Uoči konferencije Modernizacija cestovne i željezničke infrastrukture - pokretači razvoja juga Hrvatske, o novim prijedlozima TEN-T osnovne mreže, o novčanom iznosu koji će Hrvatska imati na raspolaganju, razgovarali smo sa Mirjanom Čagalj, potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet. Razgovarali smo i o poziciji Splita u novim okolnostima te o obnovi Ličke pruge.
Novim prijedlogom TEN-T osnovne mreže, Hrvatska će se s dva postojeća sada nalaziti na četiri europska prometna koridora. Što to znači za Hrvatsku i kakvu je priliku dobila Hrvatska?
Vrlo jednostavno, da željeznički pravac koje je produžen do Splita nije ušao u osnovnu TEN-T mrežu koridora, luke Split, Zadar i Šibenik platile bi to glavom. Do sada jug zemlje nije bio ni na jednom koridoru, a sad, uz Split, na njemu imamo i luku Ploče, dok je Rijeka, po novom, na tri koridora. Sada se svi projekti na tim pravcima, kao što je infrastruktura punionica na alternativna goriva, mogu financirati koristeći europske fondove. Ovo je povijesna odluka budući da smo jedini u EU koji smo s dva koridora osnovne mreže došli na četiri. To je 430 kilometara novih pruga i 410 kilometara novih cesta u narednih deset godina. Otvara nam se izuzetna prilika da postanemo veliki logistički centar za centralnu i jugoistočnu Europu u uvozu i izvozu roba. Zapravo, ovo je već vidljivo kroz mnoge investicije u logističke centre i nova skladišta. Osim prometnih pravaca s naglaskom na željeznicu govorimo i o infrastrukturi alternativnih goriva, upravljanju prometom, novim tehnologijama, povećanju sigurnosti i digitalizaciji.
Pojednostavniti postupke
Što Hrvatska odnosno njezine institucije treba napraviti da bi iskoristili ovu ponuđenu priliku i realizirali projekte koje Europska komisija očekuje od nas?
Ne razlikuje se previše od bilo koje grane gospodarstva. Odgovarajuće porezno rasterećenje i poticaji ključni su za investitore i prijevoznike. Intervencije su potrebne i u područje školstva jer će nam za ovakvu vrstu razvoja trebati stručne radne snage, a znamo da je već sad sat na pet do 12. Naravno, treba ubrzati i pojednostaviti sve administrativne postupke. Lokalne i regionalne razine trebale bi biti dobro koordinirane po pitanju realizacije.. Što prije sve odradimo, to ćemo osjetiti sve blagodati čim prije, posebno oko mobilnosti stanovništva. Dobro je znati da je ovo i prioritet za Vladu s kojom HGK ima odličnu suradnju po pitanju ove problematike.
Koliko novca će Hrvatska imati na raspolaganju za te projekte?
Ustanovljen je dodatni financijski fond CEF, od 26 milijardi eura, iz kojeg države članice, osim iz postojećih strukturnih i kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na tim koridorima. Usmjeren je na ulaganja u prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu. Omotnica proračuna najveća je do sada te iznosi 1 824,3 milijardi eura, a za Hrvatsku na raspolaganju je više od 25 milijardi eura u tekućim cijenama.
U čemu je doprinos HGK?
Najveći doprinos dala su udruženja u sklopu našeg Sektora za promet HGK, a posebno Udruženje luka, brodara i pomorskih agencija HGK. Članovi su sudjelovali u radnim skupinama i definiranju prijedloga amandmana kako bi Hrvatska postala geografski važna članica EU. Rad uključuje i suradnju te sastanke s našim europarlamentacima zaduženim za prometnu politiku EU, kao i redovite sastanke s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Vlade. U promicanje postavljenih amandmana prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture uključili smo se već početkom 2022. Zadovoljstvo nam je što smo bili dio tima kada je došlo do ove povijesne odluke.
