StoryEditor
BiznisOPG VEDRAN PEZELJ

‘Čudomix‘ daje zdravije biljke i povećava prinose: ljubitelji Asterixa i Obelixa dobili su triljsku inačicu koja se može nabaviti diljem Hrvatske

11. rujna 2020. - 11:05
Anđelo, Majda i Vedran PezeljAnte Čizmić/Cropix

Vedran Pezelj iz Trilja svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo pokrenuo je u listopadu 2013. godine. Prvo su krenuli s proizvodnjom ekološkog humusa crvenih kalifornijskih glista i sadnica ukrasnog bilja kao što su šimšir, lovor višnja i razne vrste tuje. Prije tri godine započeli su proizvodnju jaja, a gotovo cijelo to vrijeme koliko djeluje OPG Pezelj razvijali su i tekuća organska gnojiva, biostimulatore i sredstva za zaštitu na biljnoj bazi, te stvorili brend Tilurium Organic s poznatim proizvodima "Čudomix".

Priču o ovom OPG-u mogli bismo početi sa svakom od tih njegovih djelatnosti, a mi smo na putu prema Trilju prvo zastali u Biskom gdje OPG Vedran Pezelj ima kokoši nesilice u slobodnom uzgoju. U Biskom je unajmio farmu na kojoj ima oko 2500 koka nesilica, a ako se pitate što je to slobodan uzgoj to znači da koke po danu slobodno šeću na otvorenom prostoru, borave na svježem zraku i suncu te, osim hrane koju dobivaju u hranilicama u peradarniku, i one same uzimaju hranu u prirodi, poput trave i kukaca.

– U proizvodnju jaja krenuli smo 2017. kad se oženio Marko. Prije je radio neke druge poslove, a onda je odlučio nešto sam pokrenuti. Krenuli smo s 350 nesilica u slobodnom uzgoju kod nas u Trilju, 2018. godine unajmili smo farmu u Biskom te krenuli s još 1500 nesilica. Sad imamo oko 2500 koka nesilica – govori nam Vedran Pezelj, dok njegov sin Marko slaže svježa jaja u kartonske uloške za dostavu u niz manjih trgovina zdravom hranom i trgovačke lance Victa i Studenac, za potrošače na području od Makarske do Trogira. U poslu je i Markova supruga Tina.

Permakulturni krug

Kažu nam kako je za pokretanje posla s jajima Marko uzeo potrošački kredit u poslovnoj banci, ni počeka ni povoljnih kamata, ali drukčije nisu mogli pokrenuti biznis. Pokazuju nam kako se koke hrane, kako se automatski pune njihove pojilice, te objašnjavaju kako su uspjeli smanjiti troškove proizvodnje i dogovoriti s trgovačkim lancima nižu maloprodajnu cijenu. Govore i kako su u praksi primijenili svoju nagrađenu inovaciju "Triljski permakulturni krug".

– Koke imaju kvalitetnu hranu, dostavljamo je na tjednoj razini, a razvili smo i alternativni način hranjenja. Ono što ne mogu naći vani mi im nadoknađujemo kalifornijskim glistama. Na sajmu inovacija "Agro Arca", održanom 2015. u Trilju, nagrađeni smo za našu inovaciju "Triljski permakulturni krug", koja primjenjuje permakulturni princip u kojem kalifornijske gliste prerađuju organski otpad, a umjesto ručnog ili strojnog prosijavanja humusa to čine domaće kokoši. Tako se dobiva zatvoreni krug – veli Vedran Pezelj, koji je u predstavljanju te inovacije surađivao s udrugom "Permakultura Dalmacija" čiji je cilj razvoj održive zajednice ljudi i prirode.

Vedran je otpočetka angažiran u radu te udruge, a njezini članovi koriste i njegove proizvode u svojoj proizvodnji, od humusa do "Čudomixa". U više navrata, kako piše i na stranicama te udruge, mogli su se uvjeriti kako je upravo humus uzgojen na ovaj način vrhunsko gnojivo pogodno za ekološki uzgoj hrane. Korištenjem takvog humusa povećavaju se prinosi, biljke su zdravije, snažnije i bogatije nutrijentima, a struktura i vlažnost tla pospješeni.

Način života

A kako nastaje humus vidjeli smo na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vedrana Pezelja. U​ Biskom na farmi ostali su Marko i Tina, a mi smo s Vedranom otišli na njegov OPG u Trilju. Tamo su nas dočekali njegova supruga Majda, njihov mlađi sin Anđelo i trogodišnji unuk Marin, Markov i Tinin sin, kao i Vedranov brat Tonći koji također pomaže u poslu.

Anđelo je završio ekonomiju, dok je studirao u Splitu paralelno je radio kako bi sam sebe školovao. Nakon studija jedno je vrijeme radio u jednoj velikoj kompaniji, ali je svoje znanje odlučio pretočiti u razvoj obiteljskog gospodarstva. Na OPG-u vidi svoju budućnost. Tako su marketing i prodaja sada u opisu njegovih poslova, kao i promocija i kontakti s potrošačima na društvenim mrežama. Kaže kako po potrebi dođe i njegova djevojka Ana koja studira na učiteljskom studiju, a njegovi dodaju i kako je Ana nadarena za pjevanje i slikanje.

