StoryEditorOCM
Splitvrime je poludilo

U vrtu poznate Žrnovčanke snimili smo nevjerojatne prizore: ‘Nešto je pošlo krivo, ne bih se čudila ni da oni sad izađu‘

Piše Mladen Nejašmić
7. studenog 2024. - 16:39

„Priče nestašne gospođe“ naziv je zbirke novela Žrnovčanke Darije Kovačić Bujas koje su po svemu ekvivalentni njenom vrtu u kojem, mada je studeni, sve vrvi od života.

Posebno krumpiri, zbog kojih se nakon pročitanog teksta iz Studenaca i tamošnjih mladih krumpira sa sedamsto metara nadmorske visine, javila potpisniku ovih redaka.

- Ne znam jeste li vi pisali članak o krumpirima iz Studenaca. Nisam mogla izdržati da ne pošaljem moje. Što luđi seljak bolji krumpir i još žensko i plavuša - šali se Darija uvodeći nas u svoju nesvakidašnju priču o retrovegetaciji u Žrnovnici.

image

Darija Kovačić Bujas u svom vrtu u Žrnovnici
 

Nikola Vilić/Cropix

- Krumpire sam posadila negdje sredinom ožujka. Nekih desetak kilograma srednje rane sorte Mona Lisa koju sam zbog obaveza tijekom srpnja samo jednim dijelom iskopala. Na nagovor prijatelja, a sebi kao opravdanje, ostatak sam ostavila u zemlji. Međutim, prije dvadesetak dana sve je otišlo "u prdec". Cima koja se sasušila tijekom ljeta, nanovo se zazelenila i što je još zanimljivije iz gomolja u zemlji nikao je novi zeleni volumen. Tako da umjesto jednog krumpira sada iz njih pet ili šest rastu dodatne cime. Evo pogledajte - pokazuje nam ova književnica i vrtlarica plodove svoga rada.

image

Darija Kovačić Bujas pokazuje mladi krumpir koji je u njezinom vrtu rodio kao da je proljeće
 

Nikola Vilić/Cropix

Ispod svake cime dodatnih je nekoliko gomolja što će prema njenim pretpostavkama utrostručiti ovogodišnji urod krumpira. I što je najbitnije što u ovo doba godine nema kukaca kornjaša, posebno krumpirove zlatice, najvećeg neprijatelja ove najzdravije povrtlarske kulture, koja prezimi u tlu i izlazi na proljeće s glavnim zadatkom; parenja.

- Ne bi se čudila da i oni iziđu na površinu s obzirom na to kakve su temperature. Ovako što nitko nije zapamtio. Već sredinom listopada vrt bi se, ajmo kazati, konzervirao. Posebno uz rijeku Žrnovnicu gdje slana ili mraz, kako hoćete, čini nepopravljivu štetu u voćnjacima i povrtnjacima. A evo skoro će sredina mjeseca, a da uopće nije bilo takvih pojava. Izuzev rose koja je normalna tijekom sunčanih dana i hladnijih noći.

Stvarno ne znam što bi rekla. Nešto je stvarno krenulo u krivo. Jesu li to klimatske promjene ili topljenje ledenjaka, ne znam. Ali znam da ovo nije normalno - smatra Darija hvaleći se i ostalim povrtlarskim kulturama neprimjerenim dobu godine.

image
Nikola Vilić/Cropix

Slično kao s krumpirima, u njenom vrtu "evoluirala" je i kapulica. Mladim zelenim izdancima cijela njena obitelj „sladi“ se tijekom cijele godine. Iako struka kaže da je mladi luk najbolje proizvoditi iz lučice, jer u dobrim uvjetima proizvodnje luk naklijavanjem lučice prije sadnje, možemo proizvesti za mjesec dana.

-To su priče. Moje lučice prezime u zemlji ma kakvi kod bili uvjeti. I čim malo zatopli eto ti ih vani... Tako da te teorije o idealnim uvjetima skladištenja i proizvodnje više ne drže vodu. Uostalom, gdje ćeš boljih uvjeta nego u Žrnovnici - dodaje Darija Kovačić Bujas.

image




 

Nikola Vilić/Cropix

Ova vrtlarka u poljoprivredi se okušala tek prije dvije godine kada je na svojoj djedovini zasadila prve gomolje krumpira i već sada je srušila sve naučne i znanstvene teorije o uzgoju povrća. Dakako, svemu tome pogoduju klimatske promjene što priče ove nestašne gospođe čine gotovo pa nevjerojatnim.

Agronom Gomezelj: ‘Nadajmo se barem prosječnoj zimi, inače...‘

- Kad su u jesenskom periodu natprosječno visoke temperature i to u dužem razdoblju, može se javiti ponovno cvjetanje trešnje, breskve ili na primjer jabuke. To uzrokuje iscrpljivanje biljaka, a može dovesti i do smanjenog uroda u sljedećoj godini. Isto tako, može doći do smrzavanja grančica i novih izboja voćaka tijekom zimskog perioda jer uskoro možemo očekivati i značajan pad temperatura. Često se stoga preporučuje da se voćke krajem ljeta i u jesen dodatno prihranjuju gnojivima - objašnjava agronom Igor Gomezelj i nastavlja:

- Klimatske promjene donose velike probleme u poljoprivredi, a osim suša i visokih temperatura, koje negativno djeluju na prinos i kvalitetu plodova, javljaju se i problemi s pojavom štetnika.  Štete od suše možemo lako smanjiti – navodnjavanjem, ali veći je problem kontrole štetnika (insekata). Povećava se populacija insekata i oni daju više generacija u jednoj sezoni, tako da je teško kontrolirati ih i smanjiti štete na poljoprivrednim kulturama.  

Javljaju se intenzivni napadi grinja, stjenica, štitastih moljaca, a s klimatskim promjenama dolaze nam i nove vrste koje se sada lako adaptiraju na uvjete u našim poljoprivrednim nasadima.

Kako niske temperature djeluju i na smanjenu pojavu štetnika u sljedećoj sezoni, tako se svi nadamo barem prosječnim zimskim uvjetima u voćnjacima i maslinicima - poručuje agronom Gomezelj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2024 16:40