna

Piše Sanja Stapić
21. svibnja 2020. - 19:35
Nikolina Vuković Stipaničev/Hanza media

Kamate na štednju u bankama približile su se nevidljivosti. Naime, toliko su blizu nuli da štedišama sa savršenim vidom trebaju povećala jer gotovo da i nemaju zarade na svojem novcu.

Prema novim podacima Hrvatske narodne banke, štediša koji je u ožujku u banci na godinu dana oročio 10 tisuća eura mogao je računati na prosječnu kamatu od 0,07 posto, dok je početkom ove godine imao 0,11 posto kamate.

Takav će štediša u ožujku iduće godine biti bogatiji za sedam eura ili 52 kune kamata, od čega će banka u njegovo ime platiti 7,2 kune poreza na dohodak i prireza od 15 posto.

Silazni trendovi

Na koncu, imat će 42,80 kuna koristi od jednogodišnjeg oročenja svojih 10 tisuća eura, što je gotovo polovina zarade iz prethodne godine, kad je kamata bila 0,13 posto, a zarada nakon poreza i prireza 82,60 kuna. Na godišnjoj su razini te kamate “zaronile” za 46 posto.

Ne tako davno, prije pet godina, kamate na ušteđevine u eurima iznosile su prosječno po 1,89 posto pa se za 10.000 eura oročenih za godinu dana prosječno zarađivalo po 189 eura, od čega bi štediši nakon poreza i prireza ostalo 166 eura ili 1245 kuna.

Tako se zarada na ovakvoj štednji u pola desetljeća stropoštala s 1245 kuna na 42,8 kuna. Oni koji vjeruju da se više isplati štednja u američkim dolarima moraju znati da su i te kamate na strogoj “dijeti” jer su se prosječne kamate na tu štednju prepolovile s lanjskih 0,46 na ovogodišnjih 0,28 posto.

Ni ostale kamate na štednju nisu sjajne, godinama već padaju, a taj je silazni trend počeo od globalne krize iz 2008., tako da su zarade u domaćim bankama na razini razvijenih bogatih zemalja.

Za novu kunsku štednju, prema podacima HNB-a, štediše su u ožujku prosječno u bankama dobivali po 0,17 posto kamate, a prije godinu dana po 0,36 posto. Mnogi građani čuvaju novac na tekućim i a vista računima i za to prosječno imaju po 0,01 posto kamate.

Kamate za devizna oročenja u eurima poduzećima su se s lanjskih 0,25 posto spustila na prosječnih 0,01 posto kamate, što je pad od 96 posto, dok su im se kamate na oročenu kunsku štednju prepolovile i kliznule s lanjskih 0,36 posto na 0,17 posto.
Padale su i kamate na kredite, ali mnogo blaže, a u nekim su slučajevima i rasle.

image
Tonči Plazibat/Hanza media

Tako su građanima kunski stambeni krediti pojeftinili za pet posto, s lanjskih 3,06 posto kamate na 2,90 posto u ožujku ove godine, a potrošački s 5,46 posto na 4,92 posto.

Eurski stambeni krediti u godinu su dana pojeftinili s 5,32 posto kamate na 4,76 posto, ali su potrošački poskupjeli 16 posto, s 3,57 posto kamate na 4,17 posto u ožujku ove godine.

U bankama je krajem ožujka ukupno bilo 312 milijardi kuna na tekućim i žiro računima, štednji po viđenju i klasičnoj štednji, što je 25 milijardi kuna više nego prije godinu dana.

Od te svote, depozitni novac, a to je novac na tekućim, žiro i a vista računima, čini lavovskih 108 milijardi kuna, što je gotovo 17 milijardi kuna više nego prije godinu dana, dok devizni depoziti teže 172 milijarde kuna ili 12,5 milijardi kuna više nego o ožujku prošle godine.

Dok su protekle godine rasli devizna štednja i depozitni novac, padala je kunska štednja, smanjivši se za četiri milijarde kuna, na ukupnih 31,9 milijardi kuna.

Najveći dio kompletne štednje i depozitnog novca vlasništvo je građana, njihovih je 138,8 milijardi kuna devizne štednje i 55 milijardi kuna depozitnog novca, dok s druge strane, bankama duguju ukupno 135 milijardi kuna kredita, osam milijardi kuna više nego prije godinu dana.​

Interes za kreditima

Analitičari Raiffeisenbanke prognoziraju da će se stvari sa štednjom i kreditima mijenjati zbog pandemije koronavirusa. Stoga je moguće da smanjenje budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru uspore rast ukupnih depozita kod banaka.

– Ipak, i dalje očekujemo najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu – navode analitičari i ukazuju na to da će idućih mjeseci biti aktivni moratoriji na otplatu kredita građana i poduzetnika čiji je bonitet ozbiljno narušen zbog pandemije, te će potražnja za kreditima zbog rasta nezaposlenosti i neizvjesnosti zamjetno opasti.

#BANKE#KAMATE NA ŠTEDNJU

Izdvojeno

02. lipanj 2020 21:34