Makaranin Ivo riskira život na cesti do posla: ‘Nakon zadnjeg odrona, za oko mi je zapela jedna važna stvar...‘

U proteklih mjesec dana dva velika odrona dogodila su se na državnim cestama koji povezuju Vrgorsku krajinu s ostatkom Hrvatske. Prvi se dogodio početkom prosinca na D62 Vrgorac-Zagvozd ili popularno staroj Napoleonovoj cesti, na predjelu planinskog prijevoja Turije. Velika kamena gromada teška nekoliko tona srušila se na kolnik, ispred tunela dugog 147 metara kojeg je izgradila zagrebačka „Hidroelektra“ 1979. godine i u čijoj unutrašnjosti i na pročelju od tada nisu zabilježeni ozbiljni radovi.

Puka je sreća da tada nitko nije stradao, nekako izgradnjom autoceste A1 kroz Zabiokovlje ta prometnica pomalo je pala u zaborav, smanjen je intenzitet prometa u odnosu na razdoblje do 2000. godine. Međutim, to ne znači da Hrvatske ceste (HC) sad trebaju dignuti ruke od te ceste, koja vapi za hitnim obnovom, kao i sami tunel.

Puno više zabrinjava brojne vozače i putnike odron koji se dogodio prije nekoliko dana na D512 Makarska-Vrgorac, na predjelu Stupica jer se radi o „žili kucavici“ između Makarskog primorja i Vrgorske krajine, odnosno zapadne Hercegovine.

Teške kamene gromade

Gotovo pun kamion kamenja pao je na asfalt, pojedine kamene gromade bile su teške više stotina kilograma i ovaj put samo je netko s neba pogledao vozače i putnike te ih spasio od sigurne smrti. Sve je ponovno podsjetilo na listopad 2010. godine kad su kamene gromade teške nekoliko stotina tona zatrpale ove cestu i sledile krv u žilama vozačima koji su na njih naišli. Bio je to prvi znak za uzbunu da se s tom važnom prometnicom mora pod hitno nešto napraviti, kako netko ne bih izgubio život, ali i nastavio se normalan protok roba i usluga između primorskog i zabiokovskog dijela županije.

Agonija brojnih radnika koji su svakodnevno alternativnim pravcima putovali na posao u ova dva spomenuta grada trajala je skoro devet mjeseci, dok se nije pronašlo rješenje, napravio projekt, zaobišle kamene gromade, napravio pokos sa zaštitnim mrežama i izgradio tunel od 230 metara koji kako vidimo nije donio trajno rješenje ni poveća sigurnost vožnje na tom opasnom dijelu Biokova.

Inače ova cesta od Oraha do Makarske građena je od 1965. do 1976. godine, na preporuku bivših partijskih komesara. Cestu je probijalo „Poduzeće za ceste Split“, „Hidroelektra“ i „Građevno Vrgorac“, a u promet je pustio Jakov Sirotković, tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Sabora SRH, a navodno nikad nije dobila uporabnu dozvolu.

Jedan od ljudi koji je nakon velikog odrona 2010. godine  „kampirao“ u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kod bivšeg ministra Božidara Kalmete zajedno s Tomislavom Miočevićem bio je Gojko Trlin, bivši predsjednik MO Ravče iz redova SDP-a i nekadašnji gradski vijećnik te stranke. Danas umirovljenik u svakom pogledu, od politike pa nadalje. 

- Mi smo tada tražili da se probije tunel u punom profilu od bivšeg deponija Gornja Podgora do nadomak ulaza u Park prirode Biokovo, kako bi se u potpunosti zaobišla Stupica, što bi bilo trajno rješenje ovog problema. Taj tunel bi bio dug oko 1300-1400 metara. Međutim, tada su nam nadležni u Hrvatskim cestama rekli kako nema novaca za taj projekt, da tunel duži od 800 metara zahtijeva dvije tunelske cijevi, rasvjetu... Ukratko, da je to preskup projekt. Onda se tražilo drugo rješenje, znači pored ovog  sad tunel koji je izgrađen trebala su se probiti još dva druga manja tunela. Međutim, kako je ovaj tunel od 230 metara pušten u promet, u srpnju 2011. godine  nakon toga je sve stalo, „pojeo vuk magare“, od tada u rješavanje problema sigurnosti Stupice nije uložena ni jedna kuna, odnosno euro.

