U organizaciji "Udruge za blockchain i kriptovalute" (UBiK) održana je danas druga po redu konferencija "Reg3 Split" u "AC Hotel Split by Mariot" u okviru petog izdanja ”BlockSplit konferencije” koja će se službeno otvoriti sutra, 28. svibnja u Hrvatskom domu i trajat će do 30. svibnja.
Organizatori Filip Šaravanja i Nikola Škorić uvodnim su govorom otvorili konferenciju nakon čega je uslijedilo i prvo predavanje Ivane Poršinsky, više savjetnice u Uredu za praćenje zaštite potrošača HNB.
- Kriptovalute nisu neka nova stvar, ali su ljudima interesantne jer o njima ne znaju mnogo. Zato se mogu dogoditi dvije stvari: pozitivna je zarada zbog čega i ulaze na tržište, a negativna stvar su mogućnosti prevare - kazala nam je Poršinsky.
Potom je uslijedilo predavanje Álvara Garcie, menadžera za praćenje transkacija "SumbSub" koji je objasnio kako "SumSub" obavlja prijenos virtualne imovine s jednog na drugi račun uključujući informacije o vlasnicima virtualne imovine uz poštivanje regulativa:
- Provjera e-maila, telefona, dokumentacije, osobnih iskaznica i VPN-a dio je onoga što radimo kako bi analizirali račune korisnika i tvrtki. Korisnici često prodaju svoje račune preko kojih dolazi do konvertiranja ilegalno zarađenog novca u kriptovalute.
Kao posrednici pitamo za informacije koje klijenti od nas traže što mogu biti i adrese stanovanja. Informacije držimo onoliko koliko klijentima (tvrtkama) treba. Osjetljive informacije proslijeđujemo FBI-u, a "curenja podataka" do sada nije bilo - odgovorio je Garcia na pitanja zainteresiranih.
O regulaciji tržišta kriptovaluta u EU više su na panel raspravi rekli: Morana Vukić Perak iz pravne službe ”Elektrocoina”, Martina Verić, voditeljica Odjela za novčana sredstva i nadzor investicijskih tvrtki HANFA-e, Tamás Katona, fintech i kripto analitičar Mađarske narodne banke te Erwin Voloder iz Europske blockchain udruge uz moderiranje Karle Krmpotić iz odvjetničkog društva "Hrdalo & Krnic".
Međunarodna iskustva
- U Mađarskoj neće biti podjele ovlasti kao u Hrvatskoj već će biti centralizirani sustav. Austrijski sustav je u pripremi, imaju više različitih razina odnosa prema potrošačima - sumirao je Katona.
- Hrvatska je napravila korak prema MiCA regulaciji u prošloj godini dok je registracijski proces temeljen na mjerama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma - zaključila je Morana Vukić Perak.
Martina Verić iz HANFA-e je pak dodala kako treba vremena za upoznavanje s tržištem:
- U trenutačnom nacrtu zakona "grand-fathering" razdoblje nije napušteno. Riječ je o klauzuli koja omogućuje tvrtkama koje su osiguravale usluge na tržištu kriptovaluta u skladu s nacionalnim zakonima do 30. prosinca 2024. da nastave raditi do 1. srpnja 2026. ili dok MiCA autorizacijom ne donese odluku mogu li raditi ili ne - pojasnila je Verić.
Poršinsky nam kaže kako je MiCA regulacija, odnosno, ”Uredba o tržištima kriptoimovine” stupila na snagu 29. lipnja 2023., no primjene odredbi vezane za tokene elektroničkog novca i tokene vezane za imovinu započinju tek od 30. lipnja 2024., dok potrošači ne mogu ostvariti prava ni zaštitu Uredbom vezano uz pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom do 30. prosinca 2024., što je HNB i objavio na svojim stranicama.
- Očekujemo formalno objašnjenje Europske komisije mogu li investicijske firme koje zatraže informacije prije MiCA regulacije koristiti takozvani "grand-fathering" period ili ne - dodala je Martina Verić na predavanju.
Došlo je do velikog smanjenja pranja novca na kriptotržištima koje se dijelom prebacilo na tržišta poput "gambling" industrije, na raspravi je kazala Vukić Perak koja nam je poslije rekla kako je tržište igara na sreću uzela kao primjer gdje nema regulative kao na tržištu kriptovaluta gdje se pranje novca lakše i brže detektira.
Nakon Europske unije i pauze, održana je panel rasprava o regulaciji tržišta kriptovaluta na Zapadnom Balkanu, točnije, u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji uz moderiranje odvjetnika iz pravne službe ETH Beograd Ilije Rilakovića.
