Iako je rastočena prije više od tri desetljeća, bivša općina Sinj, iz koje su nastali gradovi Sinj, Trilj i Vrlika i općine Dicmo, Hrvace i Otok, još uvijek živi u sjećanjima i njen prostor od respektabilnih 1.077 kilometara kvadratnih promatra se kao cjelina u kojemu je naselje Sinj bilo geografsko, kulturno-povijesno i administrativno sjedište. Sinj je promatran kroz prizmu sveukupnog razvoja u trenutku novouspostavljenog komunalnog ustroja 1993. godine bio za tri koplja ispred ostalih. Danas više nije tako. Iako je prividno i dalje vodeći, kada se malo dublje zagrebe i za najpovršniju analizu upotrijebe raspoloživi podaci vidljivo je da Sinj svojim susjedima gleda u leđa.
Za ovu prigodu razmatrat ćemo samo fiskalnu potrošnju građana na području nekadašnje općine Sinj, promatranu kroz proračunske prizme gradova i općina. Prema popisu iz 2021. godine, dakle prema najsvježijim službenim podacima, na tih 1.077 kilometara kvadratnih živjelo je 44.300 stanovnika. Stvarni broj je danas sigurno manji jer iseljavanje ne prestaje, ali se takva statistika ne vodi ažurno jer ne ide na vodu političarima koji o tome odlučuju, neovisno kojoj političkoj opciji pripadaju.
U 2025. godinu sva tri grada i sve tri općine cetinskog kraja ušle su s donesenim proračunima koji, zbrojeni, iznose 63,3 milijuna eura. Toliki iznos gradskim i općinskim vijećima predložili su trojica gradonačelnika i još toliko općinskih načelnika. Kada se taj za cetinski kraj veliki novac podijeli na sveukupni broj stanovnika na tom prostoru dobije se fiskalna potrošnja po stanovniku od 1.433 eura. Stavljajući u odnos raspoložive gradske i općinske proračune i broj stanovnika u svakoj od tih jedinica lokalne samouprave dobije se posve druga slika iz koje je i slijepcu vidljivo da je grad Sinj daleko ispod prosjeka i uvjerljivo na posljednjem mjestu.
Idemo, dakle, redom:
Proračun grada Sinja za 2025. godinu kojega je predložio gradonačelnik Miro Bulj, a izglasala ga većina od 9 vijećnika Mosta i jednog vijećnika SDP-a, iznosi 20,5 milijuna eura. Iako je između promatranih šest jedinica lokalne samouprave taj proračun nominalno najveći, kada se taj iznos podijeli na 23.452 stanovnika dobije se prosječna proračunska potrošnja od 874 eura ili zaostajanje od prevelikih 63,9 posto. Sinjski poteštat Miro Bulj, za kojega njegovi stranački šefovi Božo Petrov i Nikola Grmoja javno tvrde da je najuspješniji gradonačelnik u Hrvatskoj, o ovim podacima ne progovara.
Promatrano kroz proračun godine na početku, prosječna fiskalna potrošnja najveća bi trebala biti na području općine Dicmo. Ta općina u kojoj živi 2.805 stanovnika ove godine u općinsku blagajnu planira uprihoditi 9,4 milijuna eura ili 3.351 euro po glavi stanovnika. Gotovo četiri puta više od Sinja!?
Proračun grada Trilja, kojega su jednoglasno donijeli vijećnici koji podržavaju izvršnu vlast i oporbena većina u Gradskom vijeću, iznosi 17 milijuna eura. Kada se taj iznos podijeli s 8.182 stanovnika dobije se 2.077 eura po stanovniku.
Grad Vrlika ima proračun od 3 milijuna eura i 1.728 stanovnika pa se njihovim međuodnosom dobije fiskalna potrošnja po stanovniku od 1.736 eura. Za svega 19 eura u odnosu na Vrliku manji je proračunski kolač po stanovniku u općini Hrvace.
U toj općini proračun za 2025. godinu iznosi 5,4 milijuna eura, a taj iznos podijeljen na 3.144 stanovnika daje iznos od 1.717 eura. Općina Otok donijela je proračun od 8 milijuna eura što na 4.998 stanovnika daje prosječnu proračunsku potrošnju od 1.600 eura. Između tih 8 milijuna su i 3 milijuna eura koje je, zbog nedostatka razvojnih projekata, iza sebe ostavio bivši načelnik Dušan Đula.
Kada se iz računice isključe ta tri milijuna prosječni proračunski prihod u Otoku, a to znači i potrošnja u 2025. godinu, iznosi 1.000 eura po stanovniku. Komentar prepuštamo čitateljima, u prvom redu građanima ovih gradova i općina jer su oni i najpozvaniji o tome progovoriti i iz tih podataka izvući zaključak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....