I tako svatko ima svoja zaduženja, svatko pomaže u razvoju OPG-a na svoj način, a svima je najdraže kad mali Marin "uskoči", npr. zalijevanjem sadnica ukrasnog bilja, što i njega samog veseli.

– I moj did je bio inovator u proizvodnji. Škrta je zemlja i pokušavaš što više izvući. To je obiteljska tradicija, a mi sada pokušavamo to komercijalizirati i od toga živimo – veli nam Vedran.

Na razvoju tekućih organskih gnojiva rade šest godina, a ove godine su svoj brend "Tilurium Organic" certificirali i dobili dozvolu o ekološkoj proizvodnji. Proizvodi su potpuno ekološki, u proizvodnji se ne koriste konvencionalne kemikalije i drugi sintetski spojevi koji mogu narušiti prirodnu strukturu tvari u gnojivu.

–​ Tilurium je antički naziv Trilja, a Organic naš način života. Za proizvodnju naših tekućih organskih gnojiva, biostimulatora i sredstava za zaštitu koristimo biljke kao što su kopriva, gavez, crni i bijeli sljez, poljska preslica, dalmatinski buhač, pelin, maslačak i još neko dalmatinsko bilje. Proizvodnja se odvija u kontroliranim uvjetima, a naši proizvodi služe za razvoj biljke u svim fazama, od korijena i lista do cvijeta i ploda, te za zaštitu od bolesti i nametnika. Uz njihovu pomoć biljka je zdravija i postižu se veći prinosi. Biljke u dužem periodu daju plodove – pojašnjava nam Vedran Pezelj, pokazujući kako nastaju "Čudomix" proizvodi, ali i biljke u svom vrtu poput pomidora, raštike...

Razvoj brenda

– Kako je nastalo ime Čudomix? Jednom mi se brat Tonći obratio riječima: Ajde, daj onaj Čudomix i tako je ostalo – kaže Vedran uz osmijeh, a ljubitelji Asterixa i Obelixa ovim su dobili i triljsku čudotvornu inačicu koju ekološki proizvođači mogu nabaviti u 70-ak dućana diljem Hrvatske.

Dodatno, u razvoju ovog brenda valja istaći i dobar primjer suradnje gospodarstva i akademske zajednice. Zvonimir Jukić, student završne godine Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu (uskoro magistar kemijskog inženjerstva), zadnje 3 godine bavi se istraživanjem organskih gnojiva i ekoloških sredstava za zaštitu bilja, i to od razvoja proizvoda do razvoja tehnologije proizvodnje, te se u srpnju prošle godine javio ​Vedranu​ želeći svoja saznanja i iskustva iz znanstveno-istraživačkog rada na području organskih gnojiva prenijeti i primijeniti kod njega te na taj način i proizvodnju i kvalitetu proizvoda, koja je već bila dokazana, dignuti na puno višu razinu.

– Od tada uspješno traje naša suradnja koja će se nastaviti i u budućnosti. Jedan od dokaza da radimo dobar posao je i moja nagrada za najbolji rad na 13. Susretu mladih kemijskih inženjera održanom u veljači u Zagrebu, gdje sam predstavio zadnji istraživački rad na temu organskih gnojiva i biostimulatora – kazao nam je i Zvonimir Jukić kojeg smo telefonski kontaktirali.

Tradicija u temeljima OPG-a


- Uz djeda Ivana i baba Mara dala je veliki obol našem današnjem OPG-u. Ona je tridesetih godina prošlog stoljeća proizvodila jaja i pješice ih nosila u Split te tako prehranjivala svoju brojnu obitelj. Također u temeljima našeg OPG-a je i ostavština pokojnih roditelja Anđelka i Nevenke. Osim što su nam usadili da se kod njih Čovjek piše sa velikim Č, otac Anđelko je kao učitelj pokrenuo sekciju peradarstvo još 70-ih godina prošlog stoljeća i također je bio inovativan u poljoprivrednoj proizvodnji. Majka Nevenka također učiteljica je imala mali milijun recepata kako ukusno pripremiti proizvedeno na OPG-u. Recepte je preuzela Majda i nastavila tradiciju pripremajući ukusne salate, džemove, sokove... - kaže naš domaćin.

Prioriteti za bolju Hrvatsku


Na pitanje što bi da je pet minuta na vlasti, koji su prioriteti za bolju Hrvatsku, naš domaćin odgovara kako bi sve trebalo pokrenuti ispočetka.

– Sve bi trebalo resetirati, postaviti na zdravije odnose, promijeniti milijun stvari koje utječu na poslovanje i život ljudi. Tada bi nam svima bilo bolje – kaže nam dijeleći mišljenje svih oko sebe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

13. rujan 2020 11:07