Svake druge godine strastveni obožavatelji dragocjenih ručnih satova, a ima ih više negoli se može i zamisliti, s nestrpljenjem čekaju događaj kojem humanitarna nota nimalo ne umanjuje glamur i vrhunski luksuz dostupan samo eliti. Riječ je o Only Watch manifestaciji pod visokim pokroviteljstvom monegaškog princa Alberta II., a koja je 2005. pokrenuta na inicijativu Luca Pettavina, osnivača udruge Monégasque Contre les Myopathies (AMM). Cilj joj je prikupiti sredstva za istraživanje Duchenneove mišićne distrofije, teške bolesti od koje većinom obolijevaju dječaci i mladići, od kojih većina umire u dobi od samo dvadeset godina. Only Watch je do sada prodajom rijetkih i ekskluzivnih satova koje doniraju luksuzni proizvođači prikupio više od 70 milijuna eura koji su namijenjeni istraživanju te bolesti. Ovogodišnje, deveto izdanje Only Watcha, na dražbi će ponuditi 53 jedinstvena sata, a početak dražbe u suradnji s aukcijskom kućom Christie's već je precizno i utanačen – 6. studenoga u 14 sati po srednjoeuropskom vremenu u ženevskom Four Seasons Hôtel des Bergues
Naravno, satovi su prethodno predstavljeni, i to prvo u Monte Carlu 22. rujna na Monaco Yacht Showu, odakle su isporučeni u Dubai. Zatim će u Tokio, Singapur i Hong Kong te se onda vraćaju u Ženevu. Only Watch je samo jedan u nizu prestižnih događanja vezanih uz satove. Razlog je jednostavan – bogati muškarci obožavaju nositi, skupljati i pokazivati svoje satove. Zašto? Zbog čega danas toliko muškaraca želi nositi mehanički sat koji u ekstremnim slučajevima košta više milijuna dolara, sat koji doduše ima milijun sitnih dijelova i stotinu funkcija, ali je u konačnici i riječ tek o napravi koja pokazuje vrijeme i ništa više?
Godinama su istraživanja psihologa poput dr. Thomasa Rammsayera pokazala da je ljudska osobnost povezana i s načinom na koji pojedinci percipiraju vrijeme. Osobne kvalitete poput savjesnosti, organizacije i emocionalne stabilnosti dugo su bile povezane s ambicijama onih koji teže bogatstvu i kontroli. Također, Alexis McCrossen, autor knjige "Markiranje modernih vremena: Povijest satova u američkom životu" objašnjava da su ljudi "tijekom kasnih 1800-ih smatrali da je imperativ posjedovati i kontrolirati vrijeme, a ne ga se pridržavati".
U tom su razdoblju samo bogatuni, elita i vlasnici poduzeća željeli imati osobni sat, tada džepni, naravno. Prema brojnim povijesnim izvorima, prvi ručni sat bio je, međutim, ženski. Napravljen je za mađarsku groficu Moscowicz, a izradio ga je švicarski urar Patek Philippe 1868. Grofica je sat nosila kao komad nakita, bez ikakve potrebe da iz njega dozna koja je ura, a potom su mnoge otmjene gospođe počele naručivati i nositi ručne satove kao modni dodatak.
Nakon što su muškarci otkrili prednosti ručnog sata na ratištima tijekom Prvog svjetskog rata, kad je bilo nepraktično držati pušku u jednoj ruci, a drugom petljati vadeći džepni sat u okolnostima kad je zapovijed bila da napad počinje u točno određeni čas, i njih je zaintrigirao taj inovativni trend. Nakon rata je ono što je nekad bio modni dodatak za žene postalo modni iskaz moći za muškarce. Međutim, više i od mode, riječ je zapravo o percepciji kontrole i o svijesti o vrijednosti vremena. McCrossen je vjerovao da su, povijesno gledano, imućne ljude često privlačile inovacije vremenskih mehanizama zbog psihološke percepcije kontrole. Svjesno kontroliranje vlastita vremena govori o njihovoj ambiciji i želji za moći, smatra Alexis McCrossen.
