Prema službenoj energetskoj bilanci Republike Hrvatske (energija u Hrvatskoj), od ukupne proizvodnje energije (zbroj električne i toplinske) iz obnovljivih izvora gotovo 90% odlazi na biomasu.
Prednost biomase u odnosu na ostale obnovljive izvore energije je u tome što se može koristiti u svojem izvornom obliku, poput npr. ogrjevnog drva, ali se također može i preraditi u biogoriva za prijevoz i plinovita biogoriva, a isto tako je i široko dostupan izvor energije. U današnjim društvima kad se sve više stavlja naglasak na čistu i obnovljivu energiju, a negativan utjecaj fosilnih goriva (koja su količinski ograničena) pokušava što više smanjiti i ublažiti, Republika Hrvatska zbog svog reljefa i bogatstva prirodnih resursa ima velik biomaseni potencijal, što svakako može pridonijeti razvoju regija u državi.
Kazali su nam to u Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja već niz godina provodi međunarodne projekte koji su usko povezani s iskorištavanjem obnovljivih izvora energije, a jedan od takvih projekata je i ENTRAIN, koji financira Europska unija u sklopu programa Interreg Central Europe. Ukupna je vrijednost projekta 2.446.585 eura, od čega je 1.996.804,75 eura financirano novcem Europskog fonda za regionalni razvoj. Na projektu sudjeluje 11 partnera.
- Projektom ENTRAIN žele se unaprijediti kapaciteti tijela javne vlasti potrebni za razvoj lokalnih energetskih strategija i provođenje akcijskih planova koji vode do upotrebe većeg udjela obnovljivih izvora energije u sustavima područnoga grijanja u pet ciljanih regija Italije, Njemačke, Hrvatske, Slovenije i Poljske. Poboljšanjem kapaciteta, kao i promicanjem strukturirane suradnje između tijela javne vlasti i ključnih dionika na transnacionalnoj razini, očekuje se smanjenje upotrebe fosilnih goriva i emisija CO2 te poboljšanje kvalitete zraka i socioekonomske koristi u lokalnim zajednicama – kazala nam je Martina Krizmanić, voditeljica projekata u REGEA-i.
Sigurna opskrba
Kad je riječ o sustavima područnoga grijanja, u REGEA-i će reći kako je područno grijanje iz malih ili srednjih kotlovnica snage od 100 kW do 1 MW jedan od učinkovitih i naprednih oblika iskorištavanja biomase pogodnih za Hrvatsku.
- Takvi koncepti razvijeni su u europskim regijama kao što su Gornja Austrija ili Štajerska u Austriji, širom Slovenije i u sjevernoj Italiji, s kojima se Hrvatska može i treba uspoređivati. Veće korištenje biomase za grijanje javnih objekata – škola i vrtića, ali i privatnih kuća, dovodi do sigurne opskrbe energijom, manjeg onečišćenja okoliša te niza socijalnih i gospodarskih učinaka na lokalno, regionalno i nacionalno gospodarstvo – kaže naša sugovornica.
Kazat će i kako su daljnja proširenja centralnih toplinskih sustava istaknuta kao ciljevi europskih i nacionalnih energetskih strategija kako bi se omogućila tranzicija prema povećanju udjela OIE u proizvodnji i potrošnji energije.
Ovaj projekt provodi se u tri hrvatske županije: Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj, njihove površine čine šume i poljoprivredna zemljišta, što ovo područje čini pogodnim za korištenje biomase u područnim toplinskim sustavima.
U budućnosti REGEA planira dalje razvijati i prijavljivati ovakve projekte, kao i nadograditi postojeći ENTRAIN na područje istočne Hrvatske, gdje postoji golem potencijal za iskorištavanje energije iz biomase.
Martina Krizmanić ističe i kako je prilikom planiranja i pokretanja projekata područnoga grijanja na OIE iznimno bitno detaljno analizirati isplativost investicije uzimajući u obzir sve potrebne parametre (tehnologija, cijene drugih energenata, tržišni poticaji za proizvodnju toplinske energije iz OIE, udaljenost proizvodnog pogona i opskrbnog područja, toplinski gubici...), kao i o njezinu dugoročnu održivost.
Napominje i kako bi donošenje regulatornog i pravnog okvira koji bi odgovorio na teškoće prilikom ulaganja u ovakve sustave omogućilo ulagačima jednostavniji i brži postupak pokretanja projekta, što bi rezultiralo smanjenim administrativnim teškoćama te potencijalno većim brojem ulaganja. Unatoč trenutačno konkurentnim cijenama fosilnih goriva i prirodnog plina, moderan sustav područnoga grijanja, koji je ujedno i ekološki prihvatljiviji, može, dugoročno gledano, imati niže troškove grijanja za krajnjeg korisnika.
Financijski mehanizmi
Također, nužno je osigurati poticajne financijske mehanizme za značajniju provedbu projekata korištenja energije biomase, a posebno u dijelu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih kotlovnica na biomasu za javne zgrade ili u sustavima područnoga grijanja za manje općine i gradove. U Hrvatskoj, u sklopu IPARD pretpristupnog programa, ovakvi projekti mogli su se financirati, ali nastavak nije bio predviđen, tako da je do danas u pogonu samo jedna općinska toplana na biomasu, i to u općini Pokupsko koja je spomenutu mogućnost iskoristila.
Naša sugovornica kaže i kako je prepreka pri izgradnji područnoga grijanja na solarne kolektore, geotermalnu energiju i dizalice topline slaba zastupljenost takvih sustava na području RH, potencijalni potrošači nisu u mogućnosti uvidjeti praktičnu primjenu i dobrobiti tih sustava, pa samim time ne žele ulaziti u rizik takvih investicija. Nastavkom poticanja instaliranja ovakvih sustava i dodjelom nepovratnih sredstava budućim korisnicima smanjuje se rizik investicije za korisnike pa su spremniji sudjelovati u takvim projektima.
