Most preko Kaštelanskog zaljeva bit će dužine 1500 metara i imat će gotovo autocestovni profil s četiri prometne trake, za razliku od Pelješkog koji ima samo dvije. Slobodni prolaz koji će most morati zaobići je 200 metara širine i 55 metara visine.
Osnovni su to podaci izneseni na prezentaciji Maritimne studije za most preko Kaštelanskog zaljeva, organiziranoj u srijedu, 3. srpnja za medije u Splitu. Krunoslav Perić iz Hrvatskih cesta, voditelj projekta za studiju, nadalje je naglasio:
- Svi brodovi koji su mogli prolazit prema Sjevernoj luci i Kaštelanskom bazenu C, dijelu zaljeva gdje su INA i Cemex, prolazit će i sada, ali i oni veći i širi od njih. Što se tiče manevarskih površina, po najvećim svjetskim sigurnosnim standardima moći će se okrenuti brod od 200 metara.
Uz dodatne uvjete, u slučaju iskopavanja plićina kod Vranjica i plićina N, manevarska površina se širi na 600 metara, što znači da će se moći okrenuti i brod od 300 metara. Takav do sada nije uplovio u zaljev. Najveći koji je uplovljavao bio je dužine 200 metara. Ukratko, najveći brod koji će moći uploviti je širine 60 metara i visine 52,5 metara – poručio je Perić, te na izravan upit novinara o eventualnoj biciklističkoj stazi odgovorio da će se takva pitanja rješavati kroz detaljnu razradu projekta.
U prezentaciju se putem video linka uključio i prof. Pomorskog fakulteta u Rijeci Lovro Maglić, voditelj izrade Maritimne studije, navodeći, među ostalim, da će 100-tinjak plovila prolaziti ispod mosta mjesečno ili četiri dnevno, što nije jako opterećenje.
- Brodovi se ne bi mimoilazili što je važno za sigurnost plovidbe – kazao je Maglić, napominjući da je za očekivati i mogućnost prolazaka manjih ribarica i plovila lokalnog stanovništva ispod ostalih stupova.
Maritimna studija je dakle u prvoj fazi odredila dimenzije slobodnog plovnog prolaza kojim bi se osiguralo da velika većina brodova koja bi trebala ulaziti u Kaštelanski zaljev, mogu slobodno proći, dok je drugom fazom obrađena sigurnost plovidbe, što i jest svrha njezine izrade.
Očekivano, najviše pitanja novinara koji su se u velikom broju odazvali pozivu na prezentaciju upućeno je Josipu Škoriću, predsjedniku Uprave Hrvatskih cesta, s uvodnom napomenom da je projekt Novog ulaza u Split proglašen strateškim još 2018. godine na sjednici Vlade RH održanoj u Splitu, a da se od tada stiglo evo do Maritimne studije.
- Nije da smo stigli samo do Maritimne studije jer strateški projekt podrazumijeva i dio od Čvora Vučevica do Kaštel Kambelovca, to je prva faza projekta; druga faza je devet kilometara trase sa mostom preko Kaštelanskog zaljeva i treća faza se odnosi na priključenje na mrežu prometnica Grada Splita – odgovorio je Škorić i nastavio obrazlagati:
- Na sve tri faze smo aktivni. Izvodimo radove na prvoj fazi i naravno radimo dokumentaciju što je zapravo najopsežniji dio i najduže traje na drugoj fazi realizacije projekta. Radimo isto tako na trećoj fazi u suradnji s Gradom Splitom, s kojim smo partneri u projektu – naglasio je.
Uslijedilo je, međutim, novinarsko pitanje znači li to da Grad Split ima nalog "ubaciti" u svoje prostorne planove most, na koje je Škorić kratko odgovorio:
- Nije nalog. Grad Split treba ugraditi u GUP neke elemente da bi se ovaj projekt realizirao. Imamo partnerski odnos, kao i sa svim jedinicama lokalne samouprave – ponovio je Škorić.
Ne ulazeći u suštinu navedenog partnerskog odnosa, ovdje treba podsjetiti da je most preko Kaštelanskog zaljeva u aktualnim Izmjenama i dopunama Prostornog plana i GUP-a Splita zastupljen tek rečenicom da je riječ o "koridoru u istraživanju". U izmjenama kaštelanskih prostornih planova za sada nema ni te rečenice.
- Što se tiče same Maritimne studije, rađena je da bi se dobili svi parametri potrebni za oblikovanje odnosno projektiranje mosta. Namjera je raspisati natječaj za oblikovanje mosta da dobijemo primjereno rješenje koje će adekvatno valorizirati okoliš odnosno sam Kaštelanski zaljev, a da bi dobili most kakav Split zaslužuje – istaknuo je također Škorić, najavljujući da će Studija utjecaja na okoliš biti izrađena za godinu dana.
- Nakon toga, kad dobijemo rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, idemo na raspisivanje projektne dokumentacije za izradu glavnog projekta. Paralelno ćemo raspisati natječaj za oblikovanje mosta jer nam nije svejedno kako će izgledati, riješit ćemo imovinsko-pravne odnose, potom kad dobijemo građevinsku dozvolu slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova – pobrojao je Škorić, dodajući:
- To je proces koji će trajati na što mi ne možemo utjecati – pa na uporno traženje novinara da kaže koliko, odgovorio:
- Četiri do pet godina, ne manje.
Prezentaciji je nazočio i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, koji je, među ostalim poručio:
- Ovaj je projekt bitan ne samo za Split nego i za Hrvatsku jer je Split jedini koji ima samo jedan ulaz u grad. Zato je nužno da svi najozbiljnije prionemo poslu kako bi se krenulo u projektiranje i na osnovu ovdje iznesenih parametara projekt unio u prostornoplansku dokumentaciju Splita i Kaštela. Kroz izmjene i dopune sada ćemo ih ugraditi i u Prostorni plan županije".