Ono što je donedavno odzvanjalo novinskim stupcima, danas je postala potpuno normalna pojava. Divlji svinje, vukovi i lisce sve se više udaljavaju od svojih prirodnih staništa, ohrabruju se i zalaze među ljude i naseljena mjesta.
Sredinom rujna pisali smo o mrtvoj lisici ispred Osnovne škole "Žrnovnica", morbidnom prizoru koji je dobrano uznemirio brojne mještane. Isto tako, prije mjesec dana u Splitu je u više navrata snimljena lisica koja je u svom tragalačkom pohodu došla do Biskupove palače, samoga centra grada.
Najnoviji slučaj odvio se u neposrednoj blizini Splita, točnije u dvorištu Osnovne škole Vjekoslava Paraća u Solinu gdje je snimljena lisica kako jede otpatke hrane. Iako se ova lukava životinja sve manje boji ljudi, građani su itekako uznemireni i redovno zovu službe da ih zaštite od moguće zarazne bolesti ili napada na djecu i kućne ljubimce.
– Skoro svaki dan nas zovu ljudi s Brda, Neslanovca i Strožanca. Roditelji prate djecu dok se navečer vraćaju iz škole jer strahuju od napada – kaže nam Mladen Balić, predsjednik Lovačkog saveza Županije splitsko-dalmatinske.
Savez je inače zadužen za hvatanje divljih životinja jer sukladno programu zaštite od divljih životinja izvan utvrđenih lovišta moraju zbrinuti ove jedinke. Zbog toga svaki grad ili općina za svoje područje mora izraditi program zaštite i provoditi ga. Međutim, Split je odlučio biti dio negativne statistike i postoje problemi s provedbom te odluke.
– Grad Split već dvije godine ne potpisuje ugovor kojim bi ovlastio Lovački savez Županije splitsko-dalmatinske, odnosno njegovu tvrtku "Lovtur" koja je specijalizirana za provedbu takvih mjera, da provodimo plan programa zaštite za grad Split, odnosno da možemo hvatati ili istjerivati divlje životinje – objasnio je Bilić u više navrata i ogorčen je objašnjenjem iz Banovine da nemaju novca.
Ovo je pitanje zdravlja
– Ovo je pitanje ljudskog zdravlja. Osim lisica, kod odlagališta otpada Karepovac građani redovno viđaju divlje pse, mješance vukova i pasa. Takve životinje su spremne na sve – apelira predsjednik Saveza i usput nam opisuje kako saniraju divlje životinje.
– Većinom ih mamimo zamkom i hranom ili ih uspavamo i premjestimo u prirodu. Ako su životinje očigledno opasne i ugrožavaju ljude, imamo dozvolu Ministarstva unutarnjih poslova za brže uklanjanje.
Urbana bjesnoća
A zašto divlje životinje posljednjih godina sve više ulaze u naseljena mjesta i postoji li opasnost od zaraze, objasnio nam je Tino Milat, viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Splitu.
– Od prirodnog okruženja se pretežito udaljavaju mlade ili bolesne i stare životinje koje više ne mogu samostalno pronaći hranu. Gdje ima ljudi, ima i hrane i otpada za kojim ove životinje dolaze – objašnjava Milat i kaže da je mogući uzrok i ubrzani rast populacije lisica koji je doveo do neravnoteže u prirodnom sustavu.
Što se tiče pitanja zdravstvenih posljedica, bjesnoća je u našoj zemlji iskorijenjena, tako da postoji vrlo mali rizik od zaraze, no ipak može biti prisutna jedna varijanta – urbana bjesnoća.
– Urbana bjesnoća specifična je za iznimno naseljena područja. Prenosi se slinom, životinja mijenja svoje ponašanje, ne boji se i prilazi ljudima. Može ugristi neku drugu životinju, koja kasnije može napasti čovjeka i tako prenijeti zarazu – stručno nam govori kustos.
Dok divlje životinje slobodno njuškaju našim ulicama, građani zabrinuto zovu službe i stručnjaci apeliraju, a Grad Split zatvara oči pred problemom koji bi mogao rapidno rasti i dovesti do kobnih posljedica.