Dok se ne dogodi neka tragedija... Zar netko treba poginuti da bi se stvari promaknule s mjesta? - upozorava Trlin. 

Novo rješenje

Jedno od novih rješenja za Stupicu  koje je „iscurilo“ u javnost 2022. godine u sebi je sadržavalo gradnju jednog manjeg tunela i dva vijadukta, a vrijednost tog projekta tada se kretala oko 65 milijuna kuna. Međutim, on do danas nije ugledao svjetlo dana, a to zabrinjava brojne vozače koji  putuju ovom cestom, Ivo Vodanović iz Makarske svakodnevno prelazi 36 kilometara preko biokovskih vrleti do svog radnog mjesta u Tinovu gradu. 

- Jednostavno, mi više nemamo vremena čekati. Hrvatske ceste moraju izaći pred ljude i reći što misle napraviti sa Stupicom kako netko ne bih poginuo. Tada ćemo znati koliko je to ozbiljan projekt i koliko vremena treba za njegovu realizaciju. Sve ostalo su priče i nagađanja. Pitanje je da li on to uopće imaju nešto konkretno ili samo preko medija puštaju „maglu“. Mislim da se nakon ovog odrona više nema nitko pravo igrati s ljudskim životima - veli nam Vodanović i otkriva neke detalje. 

- Ja sam prošao dan poslije tog odrona, a za oko mi je zapelo jedna jako važna stvar. Djelatnici Županijskih cesta (ŽC) koji održavaju tu prometnicu popunjavali su rupe na cesti koje su nastale od kamenih gromada. Znači, nije se kamenje zakotrljalo na cestu, što bi po logici bio manji udar odnosno eventualno neka prometna nesreća, nego je palo s litice na cestu, a to znači s onom težinom smrt za vozača u prometu. Mi svi kad se vozimo tom cestom gledamo prema gore, i pitamo se hoće li nešto pasti. A što mislite da se odroni dio ceste prema Podgori i Drašnicama, u provaliju duboko 650-700 metara? I to je moguće, a o tome malo tko razmišlja - objašnjava Vodanović. 

Što kažu u HC-u?

Kontaktirali smo Hrvatske ceste da čujemo i njihovu stranu priče, u prvom redu zanimalo nas je imaju li oni trajno  rješenje ili neki projekt za sigurnost prometa na ovom dijelu Biokova, je li na mjestu gdje se dogodio odron postojala zaštitna mreža te postoji li mogućnost od novih odrona i koliko je cesta sigurna. 

- Hrvatske ceste odmah su poduzele sve potrebne korake kako bi osigurao normalno i sigurno odvijanje prometa. Izdan je nalog za hitni pregled lokacije i specijalizirani radnici alpinisti su izvršili detaljan pregled i uklonili manju količinu nestabilnog materijala s pokosa, čime je spriječena mogućnost daljnjih odrona. Kako bi se osigurala dugoročna sigurnost prometa na ovom dijelu državne ceste, Hrvatske ceste  intenzivno rade na projektu rekonstrukcije dijela dionice Stupica – Duge Njive, DC512, koji obuhvaća rekonstrukciju dionice državne ceste DC512 Stupica – Duge Njive ukupne duljine 1.534,5 m s izgradnjom tri nova tunela. Do sada je za ovaj projekt izrađeno Idejno rješenje i Elaborat zaštite okoliša, te je izrađen i predan zahtjev za pokretanje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš uključujući i prethodnu ocjenu za ekološku mrežu. Postupak ocjene o potrebi procjene je okončan te je ishođeno Rješenje. U tijeku 2025. godine planira se pokretanje javne nabave za izradu projektne dokumentacije predmetne rekonstrukcije. Nakon završetka izgradnje i puštanju u promet istog projekta, rizik od budućih odrona na ovom području bit će uklonjen. Sigurnost svih sudionika u prometu naš je prioritet, a sve aktivnosti provodimo u skladu s najvišim standardima struke - stoji u odgovoru ove državne tvrtke.