Početkom svake godine "čeprka" se po statističkim podacima za prethodnu pa se tako prvih dana ovoga siječnja izvukao podatak da se u "zadesnom" rodilištu Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u Sinju drugu godinu zaredom nije rodilo ni jedno dijete. Posljednji put plač novorođenčeta u tom rodilištu čuo se 2022. godine, tijekom 12 mjeseci u samo dva navrata. Samo 10 godina ranije, dakle 2012., nakon što je poslije zatvaranja 2010. godine u 2011. ponovno otvoreno, rođeno je 167 djece. Od tada je broj novorođenčadi u rodilištu u Sinju počeo rapidno opadati jer su tako odlučile žene - majke rodilje.
Umjesto u Sinju upravo su trudnice iz cetinskog kraja svoju djecu odlučile rađati u rodilištu KBC-a Split jer nisu željele da one ili njihovo dijete budu izloženi bilo kakvom riziku ako bi se sami čin poroda zakomplicirao i tražilo rješavanje ginekološkom kirurškom intervencijom. Uzaludan je bio verbalni trud onih koji su prizivali nekadašnja vremena, kada je u rodilištu u Sinju godišnje na svijet dolazilo i više od 500 novorođenčadi, a koji osobno i kada su bili u prilici nisu poduzeli ništa konkretno kako bi se izborili da se porođajima u Sinju majkama i njihovoj novorođenčadi zajamče jednaki medicinski uvjeti kao u rodilištu u Splitu. Stoga su mlade Sinjanke i Cetinjanke kada bi im se približio termin poroda u sve većem broju od svojih ginekologa tražile i dobivale uputnice za rodilište na Firulama.
Rodilište u Sinju smanjenjem broja poroda, koji su kroz posljednje dvije godine potpuno izostali, ušlo je u "hibernaciju" iz koje se, kako sada stoje stvari, sigurno neće "probuditi" pružajući zdravstvenu skrb ženama za koju je utemeljeno davnih 50-ih godina prošloga stoljeća.
Sinjsko rodilište, sa statusom "zadesnog", danas još ima prostor za smještaj trudnica pred porod i prvih nekoliko dana kao babinjača te rađaonicu. Ima i pet desetljećima izuzetno vrijednih i vrhunski osposobljenih primalja od kojih se većina približila završnom dijelu svojega radnog vijeka. One su u stalnom radnom odnosu te uredno dolaze na posao iako već više od dvije godine praktično ne obavljaju svoj primarni posao. Ne svojom krivicom. Jedini imperativ uz i formalno gašenje "zadesnog" rodilišta u Sinju jest da se te žene zbrinu na drugim odgovarajućim radnim mjestima.
Za hladni pogon
Već nekoliko godina za "zadesno" sinjsko rodilište, kojemu se nije zadesio porod, početkom siječnja interes pokazuju i mediji. S razlogom jer bi se oko 200 tisuća eura, koliko stoji održavanje njegova "hladnog" pogona, sigurno moglo puno bolje iskoristiti unutar zdravstvenog sustava županijskog Doma zdravlja kojemu sinjsko rodilište organizacijski pripada.
Ono što je minulih dana isticano kao argument protiv gašenja rodilišta u Sinju je lažna tvrdnja da će se njegovim ukidanjem dovesti u pitanje budućnost Sinjske alke. Onima koji su bili najglasniji u isticanju toga "argumenta" dobro je poznato da je i Sinjska alka "živa materija" koja se upravo poradi svoje opstojnosti mora prilagođavati vremenu, ali istodobno ne dovodeći u pitanje svoje temeljne vrijednosti na kojima se održala više od tri stoljeća i izrasla u jedinstvenu vitešku udrugu u svijetu.
U članku 12. Statuta Viteškog alkarskog društva propisano je: "Članovi Društva mogu biti svi punoljetni stanovnici rođeni u Cetinskoj krajini koji osjećaju ljubav i privrženost prema domovini i užem zavičaju, koji uživaju društveni ugled u narodu, a voljni su promicati ciljeve Društva". U istom članku definirano je i da "Sinj i Cetinska krajina, kao pojam koji označava stari alkarski kraj, obuhvaća područje ograničeno selima: Zelovo, Potravlje, Maljkovo, Laktac, Bitelić, Bajagić, Gljev, Korita, Otok, Voštane, Kamensko, Tijarica, Budimiri, Nova Sela, Bisko, Ercegovci, Dicmo, Osoje, Sušci i Sičane".
U članku 11. Pravilnika o uvjetima i postupku za prijem članova Viteškog alkarskog društva Sinj pojašnjen je pojam "rođeni" i "zavičajni" u Cetinskoj krajini: "Rođenim u Cetinskoj krajini podrazumijeva se i onaj koji je stjecajem okolnosti rođen izvan toga područja ako je majka u to vrijeme imala prebivalište u tom kraju". U nastavku istoga članka se kaže: "Zavičajnim u Cetinskom kraju smatra se i onaj čiji su preci u takozvanoj uspravnoj liniji živjeli u tom kraju najmanje četiri generacije".
Iščitavajući spomenute odredbe ovih alkarskih dokumenata nema nikakvih dvojbi da gašenje rodilišta u Sinju neće utjecati na buduće alkarsko članstvo. Umjesto Sinj kao mjesto rođenja već im se upisuje i upisivat će im se Split. I ne samo Split. Jer i minulih su desetljeća kroz članstvo u Viteškom alkarskom društvu kao i kroz samu alkarsku povorku prolazili članovi, uključujući alkare i alkarske momke, koji su se stjecajem okolnosti rađali diljem Hrvatske. Najviše u Splitu, ali i u Šibeniku, na Hvaru, u Karlovcu... jer su se njihove majke, koje su imale prebivalište na području cetinskog kraja, u trenutku poroda zatekle izvan Sinja. Sve ovo bilo je potrebno pojasniti kako bi onima koji u pokušajima pridobivanja političke naklonosti neupućenih zloupotrebljavaju Alku i žene rodilje. A upravo voljom žena rodilja, ponovimo još jednom, da radi sigurnosti sebe i djeteta rađaju u Splitu, a ne u Sinju, sinjsko "zadesno" rodilište u kojemu su se prestala rađati djeca mora definitivno staviti ključ u bravu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....