Može li se predozirati vitaminima? U želji za boljim imunitetom, ljepšom kosom i kožom lako je pretjerati: evo na što posebno pripaziti, posljedice su gadne!

Na pragu hladnijeg doba godine, a s iscrpljujućim ljetom iza nas, u fokusu su nam dodaci prehrani koji bi nam trebali pomoći da osnažimo imunitet, ojačamo kožu, kosu i nokte, povratimo vitalnost... I eto nas, opet kupujemo bočice, kutijice i tube pune šarenih pilulica s velikim slovima abecede iz kojih ćemo, držeći se manje ili više preporuka s ambalaže, vaditi tabletice i kapsule s vitaminima i mineralima. U želji za što boljim rezultatima, lako je dosti u napast stvaranja prave "abecede" u kućnoj zalihi, no pitanje koje se nameće (ili bi se trebalo nametnuti) je: možemo li pretjerati?

Odgovor je potvrdan. Točnije, potvrdan je ako se radi o određenoj vrsti vitamina.

Kako smo učili u školi (i od tada vjerojatno zaboravili) postoje dvije vrste vitamina, oni topivi u vodi i oni topivi u mastima. Vitamini topivi u vodi u ovom slučaju nisu problematični, jer se svaki višak, u pravilu, izluči prirodnim putem (o tome ćemo u nastavku napisati još koju riječ), no vitamini topivi u mastima, ako se unesu u prevelikim količinama, ne mogu se izlučiti, a u visokim razinama mogu biti toksični.

Vtamini topivi u vodi, poput vitamina C i B-kompleksa, prenose se u tjelesna tkiva, odakle se neiskorišteni dio prirodno eliminira, dok se vitamini topivi u mastima, poput A, D, E i K, apsorbiraju zajedno s masnoćama iz prehrane i pohranjuju se u masnom tkivu i jetri. Iako se prirodnim unosom ovih vitamina kroz uravnoteženu prehranu teško može unijeti problematično visoka količina, dodaci prehrani mogu dovesti do, uvjetno rečeno, predoziranja.

Pri tome su osobito problematični vitamini A, E i K. No kako prepoznati simptome? Idemo redom. Predoziranje vitaminom A može izazvati osjećaj smetenosti, jaku glavobolja, zamagljen vid, mučninu, vrtoglavicu, bolove u mišićima i probleme s koordinacijom, dok su mu dugoročne posljedice gubitak kose i koštane mase, oštećenje jetre i povećani rizik od oboljenja na plućima, pri čemu su osobito ugrožene žene koje puše.

Prevelike doze vitamina E mogu izazvati slabost mišića, grčeve, umor, mučninu i proljev, dok dugoročno uzimanje prevelikih doza može dovesti do povećanog rizika od krvarenja u mozgu. Vitamin K, koji je jako važan za zgrušavanje krvi, zdrave kosti i druge tjelesne funkcije, u prevelikim dozama može izazvati krvne ugruške te povećati rizik od srčanog i moždanog udara.

A što je s vitaminom D, koji je također topiv u mastima, a od početka pandemije nam je osobito u fokusu? I tim se vitaminom moguće predozirati, ali takvi su slučajevi iznimno rijetki, ma osim toga, nisu dokazani štetni učinci uzimanja prevelikih doza vitamina D.

Sjećate li se kako smo na početku teksta spomenuli da se višak vitamina topivih u vodi manje-više bez posljedica eliminira iz tijela prirodnim putem? Bez obzira na to, ni s njima se ne valja igrati, jer prekoračenje preporučenih doza ipak ne prolazi bez posljedica. Upravo u ovo doba, s dolaskom sezone prehlada i gripe, skloni smo povećati unos vitamina C, za kojeg vlada mišljenje da je sasvim siguran za korištenje. Međutim, u velikim dozama  (iznad 2000 mg) može uzrokovati proljev i mučninu, a osobito bi na oprezu trebali biti dijabetičari, jer visoke doze vitamina C mogu rezultirati lažno povišenim očitanjima.

Mineral cink, kojem se također okrećemo čim počnemo šmrcati, a oni oprezniji i preventivno, također može uzrokovati gastrointestinalne probleme i niz drugih problema ako se dugoročno uzima u visokim dozama (iznad 40 mg), a osim toga, visoke razine cinka mogu uzrokovati nedostatak bakra, poremećaje okusa, hematološke i neurološke učinke te mogu utjecati na djelovanje nekih lijekova i antibiotika. I stoga, kao zaključak, prije nego u prehranu uvedete neki vitamin ili drugi dodatak prehrani, poslušajte stari savjet iz dosadnih reklama: savjetujte se svojim liječnikom.

Pratite Stil i na Facebooku te Instagramu!