Za razdoblje između dva svjetska rata, u kojemu se javlja moderna arhitektura u Splitu, važna je promjena političkih okolnosti koje su omogućile znatno veći intenzitet gradnje. Naime, dok su u graditeljstvu Splita prevladavali historicizam i secesija, koje smo pratili u dva prijašnja nastavka, Split je bio gradić od rubne važnosti za Austro-Ugarsku Monarhiju.
Iako je rastao brojem stanovnika u razdoblju od konca 19. st. do Prvog svjetskog rata, čak pretekao brojem stanovnika Zadar koji je bio administrativno središte Kraljevine Dalmacije u sklopu Monarhije, Split pravi uzlet doživljava u novim društveno-političkim okolnostima u kojima se našao nakon sloma Austro-Ugarske.
Zapravo je riječ o situaciji koja nije bila karakteristična za druge dijelove Hrvatske, jer Split ulazi u...