- Za mnoge dijelove Hrvatske turizam je značio izlazak iz zone siromaštva, ali moramo paziti da nam ne iskoči iz tračnica. Turizam najprije napada zavičaj i lokalne vrijednosti, ima moć prostorne supstance pretvoriti u potrošno dobro – jednokratno potrošivi resurs - upozorio je akademik Nikola Bašić u uvodnom izlaganju na Znanstveno-stručnom kolokviju "Turizam, javno i zajedničko dobro: otvorena pitanja korištenja i upravljanja javnim prostorima” održanom u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU na splitskom Ekonomskom fakultetu u suorganizaciji s domaćinom.
Voditeljica skupa prof. dr. sc. Lidija Petrić, ujedno i voditeljica sekcije Turizam spomenutog vijeća, drži kako "usprkos postojanju brojnih strateških dokumenata i kvalitetne legislative uglavnom usuglašene s direktivama i propisima Europske unije, razvoj turizma u Hrvatskoj još uvijek nije "pod kontrolom".
Izmicanje kontroli
- Obilježen je intenzivnim korištenjem javnih prostora, posebice pomorskog dobra, ali i povijesnih lokaliteta (usprkos različitim oblicima zaštite), nekontroliranim korištenjem resursa, napose morskih, te snažnim pritiscima na lokalne zajednice, koje pod najezdom prekomjerne potražnje gube identitet i osjećaj pripadnosti, bivaju uskraćene za pravo na stanovanje te istovremeno gube osjećaj sigurnosti u vlastitom okruženju, što se ističe kao jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti Hrvatske kao turističke destinacije – kaže prof. dr. sc. Petrić.
Uzroke takve situacije, dodaje, ne treba tražiti isključivo na strani turističke potražnje već prije svega na strani ponude, odnosno njezinih nositelja, a to su, ne samo predstavnici javne uprave, nego i poduzetnici, ali i cijele lokalne zajednice koje svojom inercijom, prešutnim prihvaćanjem ili ignoriranjem problema pridonose situaciji koja umnogome izmiče kontroli.
Posebno zanimljivo izlaganje na splitskom skupu imala je dr. sc. Ana Rimac Smiljanić, redovita profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Splitu, koja se agilno bavi temom iseljavanja pod utjecajem turizma. U popularnim turističkim gradovima primjećuje se proces depopulacije, uslijed čega dijelovi gradova ostaju ispražnjeni od stalnih stanovnika, a navedeni trend još je snažnije izražen u manjim turističkim gradovima, poput Splita.
- Turizam je postao glavna industrija u Splitu nadmašivši propalu lokalnu industriju. Rast turističkog smještaja ostvaren je dominantno pretvaranjem stambenih nekretnina u nekretnine za kratkoročan najam turistima. Taj je proces izmijenio lokalne četvrti i narušio svakodnevni život stanovnika.
Povećanje ponude nekretnina za turiste u stambenim nekretninama smanjilo je dostupnost stambenih jedinica za lokalno stanovništvo i uzrokovalo porast cijena najma i nekretnina u čitavom gradu. Negativan odljev stanovništva u Splitu prati gotovo jednak porast stanovništva u aglomeracijskom prstenu Splita – istakla je prof. Rimac Smiljanić.
Rezultati provedenih istraživanja prilikom izrade Strategije razvoja grada Splita, prisnažila je, ukazali su na negativne učinke turizma na kvalitetu života stalnih stanovnika, uključujući osjećaj pripadnosti zajednici i kvartu.
- Osim nepodnošljivih cijena stanovanja, promjene u susjedstvu uzrokovane turizmom također pridonose procesu iseljavanja. Struktura stanovništva, sigurnost, komercijalne usluge te javna i društvena infrastruktura kvarta identificirani su kao glavni motivi stanovništva za iseljavanje. Rezultati jasno pokazuju kako turizam otima stambeni, javni i zajednički prostor te time ugrožava navike i socijalne interakcije ljudi u njihovu kvartu i potiče ih na iseljavanje – navela je profesorica sa splitskog Ekonomskog fakulteta.
Reguliranje platformi
Dr. sc. Ivan Sever i dr. sc. Hrvoje Carić iz Instituta za turizam ukazali su, referirajući se također na istraživanje provedeno u Splitu, na manje razlike u percepciji učinaka turizma s obzirom na zonu turističke aktivnosti, a dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, znanstvenica emerita u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" i professora emerita Sveučilišta u Zadru, kazala kako je razvijanje društvenog kapitala u lokalnoj zajednici pretpostavka nošenja s izazovima prekomjernog turizma.
- Splitu će se dogoditi isti procesi koji se događaju u Europi – Barceloni, Veneciji, Lisabonu… Potrebno je, između ostalog, regulirati platforme za kratkoročan najam. Temeljno je da javna dobra ne smiju postati kapitalni resurs samo za neke – apostrofirala je dr. sc. Koludrović.