- Zakonodavstvo je prilagođeno novim tehnologijama i restriktivnije u nekim dijelovima od EU regulative. Kada smo uveli zakon, bilo je možda četiri do pet zemalja koje su regulirale tržište kriptovalutama. Uzor nam je bila Malta - kazala je Anina Milanović, direktorica Sektora za međunarodnu saradnju i razvoj Komisije za Hartije od vrednosti Republike Srbije.
U Crnoj Gori zakon o kriptovalutama još nije donesen, dok je u Albaniji na snazi godinu i pol dana, čuli smo danas.
- Sastavljen je novi prijedlog baziran na MiCA regulaciji i nadam se kako će ove godine ili iduće biti donesen - čulo se od Danila Gluščevića, iz Komisije za tržište kapitala Crne Gore.
Regulacija zakona
- Zakon je na snazi od rujna 2022. Od tada sam osobno sudjelovao u donošenju barem 12 podzakonskih akata. Nismo bili orijentirani na kriptovalute, ali smo uspjeli regulirati tržište s mogućnosti nadzora. Pod pritiskom smo međunarodnih zakonodavnih okvira za sprječavanje pranja novca što opet utječe na našu mogućnost regulacije tržišta - rekao je Aldion Baze iz AFSA-e, javnog ureda Albanije za financijski nadzor.
O tome kako izgleda rad tvrtke pod regulacijom pet zemalja (Španjolska, Italija, Francuska, Švicarska i Argentina) više je rekao suosnivač i direktor "Youholdera" Ilya Volkov:
- Svaka zemlja ima svoj način regulacije: u Švicarskoj se koriste putovnice, ne osobne iskaznice, u Italiji je dovoljan porezni broj i potvrda talijanskog zdravstvenog osiguranja dok u Španjolskoj moramo pitati na stotine pitanja. Tržišta su globalna, ali su regulirana lokalno. MiCA je korak naprijed, ali ostaje pitanje koliko su države spremne na implementaciju Uredbe - zaključio je Volkov.
Volkov je sudjelovao i na panelu s kojim je zaključena konferencija pod nazivom "Život VASP-a u i van EU". VASP je, pišu mediji, pružatelj usluge virtualne imovine. Govornici su, uz Volkova, bili Vadym Hrusha, direktor "Trustee-a" iz Litve", David Veselinović, direktor "Crypto 12" iz Srbija i Nikola Klak, direktor "BCX-a" iz Bosne Hercegovine uz moderiranje Tomislava Gračana, člana uprave Zagrebačke burze i tvrtke "Adria Digital Exchange".
- U Litvi je generalno lijepo, postoji preko 500 tvrtki koje pružaju usluge virtualne imovine, ali mislim da se mora razviti regulatorni dio, osobito pred dolazak MiCA-e. Što će donijeti Uredba? Ima još mnogo stvari za regulirati, riskantno je razdoblje ispred nas - smatra Hrusha.
U Republici Srpskoj postoji zakon o tržištu kriptovalutama, a u BiH na razini federacije ne, kazao je Gračan i pitao Nikolu Klaka kako izgleda rad takve tvrtke:
- Prvih četiri godine smo radili bez regulacije, a nova regulativa nije mnogo donijela osim što je definirala virtualnu imovinu. Tražili smo da država zaštiti potrošače od nas samih.
Kada smo krenuli, imali smo sreće s jednom bankom koja je s nama riskirala. Mi smo se s bankama i tužili, a sada su naši partneri jer je profitabilno. Novi zakon o pranju novca koji regulira način pružanja usluga u Republici Srpskoj je u skladu s tržištem kriptovaluta, imamo bolji odnos s bankama - odgovorio je Klak.
U Srbiji postoje još dva problema, pojasnio je Veselinović:
Edukacija banaka
- U Srbiji još svakog korisnika moramo osobno registrirati i to nas usporava. Srbija je stroža u kupnji i prodaji kriptovaluta u odnosu na MiCA-u i nije dozvoljeno otvaranje računa u bankama u drugim zemljama, već samo u Srbiji - pojašnjava direktor "Crypto 12", David Veselinović.
Volkov je dodao kako je potrebna integracija i suradnja tradicionalnih financijskih tržišta s tržištem kriptovaluta i za primjer je uzeo i preko 100 godina stare švicarske banke koje su upoznale milijune korisnika s kriptovalutama s čime su se složili sugovornici.
U Hrvatskoj je potrebno educirati banke, zaključio je pak Gračan i dodao kako je prije šest-sedam mjeseci otvorio račune u dvije banke jer do tada partneri i on nisu mogli.