Profesori psihologije iz Velike Britanije David A. Ellis i Rob Jenkins proveli su studiju koja je mjerila razinu savjesnosti onih koji nose satove u usporedbi s onima koji ne nose ručne satove. Studija je uključila ispitanike iz Velike Britanije i Sjeverne Amerike, procjenjujući njihove odgovore kako bi izmjerila dimenzije ličnosti – ekstraverziju, prijatnost, savjesnost, emocionalnu stabilnost i otvorenost za novo iskustvo. Znanstvenici su otkrili da oni koji nose satove imaju znatno višu razinu savjesnosti od onih koji ih ne nose. Te visoke razine savjesnosti povezane su s visokom razinom organizacije, emocionalnom stabilnošću i, naravno, točnošću. Ironično, ali nije iznenađujuće, ovo je istraživanje također pokazalo da je visoka razina savjesnosti povezana i s višim zaradama i poslovnim uspjehom.
No visoka razina savjesnosti kod vlasnika satova također je povezana i s niskom razinom prijatnosti, otvorenosti za nova iskustva i ekstraverzijom. Što je pojedinac bio svjesniji svog vremena ili rasporeda, to je bio manje otvoren za novo iskustvo i manje ugodan kao čovjek. Potpuno doživjeti sadašnji trenutak teško je pojedincima koji su opsjednuti kontrolom svog vremena, zaključili su autori studije.
Eckhart Tolle, autor iznimno popularne knjige "The Power of Now", vjeruje da je život u sadašnjosti ključ ljudske sreće. On tvrdi da je vrijeme mentalni konstrukt i da je život u prošlosti, koja više ne postoji, ili gledanje u budućnost, koja također ne postoji, norma, ali zapravo oblik ludila. Život se stvarno događa jedino sada.. Dakle, nositi sat ili ne? Ian Fleming, britanski pisac i novinar, najpoznatiji kao tvorac serije romana o James Bondu, jednom je rekao: "Izbor sata govori o muškarcu koliko i njegovo odijelo." Pa, onaj tko može, taj želi najbolje od oboje, a najbolje... Što je najbolje? U nemogućnosti davanja jednostavnog odgovora na to pitanje, mnogi će kupiti ono najskuplje što si mogu priuštiti.
Od takvih pojedinaca živi – i to jako dobro! – švicarska industrija satova. Samo prošle godine Švicarska je izvezla satova ukupno vrijednih 15,6 milijardi eura, a prošla, pandemijska godina nije bila ponajbolja. U prvoj polovini ove godine, pak, izvoz se oporavio i prestigao rezultate iz pretpandemijske 2019. te se popeo na 9,3 milijarde eura, gotovo jedan posto više nego u prvoj polovini pretprošle godine. Zanimljivo, prodano je čak tri milijuna ručnih satova manje, ali je za rast ukupnog utrška zaslužno to da je, premda je prodaja jeftinih satova pala, potražnja za skupim satovima, onima od tri tisuće eura i više, eksplodirala, posebno u Kini i Sjedinjenim Državama.
SAMO ZA NAJBOGATIJE
Najskuplji satovi 21. stoljeća
1. Patek Philippe Grandmaster Chime na Only Watch aukciji 2019. u Ženevi prodan je za 31 milijun američkih dolara i tako postao najskuplji sat na svijetu.
2. Rolex Ref. 6239 "Paul Newman" Cosmograph Daytona u čeliku s egzotičnim brojčanikom te tahimetarskom skalom na luneti kupila je Joanne Woodward, vjerojatno 1968., svome suprugu Paulu Newmanu. Prodan na aukciji Phillips u New York, u listopadu 2017. za 17.752.500 dolara.
3. Patek Philippe Ref. 1518 perpetual calendar chronograph u čeliku jedna je od najprepoznatljivijih referenci ovog proizvođača i označava prvi serijski proizveden ručni sat s komplikacijom vječnog kalendara. Prodan je na Phillips aukciji u Ženevi u studenome 2016. za 11.112.020 dolara.
4. Jedinstveni Patek Philippe s dvije krunice za mjerenje svjetskih vremena i s 24-satnom skalom reference 2523 proizveden je 1953. Radi se o jedinom primjerku koji ima uz Patek Philippe potpis ime milanskog trgovca, Gobbi. Prodan je na Christie's aukciji u Hong Kongu u studenome 2019. za 9.008.856 dolara.
5. Rolex Ref. 6265 "The Unicorn" Cosmograph Daytona jedinstven je model po kućištu od 18-karatnog bijelog zlata u kombinaciji s crnim brojčanikom te brušenom narukvicom iz 1970. Model je bio dio kolekcije Johna Goldbergera, a koji ga je ponudio na aukciji za dobrotvorne svrhe. Prodan je na Phillipsovoj "Daytona Ultimatum" aukciji u Ženevi u svibnju 2018. za 5.936.906 dolara.
Pratite Stil i na Instagramu!