Možete li nešto reći o obnovi i modernizaciji Ličke pruge?
Rekonstrukcija i modernizacija Ličke ili Dalmatinske pruge započela je 2022. rekonstrukcijom pojedinih kolodvora i ugradnjom novih signalno-sigurnosnih uređaja. Najavljen je ugovor o kreditu od 900 milijuna eura za modernizaciju regionalne i lokane infrastrukture, a raspisan je i natječaj za kompletnu obnovu pruge Zadar – Knin. HŽ Infrastruktura u projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije – Knin – Split 2023. – 2027. planira uložiti oko 100 milijuna eura za modernizaciju pruge, rekonstrukciju i obnovu četiriju kolodvora te modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi. Time će se putovanje između Zagreba i Splita već za četiri godine skratiti za trećinu. Jasno je da je naš veliki problem vrijeme putovanja i teretnih i putničkih vlakova. Kod teretnih vlakova to utječe na cijenu prijevoza, kao i na atraktivnost prijevoznog pravca. Nekada se prevozilo oko 400 tisuća tona tereta prema Zagrebu, a sada tek 150 tisuća tona. Dakle, revitalizacija teretnoga željezničkog prometa i pruge koja se veže na tri luke na Jadranu je itekako važna. Ovaj vid prijevoza predstavlja kralježnicu za razvoj svake države.
Splitski metro
Prije nekoliko godina govorilo se kako bismo moglo gradskom željeznicom riješiti prometnu povezanost Trogira, preko Solina i Splita do Omiša. Koji je najveći problem u razvoju tog projekta željeznice Trogir-Solin-Split-Omiš?
Rješenje tog problema je upravo proširenje TEN-T mreže i elektrifikacija. Potrebna je koordinacija na utvrđivanju najoptimalnije trase, posebno kroz Kaštele, gdje željeznica prolazi kroz sami centar te presjeca cestovne pravce na desetke mjesta. To zapravo znači da su nam potrebni nadvožnjaci ili podvožnjaci za cestu ili željeznicu, što znatno poskupljuje trasu. No, izmjenama TEN-T-a sada na raspolaganju imamo više izvora financiranja iz kojih se može povući i do 80 posto sredstava. Projekti i studije su pripremljeni. HŽ infrastruktura ima pripremljeno šest varijanti, od kojih bi trebali izabrati najbolju. Ovo je jedan veliki cjeloviti projekt koji će direktno donijeti velike pogodnosti za urbanu mobilnost čitave županije.
Radili se što na realizaciji projekta Splitski metro?
Trenutno ne, ali upravo su novine oko TEN-T mreže prilika da se ovaj projekt revitalizira i konačno realizirala. Svojedobno su u studijama razrađene tri varijante kako bi se moglo realizirati, no stalo je i na određenim imovinsko-pravnim pitanjima i stavkama koje se tiču utjecaja na biološku raznolikost. Kompenziranje tih stavki zahtijeva velika sredstva, koja su nam sad na raspolaganju kroz ulaganja u TEN-T mrežu ako bi se metro nastavljao na ličku prugu. Na Resniku je ove godine prihvaćeno i otpremljeno 450 tisuća putnika više u odnosu na 2022. godinu. Još je važniji podatak da je u usporedbi s do sad rekordnom 2019. godinom, u 2023. godini u splitskoj zračnoj luci bilo gotovo 57 tisuća putnika više. Najveći broj dnevnih migranata u Split putuje iz njegove neposredne okolice, gradova Solina, Kaštela, Podstrane, ali i onih udaljenijih, a prometno povezanih – Omiša i Sinja. Tako gotovo svi gradovi i općine bilježe više od 70 posto dnevnih migranata u ukupnom broju zaposlenih. Realizacijom ovog projekta možemo poboljšati kvalitetu života svih građana pa i turista Splitsko-Dalmatinske županije, zaustaviti demografsko propadanje, otvoriti nova bolje plaćena radna mjesta i još mnogo toga.