StoryEditor
Biznissvi varaju

HUP ukazuje na sve češći trend: ‘Paušalni obrti koriste se za prikriveno zaposlenje za strane tvrtke, a Hrvatska postaje raj za strance, dok će domaći svoje poslovanje seliti van‘

Piše Jozo Vrdoljak
13. svibnja 2021. - 11:02
Marko Todorov/Cropix

U posljednje vrijeme, što su nam potvrdili i iz Hrvatske udruge poslodavaca, primjetan je trend češćeg iskorištavanja mogućnosti paušalnih obrta za prikriveno zapošljavanje u Hrvatskoj, a riječ je o stranim tvrtkama iz EU-a ili Amerike.

Posljedica toga je rast nekonkurentnosti domaćih IT kompanija i dodatno smanjenje prihoda za zdravstveni i mirovinski sustav.

– Prema našim saznanjima, nigdje u svijetu ne postoje takve ekstremne razlike u poreznom tretmanu istog posla, kakav je nastao povećanjem prihodovnih granica za paušalne obrte u odnosu na tradicionalno zapošljavanje. Donedavno je takve razlike imala Srbija, no u posljednjih godinu dana i tamo se aktivno suzbijaju svi oblici prikrivenog nesamostalnog rada kako se ne bi potpuno uništio priljev sredstava za zdravstvo i mirovine, ali i demotiviralo ljude da prihoduju kroz radni odnos. Dojma smo da trenutačno naša izvršna vlast – prvenstveno Porezna uprava i Ministarstvo financija – ne pokazuju interes za zaštitu malih i srednjih hrvatskih tehnoloških tvrtki. Zbog toga se demotivira rad i građane potiče na alternativne načine zarađivanja, od kojih su neki jasno pozicionirani s pogrešne strane zakona – ističe Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT-a.

Martinović napominje da su zbog toga što nadležno ministarstvo nije na vrijeme počelo djelovati postupci stranih tvrtki natjerali određeni broj poslodavaca da pribjegnu ugovaranju kroz model paušalnih obrta da bi bilo kako zadržali ljude i održali troškove prihvatljivima.

– Ako se ovako nastavi, ostat ćemo u paradoksalnoj situaciji da će Hrvatska prerasti u obećanu zemlju za strane poslodavce u IT sektoru, jer se njima ne može ući u trag kada krše pojedine odredbe zakona, a domaći će polako početi seliti svoja sjedišta u druge zemlje kako bi mogli koristiti iste pogodnosti u odnosima s domaćim stručnjacima, nekad vlastitim zaposlenicima. Takvim pristupom, cjelokupni razvoj proizvoda i usluga otići će de facto izvan Hrvatske. Dio poslodavaca u IT sektoru potvrđuje da bi moglo doći do egzodusa tvrtki u inozemstvo, kako bi i one izvan domašaja hrvatskog zakonodavstva pretvorile zaposlenike u "paušalce" i na taj način postale ravnopravne stranoj konkurenciji. Država će ostati bez prihoda po osnovi poreza i doprinosa, kojim će se jačati strana gospodarstva. Jedino dugoročno rješenje i prilika za rast konkurentnosti i privlačenje novih kompanija leži u smanjivanju razlika poreznog opterećenja u različitim modelima, a za istu vrstu posla. Dok je god situacija ovakva kakva jest i razlike u primanjima ogromne, ljudi će biti spremni na rizik i neće se dugoročno razvijati tvrtke – pojašnjava Martinović, koja dodaje da HUP ICT apsolutno pozdravlja poslovanje paušalnih obrtnika kao iznimno vrijednih partnera i stručnih dobavljača te da je paušalni obrt dobrodošao oblik poslovanja, osobito za poticanje poduzetništva i zadržavanje mladih u Hrvatskoj, ali da je potrebno zaustaviti zloupotrebu tog instituta i prikrivenog nesamostalnog rada, koji se sve češće vidi na oglasima za zapošljavanje stranih tvrtki koje traže zaposlenike, nude im "plaće", godišnje odmore, benefite za obrazovanje, a istodobno nisu spremne zapošljavati ljude i otvarati tvrtke u Hrvatskoj.

IT nam raste, vidljiva tromost obrazovnog sustava

U posljednjih pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao je po godišnjoj stopi od 11,2 posto.

– Iako je to odličan rezultat u domaćim okvirima i pokazuje smjer kako dalje, moramo osvijestiti da postoji značajan broj ostalih EU članica koje su se razvijale brže u posljednjih pet godina. Osnovno ograničenje za daljnji rast je nedostatak kadra zbog demografskih trendova i tromosti javnog obrazovnog sektora. Jednako velik problem je nastavljanje trenda raspršenosti sektora zbog pogrešnog i neravnopravnog tretmana različitih poslovnih modela. Sve je veći broj malih "softverskih obrtnika" u odnosu na "softversko-proizvodne centre izvrsnosti" ili "digitalne tvornice", što u konačnici rezultira sve manjim razvojno-istraživačkim potencijalom i pretvara nas u odredište za tzv. lohn poslove – pojašnjava Jasminka Martinović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. lipanj 2021 19:14